Atentat na Olivera Ivanovića

Mitrovica, 16. januar 2018. — Oliver Ivanović, jedan od najistaknutijih srpskih političara na Kosovu i Metohiji, brutalno je ubijen tog jutra ispred prostorija svoje građanske inicijative Sloboda, demokratija, pravda (GI SDP) u severnom delu Kosovske Mitrovice. Atentat se dogodio oko 08:14 sati, kada je nepoznati napadač iz pokretnog vozila pucao na njega više puta — prema različitim izvorima između pet i šest hitaca — od kojih su neki bili smrtonosni. Ivanović je preminuo od zadobijenih povreda ubrzo nakon što je prebačen u regionalnu bolnicu u Mitrovici. Ko je bio Oliver…

Read More

Gorničevska bitka (12–16. septembar 1916)

Gorničevska bitka bila je prvi veći oružani sukob između srpske i bugarske vojske na Solunskom frontu u Prvom svetskom ratu. Vođena je od 12. do 16. septembra 1916. godine u širem rejonu sela Gorničevo, kod Ostrovskog jezera (današnja severna Grčka), i predstavljala je prvu pobedu reorganizovane srpske vojske posle Albanske golgote. Istorijska pozadina Nakon povlačenja srpske vojske preko Albanije i njene reorganizacije na Krfu, savezničke snage su se koncentrisale u okolini Soluna. Iako je Solunski front u početku smatran sporednim ratištem, na insistiranje srpske vlade i dela francuske vojne komande…

Read More

Srpska Nova godina – Najvažnije je bilo ko će prvi ući u kuću

U selu podno brda, gde se dim iz odžaka zimi diže pravo u nebo, govorilo se da Srpska Nova godina ne dolazi bučno, već tiho – kao gost koji proverava da li si ga zaslužio. Te noći, između trinaestog i četrnaestog januara, sneg je uvek bio najbeli, a mesec najjasniji. Stariji su govorili da tada stara godina još stoji na pragu, a nova već ulazi u kuću, pa nije dobro galamiti ni svađati se, da se ne bi zbunile i zamenile mesta. U svakoj kući ostavljala se čaša vode kraj…

Read More

Đorđe Vajfert

Đorđe Vajfert (nem. Georg Weifert; Pančevo, 15. jul 1850 — Beograd, 12. januar 1937) bio je srpski industrijalac, guverner Narodne banke, dobrotvor i mecena kulturnih i humanih ustanova. Smatra se jednim od najznačajnijih privrednika i dobrotvora Srbije i Balkana svoje epohe. Ran život i poreklo Đorđe Vajfert je rođen u Pančevu, tada delu Austrougarske, u imućnoj porodici industrijalaca nemačkog porekla. Njegov otac Ignjat Vajfert i majka Ana pripadali su uglednoj porodici koja je bila vlasnik pivare. Deda je osnovao pivaru u Pančevu početkom 19. veka, a Ignjat je usavršavao zanat…

Read More

Nekršteni dani

Nekršteni dani su pojam iz srpske narodne tradicije i pravoslavnog narodnog verovanja, koji označava period od Božića (7. januara) do Bogojavljenja (19. januara). Šta su nekršteni dani? Prema narodnom shvatanju, to su dani između Hristovog rođenja i njegovog krštenja na reci Jordan, pa se smatralo da svet tada još nije u potpunosti „osvećen“. Otuda naziv – nekršteni. Nekršteni dani verovanja i običaji U narodnoj predaji, dani od Božića do Bogojavljenja bili su poznati kao nekršteni dani. Ljudi su verovali da svet još nije potpuno očišćen i da zle sile tada…

Read More

Priča o nekršenim danima

Bio jednom jedan stari seljak, koji je živeo pored šume. Govorio je: „U nekrštenim danima, kad svet još nije očišćen vodom Hristovom, ne ide se nigde posle mraka.“ Jedne večeri, njegov sin odluči da ode po drva u šumu. Stari ga je opomenuo: „Vrati se pre mraka, sine, inače te karakondžule mogu odvući u tamu.“ Ali sin nije poslušao. Kad je mrak pao, u šumi su počela da šušte stabla, vetar je zviždao kroz krošnje, a sa tla su se dizale senke koje su se smejale i šaptale. Srce mu…

Read More

Georgije Đorđević Hadži-Đera

Arhimandrit Gerasim Georgijević, u narodu poznat i kao Hadži-Đera, bio je iguman manastira Moravci i veliki učitelj i prosvetitelj rudničkog kraja. Pisani dokumenti svedoče da već 1798. godine on u manastiru piše, prevodi i uči decu. Pisane knjige iz tog doba, sa njegovim potpisima, čuvaju se u riznici Moravačke crkve. Pominje se i kao obnovitelj manastira Bogovađa 1791. i 1794. zajedno sa Hadži Ruvimom i Vasilijem Petrovićem. 1804. godine, ispred manastira Moravica Turci ubili su ga turske vlasti. Šest dana nakon tog zločina počela je seča srpskih knezova, što je…

