Srpska despotovina

Srpska despotovina bila je srednjovekovna srpska država koja je postojala od 1402. do 1459. godine, sa prekidom državnosti između 1439. i 1444. godine usled osmanskog osvajanja. Nastala je nakon Bitke kod Angore 1402. godine, kada je Stefan Lazarević od vizantijskog cara dobio titulu despota. Kao politički naslednik države kneza Lazara i njegovih naslednika, Despotovina je predstavljala poslednju samostalnu srpsku srednjovekovnu državu. Tokom svog postojanja bila je između dva velika politička i vojna sistema — Osmanskog carstva i Kraljevine Ugarske. Njena politika zato je često podrazumevala složenu kombinaciju vazalnih odnosa, savezništava,…

Read More

Stefan Lazarević

Stefan Lazarević (oko 1377 – 19. jul 1427) bio je srpski knez i despot, sin kneza Lazara Hrebeljanovića i kneginje Milice. Vladao je Srbijom od 1389. do 1427. godine, najpre kao knez, a od 1402. godine kao despot. Smatra se jednim od najznačajnijih srpskih srednjovekovnih vladara i jednom od najistaknutijih ličnosti pozne srednjovekovne Evrope. Njegova vladavina obeležena je velikim političkim promenama. Stefan je kao mlad vladar bio osmanski vazal i učestvovao je u osmanskim vojnim pohodima, uključujući Bitku na Rovinama 1395., Bitku kod Nikopolja 1396. i Bitku kod Angore 1402.…

Read More

Lazar Branković

Lazar Branković (oko 1421 – 20. januar 1458) bio je srpski despot od 1456. do 1458. godine i poslednji vladar Srpske despotovine iz dinastije Branković koji je neposredno nasledio svog oca, despota Đurđa Brankovića. Njegova kratka vladavina odvijala se u jednom od najtežih perioda srpske srednjovekovne istorije, kada je Srpska despotovina bila sve više pritisnuta širenjem Osmanskog carstva. Lazar je bio poslednji muški vladar iz glavne grane Brankovića koji je vladao Srbijom kao despot pre konačnog pada Smedereva 1459. godine. Posle njegove smrti izbila je dinastička i politička kriza koja…

Read More

Protesti u Srbiji 13. avgusta 2025.

Protesti u Srbiji 13. avgusta 2025. godine predstavljali su jedno od značajnijih širenja višemesečnih studentskih i građanskih protesta na veći broj gradova u Srbiji. Okupljanja su usledila nakon sukoba i nasilja tokom prethodne večeri u Vrbasu i Bačkoj Palanci, dok je protest u Bačkom Petrovcu bio otkazan zbog procene da postoji opasnost od sukoba. Na tim skupovima došlo je do sukoba između građana i studenata koji su protestovali i pristalica Srpske napredne stranke (SNS). Prema izveštajima sa terena, u sukobima su korišćeni pirotehnička sredstva, kamenice, flaše i drugi predmeti. Događaji…

Read More

Stevan Sremac

Stevan Sremac (Senta, 11/23. novembar 1855 – Sokobanja, 12/25. avgust 1906) bio je srpski književnik, profesor, istoričar po obrazovanju i član Srpske kraljevske akademije. Smatra se jednim od najznačajnijih predstavnika srpskog realizma i jednim od najistaknutijih srpskih humorističkih pisaca kraja 19. i početka 20. veka. Najpoznatija dela su mu „Ivkova slava“, „Limunacija na selu“, „Pop Ćira i pop Spira“, „Vukadin“, „Zona Zamfirova“, „Čiča Jordan“ i „Kir Geras“. Sremac je u književnosti poznat po realističnom prikazivanju svakodnevnog života, naročito patrijarhalnih sredina Vojvodine, Niša i beogradske periferije. Njegovu prozu karakterišu humor, satira,…

