Studenti i profesori Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) napadnuti su 22. novembra 2024. godine ispred fakulteta tokom akcije solidarnosti sa žrtvama nesreće u Novom Sadu. Napad je izvršila organizovana grupa, za koju su studenti naveli da su je sačinjavali funkcioneri Srpske napredne stranke (SNS). Napada je doveo do blokada i protesta fakulteta i visoko obrazovnih školi širom Srbije, Društveni kontekst pred incident U jesen 2024. godine srpsko društvo bilo je potreseno tragedijom — padom nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo petnaestoro ljudi. U znak sećanja, studenti…
Read MoreКатегорија: Istorijski zabavnik
Istorijske zanimljivosti,istorijske priče,svet ,Srbija
Dan primirja u Prvom svetskom ratu
Na današnji dan potpisano je primirje sa Nemačkom čime je okončan Prvi svetski rat. Primirje je potpisano 11.novembra 1918.godine ( 11.11. u 11 sati) u železničkom vagonu u Kompijenu, Francuska, a potpisale su ga sile Antante i Nemačke. Prvi svеtski rat su vоdila dva vеlika savеza. Silе Аntantе su na pоčеtku činilе Srbija, Crna Gоra, Rusija, Francuska, Vеlika Britanija, Italija, Japan, Grčka, Rumunija i SАD. Cеntralnе silе su činilе Nеmačka, Аustrоugarska, Оsmanskо carstvо,Bugarska i Italija ( od 26.aprila 1915.godine pridružila se silama Antante). Povod za početak Prvog svetskog rata (…
Read MoreDan oslobođenja Novog Sada u Prvom svetskom ratu
Dan oslobođenja Novog Sada u Prvom svetskom ratu obeležava se 9. novembra 1918. godine, kada su srpske trupe ušle u grad, čime je okončana austrougarska vlast i Novi Sad je oslobođen. Oslobođenje Nakon proboja Solunskog fronta u septembru 1918, srpska vojska je brzo napredovala prema severu. Austrougarska monarhija se raspadala, a na teritoriji današnje Vojvodine počeli su da se formiraju narodni odbori koji su preuzimali vlast od austrougarskih organa. Dana 9. novembra 1918. godine, jedinice Srpske vojske (delovi Dunavske divizije I poziva) ušle su u Novi Sad. Građani su ih…
Read MorePrvi Zakon o Narodnoj skupštini Srbije
Prvi Zakon o Narodnoj skupštini u Srbiji donet je 28. oktobra 1870. godine, za vreme vladavine kneza Milana Obrenovića i predstavljao je prvi poseban pravni akt koji je uređivao sastav, nadležnosti i način rada srpske Narodne skupštine. Istorijski kontekst Posle donošenja Ustava iz 1869. godine (takozvani Namesnički ustav), bilo je potrebno zakonom bliže urediti funkcionisanje Narodne skupštine kao zakonodavnog tela.Time je Srbija prvi put dobila oblik predstavničkog parlamentarizma, iako ograničenog, jer je knez zadržavao veliku vlast. Osnovne odredbe Zakona o Narodnoj skupštini (1870) Sastav skupštine: Narodna skupština se sastojala od…
Read MoreCrkva Svete Petke u Kalni
Crkva Svete Petke u Kalni su ostaci stare crkve koja se nalazi u ataru sela Kalna, na mestu zvanom Latinsko kale. Latinsko kale je antičko utvrđenje koje je u periodu između 530. i 552. godine obnovio rimski car Justinijan. Svrha tog utvrđenja bila je da zatvara ulaz u dolinu Trgoviškog Timoka i da brani put metala. U tom periodu na Staroj planini nalazio se rudnik metala, koji je strateški bio veoma značajan za Rimljane. Utvrđenje je smešteno na steni visokoj 453 metra iznad uzanog prolaza, koji ide put od Kalne…
Read MoreCrkva Svete Petke u Smederevskoj Palanci
Crkva Svete Petke u Smederevskoj Palanci, naseljenom mestu i sedištu opštine Smederevska Palanka, podignuta je 2004. godine i pripada Eparhiji šumadijskoj Srpske pravoslavne crkve. Crkva je posvećena Svetoj Petki. Foto: Ilustracija/ pixabay
Read MoreCrkva Svete Petke u Vranju
Crkva Svete Petke poznata je i kao Krstata džamija i nalazi se u blizini Belog mosta u blizini Vranjske reke. Datira iz 13. veka kao srednjovekovna srpska crkva. Za vreme Turaka, crkva je pretvorena u džamiju tako što je dograđen minaret, ali su Turci ostavili krst, pa je narod prozvao Krstata džamija. Nakon oslbođenja Vranja, ustanici su porušili osam džamija u gradu, a među njima i ovu. uskoro je na ruševinama sagrađena crkva Svete Petke. Istorija Crkva Svete Petke Trnove , prema predanju, sagrađena je u Vranju, u ranom srednjem…