Read More

Stevan Stojanović Mokranjac

Stevan Stojanović Mokranjac (1856–1914) bio je jedan od najznačajnijih srpskih kompozitora, muzičkih pedagoga i melografa, ličnost koja je presudno oblikovala srpsku umetničku i duhovnu muziku na prelazu iz 19. u 20. vek. Smatra se utemeljivačem nacionalnog muzičkog izraza u Srbiji. Poreklo i rano obrazovanje Stevan Stojanović rođen je 9. januara 1856. godine u Negotinu, u trgovačkoj porodici. Nadimak Mokranjac dobio je po kraju Mokranje, iz koga potiče njegova porodica. Rano je pokazao muzičku nadarenost – prve muzičke utiske stekao je u crkvi, uz crkveno pojanje i narodnu pesmu, što će…

Read More

Narodno predanje i običaji o Stefandanu

Stefandan, dan posvećen Svetom prvomučeniku i arhiđakonu Stefanu, u srpskom narodu ima osobito mesto, jer ga mnoge kuće slave kao krsnu slavu. Kaže se u narodu: „Ko slavi Svetog Stefana, slavi vernost i postojanost.“ Po predanju, Stefandan je treći dan Božića i poslednji veliki dan božićnog praznovanja. Tada se ne započinju teški poslovi, niti se putuje bez potrebe, jer je to dan mira i sabiranja porodice. Verovalo se da onaj ko se toga dana zamera ili svađa – nosiće nemir kroz celu godinu. U mnogim krajevima Srbije običaj je da…

Read More

Dunđerskovo pozorište

Dunđerskovo pozorište bila je pozorišna zgrada u Novom Sadu koju je koristilo Srpsko narodno pozorište (SNP) kao svoju drugu matičnu scenu u periodu od 1895. do 1928. godine. Naziv je dobila po svom ktitoru, veleposedniku Lazaru Dunđerskom, velikom ljubitelju pozorišta, koji je finansirao izgradnju objekta na sopstvenom zemljištu. Zgrada se nalazila u dvorištu njegovog Hotela „Carica Jelisaveta“ (današnji Hotel „Vojvodina“). Nakon nepune tri i po decenije postojanja, zgrada je 1928. godine potpuno uništena u požaru i nikada nije obnovljena. Istorijat Okolnosti gradnje Dunđerskovog pozorišta vezane su za problem sa starom…

Read More

Narodni običaji i verovanja – Sabor Presvete Bogorodice

Sabor Presvete Bogorodice, koji se praznuje 8. januara, u srpskom narodu ima snažan porodični i zaštitnički karakter. Ovaj dan posvećen je Majci Božijoj kao zaštitnici doma, majčinstva i dece, pa su se običaji i verovanja vekovima oblikovali oko tih vrednosti. Običaji vezani za žene i majčinstvo U narodu se verovalo da je Sabor Presvete Bogorodice „ženski praznik“. Posebno su ga poštovale: Žene toga dana nisu radile teške kućne i poljske poslove, jer se smatralo da se radom „vređa Majka Božija“, što može doneti bolest ili nemir u kuću. Naročito se…

Read More

Prvi srpski pozorišni list Pozorište

Godine 1871, nakon što je Srpsko narodno pozorište (SNP) konačno obezbedilo svoju prvu stalnu pozorišnu zgradu – Građansku dvoranu u Novom Sadu, upravitelj Društva za Srpsko narodno pozorište, Antonije Hadžić, pokrenuo je prvi srpski pozorišni list pod nazivom Pozorište. Ideja je bila jednostavna, ali ambiciozna: približiti pozorište publici, pratiti rad ansambla i promovisati umetnost drame u Srbiji. Prvi broj Pozorišta izašao je 26. decembra 1871., a list je od tada, sa izuzetkom 1880. i 1883. godine, izlazio gotovo kontinuirano do 1908. godine. U svojim počecima, list je izlazio četiri puta…

Read More

Građanska dvorana – prva zgrada Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu

Građanska dvorana na Trifkovićevom trgu u Novom Sadu bila je prva zgrada Srpskog narodnog pozorišta (SNP), u kojoj se rad pozorišta odvijao od početka 1872. godine do marta 1892., kada je naloženo njeno rušenje. Istorijat nastanka Srpsko narodno pozorište osnovano je 1861. godine, ali u ranim godinama nije imalo svoju zgradu, već je delovalo kao putujuće pozorište. Odmah po osnivanju, Društvo SNP je pokretalo molbe vlastima za izgradnju javne dvorane u kojoj bi se osim predstava održavale i građanske zabave, sastanci i javna predavanja. Iako su početni zahtevi odbijani, pitanje…