Read More

Cerska bitka 1914

Cerska bitka, odnosno Bitka na Ceru, bila je prva velika pobeda sila Antante u Prvom svetskom ratu. Vodila se u avgustu 1914. između srpske i austrougarske vojske na prostoru Mačve, Pocerine, planine Cer i doline Jadra, a završila se povlačenjem austrougarskih snaga iz Srbije. U užem smislu glavne borbe na Ceru trajale su od 16. do 20. avgusta, dok je šira Cerska operacija počela austrougarskim prelaskom granice 12. avgusta i završena završnim borbama kod Šapca 24. avgusta. Pobeda je bila značajna iz više razloga. Srbija je zaustavila prvu veliku invaziju…

Read More

Prvi ručni mehanički sat proizveden u Srbiji – „Lazar“

Godina: 2024.Mesto: Čurug, opština Žabalj, SrbijaTvorac: Duško RadmiloNaziv sata: „Lazar“Radnja/manufaktura: „Monte Kristo“ U Čurugu je 2024. godine izrađen ručni mehanički sat „Lazar“, čiji je autor časovničar Duško Radmilo, vlasnik zanatske radnje „Monte Kristo“. Sat je u domaćim izvorima predstavljen kao prvi ručni mehanički sat izrađen u Srbiji. Radmilo je na izradi prvog primerka radio približno godinu dana. Sat je izrađen ručno u njegovoj radionici u Čurugu, a prvi primerak prodat je kupcu iz Beograda za 10.000 evra. Uz sat je obezbeđena doživotna garancija. Kako je nastao „Lazar“? Duško Radmilo se…

Read More

Platonov tiranin: Kako je filozof pre skoro 2.400 godina opisao nastanak tiranije

Platonova „Država“ nije samo rasprava o idealnoj državi. U VIII i IX knjizi ovog dela, nastalog u IV veku pre nove ere, grčki filozof opisuje kako se politički poredak menja, kako demokratija može da sklizne u tiraniju i kako od čoveka koji se predstavlja kao zaštitnik naroda nastaje vladar koji na kraju živi u strahu od sopstvenih podanika. Kada je Platon oko 380. godine pre nove ere pisao Državu, Atina je već imala iza sebe burna politička iskustva: Peloponeski rat, pad atinske demokratije, vlast Tridesetorice tirana i obnovu demokratije 403.…

Read More

Insel Schanze – izgubljeno ostrvsko utvrđenje Petrovaradinske tvrđave

Malo je delova Petrovaradinske tvrđave koji su toliko nepoznati kao Insel Schanze. Danas od njega nema vidljivih ostataka, a većina posetilaca tvrđave nikada nije čula da je na Dunavu, ispred glavnog utvrđenja, nekada postojalo zasebno ostrvsko utvrđenje čiji je zadatak bio da čuva prilaz jednoj od najvažnijih tvrđava Habzburške monarhije. Iako je Petrovaradinska tvrđava poznata po sat-kuli, podzemnim galerijama i nadimku „Gibraltar na Dunavu“, njen odbrambeni sistem bio je mnogo složeniji. Insel Schanze predstavljao je jedan od njegovih najzanimljivijih, ali danas gotovo zaboravljenih delova. Šta znači naziv Insel Schanze? Naziv…

Read More

5. avgust 1914 -Postavljeni prvi električni semafori

Dana 5. avgusta 1914. godine u gradu Cleveland, na raskrsnici Euclid Avenue i East 105th Street, pušten je u rad prvi električni saobraćajni signal namenjen regulisanju različitih saobraćajnih pravaca. Ovaj događaj predstavlja jednu od najvažnijih prekretnica u istoriji bezbednosti drumskog saobraćaja. Prvi električni semafor razvijen je prema ideji američkog policajca Lester Wire, a sistem je usavršila kompanija American Traffic Signal Company. Za razliku od savremenih semafora, imao je samo dve svetlosne oznake – crvenu i zelenu – dok je između promena svetla emitovan zvučni signal kojim su vozači i pešaci…

Read More

Svištovski mir (4. avgust 1791)

