Porodični dan u Muzeju Jugoslavije „Put oko sveta“

Muzej Jugoslavije i ovog meseca organizuje Porodični dan, namenjen deci uzrasta od 5 do 11 godina i njihovim pratiocima. Program će biti održan u nedelju, 2. avgusta, u periodu od 10 do 14 časova, a učešće je besplatno. Ovog puta mali posetioci istraživaće izložbu „Muzejska laboratorija“ kroz interaktivnu detektivsku igru. Uz pomoć šarenih mapa rešavaće zadatke, pratiti tragove i otkrivati muzejske eksponate, putujući kroz različite epohe i kulture. Izložba predstavlja presek bogate zbirke Muzeja Jugoslavije, koju najvećim delom čine pokloni koje je tokom života dobijao Josip Broz Tito. Zbog raznovrsnosti…

Read More

„DEČJE LETNjE IGRE“ U TOPČIDERSKOM PARKU

Gradska opština Savski venac i ovog leta organizuje tradicionalnu manifestaciju „Dečje letnje igre“, koja će biti svečano otvorena u subotu, 1. avgusta, u 17 časova, ispred Konaka kneza Miloša u Topčiderskom parku. Manifestacija, koja se već skoro desetu godinu zaredom organizuje zahvaljujući velikom interesovanju građana, tokom avgusta će svakog vikenda – subotom i nedeljom od 17 do 20 časova – pretvoriti Topčiderski park u mesto igre, druženja i kvalitetno provedenog vremena za sve generacije. Tokom manifestacije posetioce očekuju dečje predstave, interaktivne plesne i sportske radionice, nastupi klovnova i mađioničara, crtanje…

Read More

Običaji i verovanja na Ognjenu Mariju

Srpska pravоslavna crkva i vеrnici оbеlеžavaju, 30.jul, spоmеn na svеtu mučеnicu Marinu – Оgnjеna Marija. Sveta velikomučenica Marina, u narodu poznata kao Ognjena Marija, je hrišćanska svetiteljka i zaštitnica žena. Ognjena Marija je veoma poštovana, pa se često u nekim krajevima Srbije može čuti rečenica „Na Ognjenu Mariju ne treba ni konac u iglu udenuti.“ Veruje se da Ognjena Marija kažnjava vatrom , pa na ovaj dan se ne započinju nikakakvi poslovi ili se radi u polju. Prema narodnim predanjima, onaj ko radi čini greh i biće kažnjen jer čini greh prema volji…

Read More

„Gročanske svečanosti” od 30. jula do 2. avgusta

Opština Grocka će od 30. jula do 2. avgusta biti domaćin 58. „Gročanskih svečanosti”, tradicionalne manifestacije koja šest decenija okuplja veliki broj posetilaca iz Beograda i cele Srbije. Ovogodišnji program osmišljen je da objedini sadržaje za sve uzraste, najavili su organizatori. Manifestacija će početi „Dečjim danom”, uz defile predškolskih ustanova, nastupe najmlađih učesnika i bogat zabavni program na Gročanskoj čaršiji, dok će u večernjim časovima na Dunavskom keju nastupiti Teodora Popovska. Drugog dana manifestacije biće održan „Etno-bazar” na kojem će posetioci imati priliku da se upoznaju sa tradicionalnim proizvodima i…

Read More

Radovi na vodovodnoj mreži u opštini Zemun, u četvrtak, 30. jula

Zbog planiranih radova na vodovodnoj mreži u opštini Zemun, u četvrtak, 30. jula 2026. godine, od 9 do 22 sata, bez vode će ostati potrošači u naselju Batajnica u sledećim ulicama: Za najnužnije potrebe za pijaćom vodom obezbeđene su auto-cisterne.

Read More

Prvi dani rata: Kada je Beograd postao prva meta Velikog rata

Te noći, između 28. i 29. jula 1914. godine, Beograd nije spavao. Sa druge strane Save i Dunava, u tadašnjem Zemunu, na Bežanijskoj kosi i obalama naspram Borče, austrougarske baterije već su bile zauzele položaje. Na rekama su se kretali monitori i vojni čamci, spremni da otvore vatru na grad koji je svega nekoliko dana ranije još uvek živeo u uverenju da će diplomatska kriza možda ipak biti rešena bez rata. Oko ponoći tišinu je prekinuo prvi prasak. Za njim drugi. A zatim desetine i stotine granata koje su počele…

Read More

Ja, Beograd – Terazijska česma

Ne pamte svi gradovi svoje prve gutljaje. Ja pamtim. Jer voda je oduvek značila više od žeđi. Ona je značila život. Putokaz. Mesto susreta. Razlog da se zastane. Na mestu današnjih Terazija nekada nije bilo ni trgova, ni hotela, ni užurbanih kolona ljudi. Bilo je vode. Još u vreme dok su Turci vladali Beogradom, ovde su se nalazile terazije – kamene kule sa rezervoarima koje su pomoću pritiska sprovodile vodu od izvora u Mokrolugu do gradskih česama. Po njima je čitav kraj dobio ime. A onda je došao knez Miloš.…

Read More

Kako je nastala Slavija i zašto je decenijama bila najpoznatija raskrsnica u gradu?