Read MoreCrkva Svete Petke u Velikom Orašju
Crkva Svete Petke u Velikom Orašju, opština Velika Plana, podignuta je 1890. godine, predstavlja nepokretno kulturno dobro kao zaštićen spomenik kulture. U porti nalaze se drvena zvonara, zgrada parohijskog doma i mala kapela sa izvorom podignuta 1929. godine. Crkva u Velikom Orašju je posvećena Svetoj Petki podignuta je na mestu starije sakralne građevine. Sagrađena je kao jednobrodna građevina, prostorno podeljena na naos na koji se sa istočne strane nadovezuje oltarska apsida, a sa severne i južne pevnički prostori. Priprata sa galerijom i zvonikom naknadno je dozidana 1969. godine. Fasadna dekoracija…
Read MoreCrkva Svete Petke u Velikoj Kamenici
Crkva Svete Petke u Velikoj Kamenici, naseljenom mestu na teritoriji opštine Kladovo, pripada Eparhiji timočkoj Srpske pravoslavne crkve. Crkva posvećena Prepodobnoj majci Paraskevi (Sveta Petka) izgrađena je 1983. godine na mestu stare crkve brvnare iz 1838. godine, koja nije imala ukrase, zapise ni starine. Prilozima meštana 1861. godine crkva je dobila ikone. Nova crkva, dužine je 18m, širine 9,6m i visine 8m, sagrađena je od čvrstog materijala, ima krov na dve vode i zvonaru. Sve stare knjige su uništene. Od 1922. godine u crkvi su služili sveštenici iz Rusije. U…
Read MoreKedrovićeva apoteka
Kedrovićeva apoteka je najstarija kruševačka apoteka osnovana 20. avgusta 1868., a osnovao je Dragoslav Kedrović. Radila je pod imenom „Kod svetog Jovana” u ulici cara Dušana u Kruševcu Projekat za zgradu apoteke je uradio Nikola Pašić kao inženjerijski pripravnik i u toj zgradi, preko puta Kuće Simića, je apoteka radila od 1893. do 1965. godine. Za potrebe svoje apoteke Kedrović je zakupio dućan Vule Radosavljevića, trgovca iz Kruševca, u ulici cara Dušan i na tom mestu je apoteka ostala sve do 1887. godine kada je preseljena u centar, gde ostaje…
Read MorePesma Đurđevdan
Pesmu Đurđevdan je izveo ugoslovenski bend Bijelo dugme. Glavni vokal je Alen Islamović, dok prateće peva tekstopisac Goran Bregović. Horske deonice pesmi izvodi Prvo beogradsko pevačko društvo, dok svira Orkestar Kadrijevi. Melodija je preuzeta iz romske pesme Ederlezi. Goran Bregović je istu pesmu producirao 1988. godine za potrebe filma „Dom za vešanje“ Emira Kusturice, ali rešava da napravi i prepev sa novim aranžmanom za album Bijelog dugmeta Ćiribiribela, kao omaž Đorđu Balaševiću i stihu iz pesme „Priča o Vasi Ladačkom” (Kada nisam sa onom koju volem). Đurđevdan postaje najveći hit…
Read MoreMiletina buna
Miletina buna je bila buna protiv kneza Miloša koja je izbila u januaru 1835. i koju je predvodio Mileta Radojković. Ustanici su želeli da ograniče apsolutističku vlast kneza Miloša. Buna je isplanirana uoči Božića 1835. u kući Stojana Simića. U planiranju bune su učestvovali Avram Petronijević, Milosav Zdravković Resavac, Mileta Radojković, Đorđe Protić i Milutin Petrović Era. Ustanici su krenuli ka Kragujevcu, kada je pred njih je izašao Toma Vučić Perišić sa 150 konjanika. Nakon razgovora sa ustanicima pristao je da bude posrednik u pronalaženju mirnog rešenja. Knez Miloš poslao…
Read MoreSveti Sava – Rastko Nemanjić
Sveti Sava rođen je oko 1175 i bio je srpski princ, monah, iguman manastira Studenice, književnik, diplomata i prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve. Rođen kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje I, i brat kraljeva Vukana i Stefana Nemanje II Prvovenčanog. Već kao mladić od oca je dobio na upravljanje Zahumlje, da bi posle dve godine, 1193.godine, pobegao na Svetu goru i zamonašio se u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona, gde je dobio ime Sava. Kasnije je sa svojim ocem , koji se takođe zamonašio, podigao manastir Hilandar 1198-99.godine. U Srbiju…
Read MoreJovan Gavrilović
Jovan Gavrilović Datum rođenja: 3. novembar 1796. Mesto rođenja: Vukovar, Habzburška monarhija Datum smrti: 29. jul 1877. Mesto smrti: Beograd, Kneževina Srbija Rođen je 1796. godine u Vukovaru, u Slavoniji, u imućnoj trgovačkoj porodici. Školovao se na više mesta – u Vukovaru, Šopronu, Pečuju, Karlovcima, Segedinu i Stolnom Beogradu. Učio je „pravne i državne nauke“, osposobljavao se za poslove kojima će se sticajem okolnosti baviti u Srbiji. Spremao se prvobitno za „valjana trgovca, kakav mu je i otac bio”. Međutim, nakon školovanja u požaru je izgorela sva njegova i očeva…
