Dana 16. jula 1935. godine, u američkom gradu Oklahoma Sitiju postavljen je prvi parking merač na svetu, uređaj koji je zauvek promenio način korišćenja javnih parking mesta u gradovima širom planete.
Do sredine tridesetih godina 20. veka nagli porast broja automobila doveo je do velikih problema u gradskim centrima. Vozači su satima ostavljali automobile ispred prodavnica i kancelarija, pa su parking mesta bila gotovo stalno zauzeta. Trgovci su se žalili da mušterije nemaju gde da parkiraju, što je negativno uticalo na poslovanje.
Rešenje je osmislio američki novinar i profesor Karlton Cole Magee, koji je zajedno sa profesorima sa Univerziteta Oklahome razvio prvi parking merač nazvan Park-O-Meter No. 1. Patent za uređaj odobren je 1935. godine, a prvi primerci postavljeni su na uglu Prve ulice (First Street) i Robinson avenije (Robinson Avenue) u centru Oklahoma Sitija.
Merač je radio jednostavno. Vozač bi ubacio nikl od pet centi, okrenuo ručicu i dobio jedan sat parkiranja. Po isteku vremena kazaljka bi pokazivala da je vreme isteklo, a komunalni službenici mogli su da napišu kaznu.
Reakcije građana bile su podeljene. Dok su trgovci uglavnom podržavali novu meru jer je omogućavala veću smenu vozila ispred lokala, mnogi vozači smatrali su da je naplata parkiranja nepravedna i da predstavlja još jedan način da grad uzme novac od građana. Ipak, pokazalo se da sistem funkcioniše.
Već tokom narednih nekoliko godina parking merači počeli su da se postavljaju u desetinama američkih gradova, a zatim i širom Evrope i ostatka sveta. Postali su simbol modernog urbanog saobraćaja i važan alat za regulisanje korišćenja javnog prostora.
Od mehaničkog uređaja u koji se ubacivao novčić, parking merači su tokom decenija evoluirali u elektronske automate, a danas ih u mnogim gradovima zamenjuju mobilne aplikacije, SMS plaćanje i sistemi koji automatski prepoznaju registarske tablice.
Prvi parking merač iz 1935. godine možda je izgledao kao jednostavna metalna kutija na stubu, ali je označio početak nove ere upravljanja gradskim saobraćajem. Danas, gotovo devedeset godina kasnije, teško je zamisliti veliki grad bez nekog oblika naplate i kontrole parkiranja.
Foto: Ilustracija/ pixabay
