Narodni običaji i verovanja – Sabor Presvete Bogorodice

Sabor Presvete Bogorodice, koji se praznuje 8. januara, u srpskom narodu ima snažan porodični i zaštitnički karakter. Ovaj dan posvećen je Majci Božijoj kao zaštitnici doma, majčinstva i dece, pa su se običaji i verovanja vekovima oblikovali oko tih vrednosti.

Običaji vezani za žene i majčinstvo

U narodu se verovalo da je Sabor Presvete Bogorodice „ženski praznik“. Posebno su ga poštovale:

  • porodilje,
  • trudnice,
  • majke sa malom decom.

Žene toga dana nisu radile teške kućne i poljske poslove, jer se smatralo da se radom „vređa Majka Božija“, što može doneti bolest ili nemir u kuću. Naročito se izbegavalo:

  • predenje i tkanje,
  • pranje rublja,
  • nošenje teškog tereta.

Posete porodiljama

U mnogim krajevima Srbije bio je običaj da se na Sabor Presvete Bogorodice obilaze porodilje. Rođake i komšinice donosile su:

  • hleb ili pogaču,
  • med, vino ili rakiju,
  • darove za novorođenče.

Pri ulasku u kuću izgovarale su se blage reči i blagoslovi, uz verovanje da se tako priziva zdravlje i dug život deteta.

Vera u zaštitu dece

Posebno je bilo rasprostranjeno verovanje da Presveta Bogorodica na ovaj dan čuva decu od bolesti i uroka. Zato su majke:

  • kadile dečju postelju tamjanom,
  • tiho izgovarale molitve,
  • krstile decu po čelu i grudima.

U nekim selima se verovalo da dete koje se na ovaj dan prvi put iznese napolje biće „pod Bogorodičinim pokrovom“.

Kuća i ognjište

Sabor Presvete Bogorodice bio je dan mira u domu. Nije se valjalo:

  • svađati,
  • povisivati ton,
  • spominjati zlo ili nesreću.

Verovalo se da će svaka reč izgovorena tog dana „ostati u kući cele godine“. Ognjište se nije gasilo, a ostatak badnjačke slame često se još držao u domu kao zaštita.

  • Regionalne razlike
  • Šumadija: Sabor se zvao i „Bogorodičin dan posle Božića“, sa naglaskom na porodični ručak i mir.
  • Istočna Srbija: praznik je bio posebno poštovan kod žena koje nisu imale dece – palile su sveće uz molitvu za porod.
  • Vojvodina: u pojedinim mestima se verovalo da na ovaj dan ne treba ništa pozajmljivati iz kuće, da „sreća ne ode“.
  • Jug Srbije i Kosovo i Metohija: praznik je bio povezan sa molitvama za zdravlje stoke i doma, uz prizivanje Bogorodice kao čuvarke života.

Ako ste propustili