Predlog zakona kojim bi se političarima zabranilo iznošenje lažnih i obmanjujućih tvrdnji tokom izbora u Sened izazvao je oštru raspravu među velškim poslanicima, uz upozorenja da bi mogao otvoriti vrata ograničavanju slobode govora. Nacrt je u utorak prošao prvu fazu parlamentarne procedure, ali podrška njegovom daljem napredovanju ostaje neizvesna. Članovi Seneda iz različitih partija, uključujući i deo vladajućih laburista, poručili su da tekst mora biti preciznije formulisan – pre svega u delu koji definiše šta se tačno smatra „lažnom ili obmanjujućom“ izjavom. Vlada velških laburista želi da krivično sankcioniše svesno…
Read MoreКатегорија: BEOGRADSKI MAGAZIN
Beogradski magazin, zanimljivosti,Beograd,svet,video,putovanja
Turijska Kobasicijada 2026: Februarska slasna tradicija
Od 20. do 22. februara 2026., selo Turija ponovo postaje centar ljubitelja kobasica, jer se održava tradicionalni Turijska Kobasicijada – nezaobilazna manifestacija za sve sladokusce i ljubitelje mesnih specijaliteta. Kobasice pravljene po tradicionalnim receptima, od raznih vrsta mesa i začina, oduševiće i najzahtevnije gurmane. Posebna atrakcija festivala je pravljenje najduže kobasice na svetu, koja se svake godine produžava za metar, a trenutno prelazi dužinu od 2 kilometra. Za zabavu posetilaca zadužen je bogat program: degustacije, izložbe, kao i kulturni i muzički sadržaji. Posebno izdvajamo koncert Sanje Vučić koji će se…
Read MoreSlaninijada u Kačarevu
Od 19. do 22. februara 2026. godine, selo Kačarevo postaje epicentar ljubitelja slanine i mesa, jer se održava tradicionalna Slaninijada, manifestacija koja slavi domaću proizvodnju i međunarodnu konkurenciju u ovoj delikatesi. Ovaj festival okuplja proizvođače slanine i mesa iz više država, koji će se takmičiti za titulu najbolje slanine. Pored takmičarskog karaktera, Slaninijada ima i prodajni segment, pa posetioci mogu probati i kupiti najkvalitetnije proizvode direktno od proizvođača. Manifestacija nudi i bogat kulturno-zabavni program: izložbe fotografija i karikatura, proglašenje najboljih aforizama, izložbe radova žena, kao i koncerti koji će dodatno…
Read MoreCrni Đorđe – početak
Vazduh je bio težak, gust od dima i mirisa spaljenog žita. Sunce se probijalo kroz crne oblake čađi samo kao bleda, izbledela mrlja – poput ikone na zidu crkve koja više nema krov. Izgorele grede kuća stajale su pod uglom, sablasni kosturi domova koji su nekada šaptali živote, a sada su ćutali, svedoci nečeg što je u ovom svetu odjekivalo kao zlo. Osmanski osvetnici su prošli kroz selo, ostavljajući za sobom samo pepeo i pustoš, tragove koraka kroz život i smrt. Đorđe je stajao usred tog zgarišta, dečak još po…
Read MoreNarodna verovanja i običaji na Sretenje
Sretenje, koje se u Srbiji obeležava 15. februara po gregorijanskom kalendaru, jedno je od važnih hrišćanskih praznika, a u narodu je poznato i kao „Sretenje Gospodnje“. Osim crkvenog značaja, ovaj dan je bogat narodnim verovanjima i običajima koji su se kroz vekove prenosili s kolena na koleno. Evo detaljnog pregleda: 1. Narodna verovanja o vremenu 2. Obredi u domaćinstvu 3. Praznična jela i trpeza 4. Običaji vezani za ljude i ljubav 5. Narodni običaji i rituali 6. Značaj Sretenja u narodnoj tradiciji