Dana 4. avgusta 1791. godine u bugarskom gradu Svištovu, tada delu Osmanskog carstva, potpisan je Svištovski mir, kojim je okončan poslednji rat između Austrijske monarhije i Osmanskog carstva. Ugovor su zaključili predstavnici cara Leopolda II i sultana Selima III, čime je završen Austrijsko-turski rat vođen od 1788. do 1791. godine. Iako na prvi pogled predstavlja još jedan u nizu evropskih mirovnih sporazuma, Svištovski mir imao je dalekosežne posledice po Srbiju. Mnogi istoričari smatraju da je upravo razočaranje koje je ovaj sporazum izazvao među Srbima postalo jedan od važnih koraka koji…

Read More

1914 – Austrougarski ultimatum Srbiji posle Sarajevskog atentata

Posle atentata u Sarajevu 28. juna 1914. godine, u kojem su ubijeni austrougarski prestolonaslednik nadvojvoda Franc Ferdinand i njegova supruga Sofija Hoenberg, Austrougarska je Srbiji 23. jula 1914. godine uputila ultimatum sa deset zahteva. Iako je u preambuli naglašeno da se od Srbije očekuje saradnja u rasvetljavanju atentata, pojedini zahtevi su predstavljali direktno mešanje u unutrašnje poslove jedne suverene države. Najspornija tačka bila je zahtev da austrougarski policijski i pravosudni organi učestvuju u istrazi na teritoriji Srbije i u progonu osoba osumnjičenih za umešanost u atentat. Vlada Srbije, na čelu…

Read More

Požarevački mir 1718. godine – sporazum koji je promenio granice Balkana i oslabio moć Osmanskog carstva

Požarevački mir, zaključen 21. jula 1718. godine u Požarevcu, predstavlja jedan od najznačajnijih međunarodnih ugovora u istoriji Balkana. Njime je okončan Austrijsko-turski rat 1716–1718. godine, a njegove posledice trajno su promenile političku kartu jugoistočne Evrope. Sporazum je potpisan između Habzburške monarhije, Osmanskog carstva i Mletačke republike, a grad Požarevac je tada prvi put ušao u evropsku diplomatsku istoriju kao mesto velikog međunarodnog pregovora. Put ka ratu: sukob dve imperije Početkom 18. veka Osmansko carstvo više nije bilo sila koja je nezaustavljivo širila svoje granice kao u vreme Sulejmana Veličanstvenog. Nakon…

Read More

Prva srpska opera

Kada se govori o počecima srpske muzičke kulture, malo je dela koja imaju značaj kakav ima opera „Na uranku“. Ovo delo kompozitora Stanislava Biničkog, nastalo po libretu Branislava Nušića, smatra se prvom srpskom operom koja je uspešno postavljena na scenu i početkom 20. veka otvorila je novo poglavlje u istoriji nacionalne umetnosti. Njena premijera u Narodnom pozorištu u Beogradu nije bila samo kulturni događaj, već simbol sazrevanja Srbije koja je, posle sticanja nezavisnosti, želela da stane rame uz rame sa evropskim državama koje su već imale razvijenu opersku tradiciju. Srbija…

Read More

16. jul 1935. – U Oklahoma Sitiju postavljen prvi parking merač na svetu

Dana 16. jula 1935. godine, u američkom gradu Oklahoma Sitiju postavljen je prvi parking merač na svetu, uređaj koji je zauvek promenio način korišćenja javnih parking mesta u gradovima širom planete. Do sredine tridesetih godina 20. veka nagli porast broja automobila doveo je do velikih problema u gradskim centrima. Vozači su satima ostavljali automobile ispred prodavnica i kancelarija, pa su parking mesta bila gotovo stalno zauzeta. Trgovci su se žalili da mušterije nemaju gde da parkiraju, što je negativno uticalo na poslovanje. Rešenje je osmislio američki novinar i profesor Karlton…

Read More

16. jul 1661. – Kada je novac prvi put postao papir: Stokholmska banka promenila istoriju finansija