Read More

Verovanja i običaji na Božić

U narodnom shvatanju, Božić nije bio samo dan u kalendaru, već trenutak kada se svet umiruje. Verovalo se da tada sve što živi zastane, da se kuće okrenu same sebi, a ljudi jedni drugima. Božić se nije dočekivao bučno; dočekivao se sabrano, sa osećajem da tog dana svaka radnja ima dublji trag. Najvažnije verovanje bilo je da se na Božić ne započinje ništa loše, jer ono što tog dana nastane, prati čoveka kroz celu godinu. Zato se pazilo na misli, reči i postupke. Nije se svađalo, nije se govorilo grubo,…

Read More

Verovanja i običaji na Božić po delovima Srbije

U tišini božićnog jutra, dok se dim nad selima diže pravo, a sneg škripi pod prvim koracima, narodna verovanja se bude pre ljudi. Božić se ne gleda – on se sluša, pamti i poštuje. Svaki kraj Srbije čuva svoja pravila, tiha i nenapisana, koja se prenose s ognjišta na ognjište. Šumadija U šumadijskim selima pričalo se da Božić ne voli nered ni brzinu. Ko toga jutra ustane naglo, bez krsta i bez reči, taj će, govorili su stari, celu godinu u žurbi proći, a nigde stići neće. Nije se gledalo…

Read More

Česnica

Česnica se mesi na Božić, rano ujutru, u tišini i sabranosti. Domaćica ili domaćin, zavisno od kraja, uzimaju čisto brašno, vodu i so – bez kvasca ili sa vrlo malo kvasca, kako bi hleb bio „lak i miran“. U mnogim krajevima voda se donosi sa izvora pre izlaska sunca, takozvana nenačinjena voda, jer se verovalo da ima posebnu moć da „poveže kuću“. U testo se stavljaju simbolični predmeti: Okrugao oblik česnice tumači se kao slika sunca i godišnjeg kruga, dok se krst na kori vezuje za hrišćanski smisao praznika. Hleb…

Read More

Protest svetskih intelektualaca protiv terora u Jugoslaviji među kojima i Albert Ajnštajn

U jesen 1929. godine, svega nekoliko meseci nakon uvođenja Šestojanuarske diktature, represivna stvarnost Kraljevine Jugoslavije postala je predmet ozbiljne zabrinutosti međunarodne javnosti. Hapšenja, zabrane, suđenja pred Državnim sudom za zaštitu države, mučenja u policijskim zatvorima i politička ubistva protivnika režima više nisu mogli ostati skriveni iza granica zemlje. Vest o brutalnom gušenju političkih sloboda, a naročito o likvidaciji političkih neistomišljenika, odjeknula je Evropom i svetom. Vrhunac međunarodne reakcije predstavlja protestni apel upućen predsedniku vlade i ministru unutrašnjih poslova, generalu Petru Živkoviću, koji je objavljen 1. decembra 1929. godine. Apel su…

Read More

Uvođenje Šestojanuarske diktature od kralja Aleksandra I Karađorđevića

Šestojanuarska diktatura (poznata i kao šestosiječanjska diktatura) predstavlja period otvorene autoritarne vladavine u Kraljevini Jugoslaviji, započet 6. januara 1929. godine, kada je kralj Aleksandar I Karađorđević ukinuo Vidovdanski ustav, raspustio Narodnu skupštinu i lično preuzeo izvršnu, zakonodavnu i vojnu vlast. Tim činom zabranjen je rad svih političkih stranaka i sindikata, ukinuti su politički skupovi, uvedena je stroga cenzura štampe i knjiga, a javni politički život praktično je zamrznut. Kao zvanična državna ideologija proglašeno je integralno jugoslovenstvo, koje je imalo za cilj potiskivanje nacionalnih identiteta u korist jedinstvene jugoslovenske nacije. Dana…

Read More

Mojkovačka bitka

Mojkovačka bitka vođena je 6. i 7. januara 1916. godine, na prostoru oko Mojkovca, i predstavlja jednu od najslavnijih epizoda u vojnoj istoriji Crne Gore u Prvom svetskom ratu. U toj bici Sandžačka vojska Kraljevine Crne Gore, pod komandom serdara Janka Vukotića, uspela je da zaustavi snažnu austrougarsku ofanzivu i time omogući povlačenje Vojske Kraljevine Srbije preko delova crnogorske teritorije ka Jadranskom moru. Mojkovačka bitka bila je ujedno i poslednja velika vojna operacija crnogorske vojske. Dve godine kasnije, 1918., Kraljevina Crna Gora prestaje da postoji kao samostalna država i ulazi…

Read More