Read MorePokušaj atentata kod hale Limes u Beogradu
U petak 21. februara 2003. godine oko pola deset ujutru, na autoputu Beograd–Zagreb u blizini hale Limes na Novom Beogradu današnja Beogradska arena. Tri službena vozila pod rotaciom kretala su se autoputem Beograd-Zagreb gde je u jednom od njih bio i premijer Zoran Đinđić. Kamion austrijskih tablica je iz zaustavne trake skrenuo ka koloni službenih vozila u kojoj se nalazio premijer Zoran Đinđić u levu preticajnu traku. Vozač službenog vozila u kojem se nalazio premijer Zoran Đinđić uspeo je da eskivira direktan udar. Vozila pod pratnjom su nastavila vožnju prvih…
Read MorePavle Orlović
Pavle Orlović je legendarni srpski junak Kosovskog ciklusa epskih narodnih pesama. Prema narodnoj pesmi „Kosovka devojka“, on je preminuo nakon Kosovskog boja 1389. godine, od rana zadobijenih u njemu ali nema istorijskih izvora koji podržavaju ovaj podatak. Uroš Predić ga je predstavio na svojoj slici „Kosovka devojka“ iz 1919. godine na samrti, a Paja Jovanović je na svojoj monumentalnoj kompoziciji „Proglašenje Dušanovog zakonika“ iz 1900. godine naslikao njegovog navodnog pretka, Grgura Orlovića. Prema narodnom predanju, Pavle je bio sin vojvode Vuka, koji je upravljao Soko Gradom blizu Drine, kod današnje…
Read MoreOlivera Lazarević
Olivera Lazarević, poznata i kao Olivera Despotica, rođena je oko 1372. godine kao ćerka srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića i kneginje Milice. Poticala je iz moćne i ugledne porodice, a njen brat bio je despot Stefan Lazarević, jedan od najznačajnijih srpskih vladara i vojskovođa. Olivera je postala deo istorije Balkana kroz svoj brak sa sultanom Bajazitom I. Nakon bitke na Kosovu polju 1389. godine, gde je njen otac Lazar poginuo, Olivera je poslana na dvor Bajazita I kao deo političkog dogovora i pokušaja da se obezbedi mir između Srba i Osmanlija.…
Read MoreSchnez organizacija
Schnez-Truppe ili Schnez organizacija je bila ilegalna tajna paravojna organizacija formirana u Zapadnoj Nemačkoj 1949. od strane veterana Vermahta i Vafen-SS pod vođstvom Alberta Šneza, koja je nameravala da se bori protiv Sovjetskog Saveza u slučaju invazije. U početku je bilo od oko 2.000 bivših oficira, kasnije je porasla na oko 40.000 članova. Organizacija je bila aktivna u američkoj okupacionoj zoni u južnoj Nemačkoj. Sudbina tajne organizacijw nije zvanično poznata, ali vodeće ličnosti Schnez pridružile su se tada novoformiranim zapadnonemačkim oružanim snagama, Bundesveru, 1955. Među njima je bio i Adolf…
Read MoreŠtafeta mladosti
Štafeta mladosti je palica koja je išla kroz nekadašnju SFR Jugoslaviju i svakog 25. maja, na praznik „Dana mladosti“, dodeljivana je tadašnjem jugoslovenskom predsedniku Josipu Brozu Titu. Štafeta mladosti je uvedena 1945. godine, na predlog omladine Kragujevca i tada se zvala „Titova štafeta“. U prvoj Titovoj štafeti, učestvovalo je 12,500 omladinaca, koji su pretrčavši trasu dugu 9,000 kilometara, Titu predali prvih devet štafetnih palica i Plavu knjigu sa 15000 potpisa omladine Šumadije. Prve štafete predate su mu u Zagrebu, dok je narednih godina, sve do 1956. Tito lično primao poslednje…
Read MoreNekada se obeležavao Dan mladosti
Dan mladosti je bio praznik u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ), koji se obeležavao 25. maja, proslavljao se od 1945. do 1988. godine. Praznik je bio povezan sa rođendanom doživotnog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita (1892 -1980) i prvih godina se obeležavao samo kao njegov rođendan, a 1957. godine je na njegovu inicijativu postao Dan mladosti. Glavni simbol ovog praznika bila je Štafeta mladosti, koja je nošena oko mesec i po dana kroz čitavu teritoriju Jugoslavije i 25. maja predavana Titu na sletu, koji je organizovan na stadionu JNA –…
Read More