Read MoreZbor u Orašcu
Krajem XVIII i početkom XIX veka, prostor Beogradski pašaluk nalazio se u dubokoj političkoj i bezbednosnoj krizi. Iako je posle Kočine krajine i austrijsko-turskih ratova srpskom stanovništvu bio priznat izvestan stepen lokalne samouprave (kroz knežine i knežinske skupštine), početkom XIX veka stvarnu vlast u pašaluku preuzimaju dahije – odmetnuti janjičarski zapovednici. Njihova uprava bila je obeležena samovoljom, nasiljem, nametima i poništavanjem ranijih povlastica. Kulminacija terora bila je tzv. „seča knezova“ početkom 1804. godine, kada su pogubljeni brojni ugledni srpski knezovi i narodni prvaci, kako bi se sprečilo organizovanje pobune. Umesto…
Read MorePreminula Ljiljana Pavić
Filmska i televizijska scenaristkinja i književnica Ljiljana Pavić preminula je u 91. godini. Ljiljana Pavić, rođena u Vlasotincu, bila je istaknuta srpska filmska i televizijska scenaristkinja. Tokom svoje bogate karijere ostavila je dubok trag u domaćoj televizijskoj i muzičkoj produkciji, kreirajući brojne serije i pesme koje su osvojile publiku svih generacija. Poznata je po svom radu na televizijskim serijama, ali i po baladama koje je stvarala za njih. Njene pesme brzo su postajale omiljene i zadržale popularnost decenijama. Među njima se posebno izdvaja pesma „Topolska 18“, nazvana po adresi na…
Read MoreSveti Trifun – narodna verovanja i običaji
U srpskoj tradiciji Sveti Trifun nije samo crkveni mučenik, već i snažan narodni svetac, duboko povezan sa zemljom, lozom i plodnošću godine. Trifundan – početak radova u vinogradu Na njegov dan, 14. februara, vinogradari prvi put u godini izlaze u vinograd. Običaj je da se: Veruje se da kakvo je vreme na Trifundan, takva će biti i godina za vino. Ako je dan sunčan – biće dobra berba. Ako padne kiša ili sneg – loza će „plakati“, ali će grožđe biti slatko. Zaštita od nepogoda i štetočina U nekim krajevima…
Read MoreBeogradski nedeljni horoskop 12. – 18.02.2026.
Ovaj horoskop važi za sve koji su ove nedelje u Beogradu – dobrovoljno, slučajno ili zato što „još malo pa idu“. Planete imaju savet, ali grad ima poslednju reč. ♈ Ovan Nedelja počinje nervozno. Imaš osećaj da svi koče, a samo ti znaš gde treba stići. Na poslu impulsivan potez može ti doneti poene – ili problem. Na ulici reaguješ prebrzo.Grad poručuje: Usporavanje nije poraz. ♉ Bik Držiš ritam i ne menjaš plan. Finansije su ti u fokusu. Na poslu si stabilan, ali tvrd prema tuđim idejama. U kući tražiš…
Read MoreNarodna verovanja i običaji za Svetа Tri Jerarha
Dan kada se čuva reč U srpskom selu nekada se znalo: februar je tvrd mesec. Zemlja je još pod mrazom, dim iz odžaka ide pravo u nebo, a ljudi ćute više nego inače. U toj tišini dolazi i dan Sveta Tri Jerarha – bez velikih vašara, bez pucnja i zvona kakva prate druge praznike. Tiši praznik, ali ne i manji. Stariji su govorili da je to dan kada se čuva reč. U kućama gde je bilo đaka, majka bi tog jutra zapalila sveću pred ikonom i tiho izgovorila molitvu „za…
Read MoreJelena Petrović – žena Karađorđa Petrovića