Dana 16. jula 1661. godine, u Švedskoj je ispisana jedna od najvažnijih stranica svetske ekonomske istorije. Stokholmska banka (Stockholms Banco) postala je prva banka u Evropi koja je izdala papirne novčanice, uvodeći novinu koja će tokom narednih vekova potpuno promeniti način na koji ljudi razmišljaju o novcu. U to vreme evropska trgovina uglavnom se oslanjala na metalni novac – srebrne i bakarne kovanice. Švedska je, međutim, imala poseban problem. Zemlja je raspolagala velikim nalazištima bakra, pa je u opticaju bio bakarni novac ogromne težine. Najveće bakarne ploče, koje su služile…

Read More

„Zmaj“ Nikole Tesle: neobičan poklon pesniku koji je spojio nauku i poeziju

U istoriji nauke postoje trenuci kada se granice između pronalazaštva, umetnosti i ličnog poštovanja gotovo izgube. Jedan takav trenutak dogodio se između Nikole Tesle i velikog srpskog pesnika Jovana Jovanovića Zmaja – kada je naučnik, u znak zahvalnosti za pesnikove reči, jedan svoj eksperimentalni uređaj nazvao imenom koje je nosilo simboliku mnogo veću od same tehnike. Taj uređaj bio je Teslin oscilujući transformator, poznat kao Teslina zavojnica, a Tesla mu je dao ime „Zmaj“. Susret naučnika i pesnika u Beogradu Priča o transformatoru „Zmaj“ počinje 1892. godine, tokom jedinog Teslinog…

Read More

RTS se 2011. godine izvinio zbog uloge tokom devedesetih

BEOGRAD, 23. maj – Jedan od najznačajnijih trenutaka u istoriji Radio-televizije Srbije dogodio se 23. maja 2011. godine, kada je Upravni odbor RTS-a uputio javno izvinjenje građanima Srbije i susednih država zbog načina na koji je program tadašnje Radio-televizije Beograd (RTB), odnosno RTS-a, korišćen tokom devedesetih godina. Bilo je to prvo zvanično priznanje najvišeg upravljačkog tela javnog servisa da je nacionalna televizija u vreme ratova i političkih sukoba bila zloupotrebljavana u propagandne svrhe. U saopštenju koje je tada objavljeno, Upravni odbor izrazio je žaljenje zbog činjenice da su građani Srbije,…

Read More

Blokade u Beogradu (29. jun 2025)

Blokade saobraćajnica u Beogradu i više gradova u Srbiji 29. juna 2025. godine predstavljale su nastavak studentskih i građanskih protesta koji su eskalirali nakon Vidovdanskog protesta održanog 28. juna na Trgu Slavija. Događaji su obeleženi višesatnim blokadama ključnih raskrsnica, mostova i gradskih saobraćajnica, kao i povremenim sukobima demonstranata i policije. Pozadina Protesti su usledili nakon napetosti koje su nastale tokom i posle skupa 28. juna 2025. godine, kada su studenti i građani tražili raspuštanje Narodne skupštine i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Kao neposredni okidači za blokade navedeni su navodi o…

Read More

Namesnički ustav (1869) – član po član (rekonstrukcija i objašnjenje)

I – Osnovne odredbe o državi i vladaru Ustav započinje definisanjem Kneževine Srbije kao nasledne monarhije pod dinastijom Obrenović. Knez je nosilac državnog suvereniteta, ali ne apsolutni vladar, već ustavni monarh čija se vlast vrši u okvirima ustava. Suštinski, već na početku se uspostavlja kompromisni model: država nije republika niti apsolutna monarhija, već kontrolisana ustavna monarhija sa jakim izvršnim centrom. Knez je definisan kao: Ali i kao figura koja „vlada po ustavu“, što je važna formalna novina u odnosu na ranije sisteme. II – Položaj Namesništva (specifičnost ovog ustava) Poseban…

Read More