Danas gotovo da nema vozača u Beogradu koji nije prošao preko Slavije. Međutim, do pre nešto više od 140 godina ovde nije bilo ni trga, ni kružnog toka, ni zgrada. Na prostoru današnje Slavije nalazila se močvarna dolina poznata kao Simićev majur, u vlasništvu političara i trgovca Franje Simića. Veliki preokret dogodio se 1880. godine, kada škotski trgovac i humanitarac Frensis Mekenzi (Francis Mackenzie) kupuje veliki deo zemljišta. Mekenzi isušuje močvaru, parceliše zemljište, trasira nove ulice i prodaje placeve za izgradnju kuća. Zbog toga ga istoričari često nazivaju jednim od…

Read More

Zašto se Ulica kralja Petra smatra jednom od najvažnijih u Beogradu?

Ulica kralja Petra nije najduža niti najšira u Beogradu, ali malo koja ulica ima toliko istorije na svega nekoliko stotina metara. Njena trasa postoji još od rimskog Singidunuma, kada je upravo ovuda prolazila jedna od glavnih gradskih ulica koja je povezivala tvrđavu sa civilnim naseljem. Tokom osmanskog perioda bila je poznata kao Dubrovačka ulica, jer su u njoj živeli brojni trgovci iz Dubrovačke Republike. Njihove radnje i magacini učinili su ovu ulicu jednim od trgovačkih centara tadašnjeg Beograda. Nakon oslobođenja grada i ubrzane modernizacije u drugoj polovini 19. veka, ulica…

Read More

Kako je nastala Ada Ciganlija i zašto je nazivaju „beogradskim morem“?

Danas je Ada Ciganlija jedno od najposećenijih izletišta u Srbiji, ali vekovima nije izgledala kao što je poznajemo danas. U prošlosti Ada Ciganlija bila je pravo rečno ostrvo na Savi, udaljeno od obale nekoliko stotina metara. Na starim austrijskim kartama iz 18. veka jasno se vidi ostrvo obraslo šumom, koje je često menjalo oblik zbog promena vodostaja. Poreklo njenog naziva nije potpuno razjašnjeno. Reč „ada“ potiče iz turskog jezika i znači rečno ostrvo, dok postoje različita tumačenja porekla reči „Ciganlija“. Prema jednoj teoriji potiče od naziva za močvarno zemljište, dok…

Read More

Bez struje u Beogradu 31.07.

Bez struje u Beogradu 31.07.2026. Zvezdara 08:30 – 14:00 ČINGRIJINA: 1-3, KLADOVSKA: 2-18,1-17, KNjAŽEVAČKA: 2-20,1-19, KOSTE NOVAKOVIĆA: 18-22,13-25,29, LOVRANSKA: 2-6A,3-5,9-19, NOVICE CEROVIĆA: 2,21-31, SVETOG NIKOLE: 45-49B,53, TRNAVSKA: 4-4A,10-14,5-13, VOJ SIME POPOVIĆA: 2-8,16-18, Naselje BEOGRAD: MILANA GROLA: 3-19, Palilula 09:30 – 11:30 Naselje BORČA: PUT ZA CRVENKU: BB, Voždovac 09:00 – 14:00 Naselje RIPANj: PUT ZA PETRINO BRDO: 41, BARICE: 2,6-10,14A-18,86-94,15,79-85A, BRĐANSKA: 38-50A,54-64A,68-94,98-128,132-144A,148-150,154,158-160A,164-174,178,184-184A,31A,35-149, MALA RAMAĆA: 36-60,7-11,17-35,41-45,51,87, OSKORUŠE: BB, PALANSKI PUT: 42,52,58-60,31A-43,53,75B, PUT ZA GRUJIČIĆE: 2-4A,8,14,48-50,56,72-72A,76A,80A,84A-84E,88,7,11-23,39A,73A,79-81,85-87, PUT ZA PEDIĆA VOĆE: 6,10-16,22-24,30,7-9,25,33,43-47,53-55, PUT ZA ŽUTI BREG: 6-10,24-28A,34-36,50,13A,17,23,29-37,45-55,61-63,69-75, VELIKA RAMAĆA: 2-20,24-30,44,54,86,118-120,1-25,29-37,41-43, Zemun 08:30 –…

Read More

Kako je nastao Put svile i zašto je bio važan za razvoj sveta?

Put svile nije bio jedan put, već mreža kopnenih i pomorskih trgovačkih pravaca koji su povezivali Kinu sa Centralnom Azijom, Bliskim istokom i Evropom. Njegov razvoj počinje u 2. veku pre nove ere, za vreme kineske dinastije Han. Naziv „Put svile“ nastao je mnogo kasnije, u 19. veku, jer je svila bila jedna od najvrednijih roba koja je stizala iz Kine. Pored svile, trgovalo se porcelanom, začinima, papirom, dragim kamenjem, konjima, staklom i plemenitim metalima. Međutim, još važnija od robe bila je razmena znanja i ideja. Tim putevima širili su…

Read More