Jelena Petrović (devojačko Jovanović) rođena je u selu Masloševo 1765. ili 1771. godine. Bila je ćerka Bosiljke i jaseničkog obor-kneza Nikole Jovanovića. Rano je ostala bez majke, a kasnije su joj otac i dva brata poginuli kao hajduci, zbog čega je detinjstvo i mladost provela u domu svoje tetke Bisenije u selu Jagnjilu. Za vožda Đorđa Petrovića Karađorđa udala se 1785. godine. U braku su imali sedmoro dece: Simu (koji je preminuo ubrzo po rođenju), Savu, Saru, Poleksiju, Stamenku, Aleksu (preminuo u 29. godini u Kišinjevu) i Aleksandra, budućeg kneza…
Read MoreKada je Mihajlo Pupin učinio rendgen praktičnim
Godine 1896, svega nekoliko meseci nakon što je Vilhelm Konrad Röntgen svetu predstavio X-zrake, srpski naučnik Mihajlo Pupin napravio je otkriće koje će rendgensku tehnologiju iz laboratorijskog čuda pretvoriti u upotrebljiv medicinski alat. Pupin je otkrio da se rendgenski snimci mogu dobijati uz pomoć fluorescentne ploče, postavljene između objekta koji se snima i fotografske ploče. Taj naizgled jednostavan dodatak imao je revolucionarne posledice: vreme ekspozicije skraćeno je i do dvadeset puta. U prvim rendgenskim eksperimentima pacijenti su morali da budu izloženi zračenju i po sat vremena; Pupinovo rešenje smanjilo je…
Read MoreUginula čuvena mačka Ljubica, zvezda dvorane „Pionir“
Čuvena mačka Ljubica, dugogodišnja „stanovnica“ i simbol beogradske dvorane „Pionir“, uginula je, potvrđeno je danas. Vest o njenoj smrti rastužila je brojne sportiste, zaposlene u dvorani i posetioce koji su je godinama prepoznavali kao neizostavni deo ovog sportskog hrama. Ljubica je bila poznata po tome što je mirno šetala hodnicima dvorane, prisustvovala treninzima i utakmicama i bez straha prilazila sportistima i publici. Za mnoge je predstavljala maskotu „Pionira“, a često je bila i tema objava na društvenim mrežama. Ljubica će ostati upamćena kao neobičan, ali drag simbol dvorane u kojoj…
Read MoreBeogradski nedeljni horoskop 5. – 11. februara 2026.
Beogradski nedeljni horoskop 5. – 11. februara 2026. (Grad zna u kom si znaku, i koristi to protiv tebe.) Ovaj horoskop važi za sve koji su ove nedelje u Beogradu – dobrovoljno, slučajno ili zato što „još malo pa idu“. Planete imaju savet, ali grad ima poslednju reč. ♈ Ovan Ove nedelje Beograd te testira strpljenjem. Nervira te sporost drugih, ali ti si taj koji stalno juri. Na poslu ulaziš u rasprave koje nisi planirao. Ulica te provocira – svako ko ide ispred tebe ide presporo. Porodica ti govori da…
Read MoreSvetozar Miletić
Svetozar „Čiča“ Miletić (rođen 22. februara 1826. godine u Mošorinu – danas selo u Bačkoj, umro 4. februara 1901. godine u Vršcu) bio je jedan od najznačajnijih srpskih političkih lidera, publicista, advokata i narodnih tribuna u Drugoj polovini 19. veka u okviru Austrougarske monarhije. Njegov život i rad ostavili su dubok trag na srpsku nacionalnu svest, politički aktivizam i kulturno samoopredeljenje u Vojvodini i šire. Rani život i formiranje pogleda (1826–1860) Svetozar Miletić rođen je u skromnoj seljačkoj porodici, kao najstarije od sedmoro dece. Osnovnu školu završava u rodnom kraju,…
Read MoreDragan Maksimović
Dragan Maksimović (Podujevo, 7. februar 1949 — Beograd, 4. februar 2001) bio je jedan od najtalentovanijih i najpoštovanijih srpskih glumaca, čiji je rad ostavio neizbrisiv trag na pozorišnoj, filmskoj i televizijskoj sceni Srbije. Sa više od 60 ostvarenih uloga tokom svoje karijere, Maksimović je bio poznat po dubokom razumevanju likova koje je igrao i po sposobnosti da publiku potpuno uvuče u njihovu psihološku i emocionalnu dimenziju. Rani život i obrazovanje Rođen u Podujevu 1949. godine, Dragan Maksimović je od mladosti pokazivao sklonost ka glumi i umetnosti. Njegovo formalno obrazovanje u…
Read MoreBitka na Malajnici (1807)
Bitka na Malajnici odigrala se oko 1. jula 1807. godine i predstavlja važan deo borbi Prvog srpskog ustanka u istočnoj Srbiji. Ovo je sukob u kojem su srpski ustanici, iako brojčano slabiji, pružili odlučan otpor Osmanlijama i njihovim lokalnim saveznicima, čime su očuvali moral ustanka i otvorili put za oslobođenje okolnih teritorija. Istorijski kontekst Posle oslobađanja Beograda 1806. i pobeda na Mišaru i Deligradu, Prvi srpski ustanak bio je u punoj snazi. Srpske jedinice širile su svoju kontrolu prema istočnim delovima zemlje, a osmanska vlast je pokušavala da povrati izgubljene…
Read MoreBitka na Čegru
Bitka na Čegru, koja se odigrala 19. maja 1809. godine, jedna je od najpoznatijih i najherojski upamćenih bitaka iz Prvog srpskog ustanka. Ovo je sukob koji je simbol srpskog otpora protiv Osmanlijskog carstva i nesalomljive volje mladih ustanika da brane slobodu svog naroda. Istorijski kontekst Prvi srpski ustanak, započet 1804. godine pod vođstvom Đorđa Petrovića Karađorđa, bio je reakcija na višedecenijsku tiraniju Osmanlijskih vlasti i seču srpske elite u Beogradu, poznatu kao „Seča knezova“. Do 1809. godine, ustanak je već imao značajne pobede i teritorijalno proširenje, ali se suočavao sa…
Read MoreBitka na Mišaru – odlučujući trenutak Prvog srpskog ustanka
Bitka na Mišaru, odigrana između 12. i 15. avgusta 1806. godine, predstavlja jednu od ključnih vojnih pobeda Prvog srpskog ustanka. Ovaj sukob između ustanika pod vođstvom Koče Anđelkovića i Osmanlijskih snaga pokazuje kombinaciju hrabrosti, strateškog genija i odlučnosti u borbi za slobodu Srbije. Istorijski kontekst Do 1806. godine Prvi srpski ustanak, koji je započeo 1804. godine pod vođstvom Đorđa Petrovića Karađorđa, već je imao značajne uspehe u oslobađanju centralne Srbije. Ipak, osmanska vlast je, želeći da slomi ustanike, poslala vojsku od oko 20.000 vojnika pod zapovedništvom Sulejman-paše Skopljaka, koji je…
Read MoreProjekat Lebensborn
Lebensborn nije nastao kao improvizovana inicijativa ratnih godina, već kao pažljivo osmišljen projekat unutar institucionalne strukture SS-a. Prva kuća ove organizacije otvorena je 1936. godine u Štajnheringu, u blizini Minhena, u Bavarskoj. Pod nazivom Heim Hochland, ona je predstavljala prototip za kasniju mrežu domova, u kojima su trudnoća, porođaj i rani život deteta bili podvrgnuti strogoj administrativnoj i medicinskoj kontroli. Ovde su postavljeni osnovni modeli funkcionisanja Lebensborna: selekcija majki, evidencija porekla, nadzor nad decom i posredovanje u usvajanju. Iako je u javnosti predstavljan kao socijalna i humanitarna ustanova, Lebensborn je…
Read More