Ivanjdan hrišćanski je praznik kojim se obeležava rođenje Svetog Jovana Krstitelja, 7. jula po gregorijanskom, odnosno 24. juna po julijanskom kalendaru. Ivanjdan posvećen je devojkama jer verovalo se da na ovaj dan neke devojke treba da se drže nekih običaja kako bi se udale ili dobile decu. Noć pred Ivandan devojke pale ivandanjske vatre, beru cveće i trave, pevaju i pletu vence. U pletene vence se stavlja jedna ruža. Verovalo se da devojke koje se kupaju sa vencem u kosi da će dobiti dete. U jutanjim satima venac se stavljao…
Read MoreДан: 6. јул 2026.
Promena režima rada linija javnog prevoza zbog radova u Bulevaru kralja Aleksandra – Faza 3
Radovi na redovnom održavanju u Bulevaru kralja Aleksandra – Faza 3, na delu od zone raskrsnice sa Beogradskom ulicom do zone raskrsnice sa Resavskom, od 6. do 12. jula prouzrokovaće promene u radu linija javnog prevoza, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz. Radovi podrazumevaju zatvaranje za saobraćaj desne kolovozne trake (gledano u smeru ka Ulici kneza Miloša), pri čemu će u zoni raskrsnice sa Ulicom resavskom biti omogućen tramvajski saobraćaj, dok će vozila sa autobuskih linija saobraćati na sledeći način:– na liniji 24, vozila će se u smeru ka…
Read MoreIzmena režima rada linija javnog prevoza u Ulici Nedeljka Gvozdenovića
Tokom izvođenja radova na izgradnji kišne i fekalne kanalizacije u Ulici Nedeljka Gvozdenovića, na delu od raskrsnice sa Surčinskom ulicom do raskrsnice sa Ulicom Srđana Aleksića, doći će do promena u radu linija javnog prevoza, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz. Radovi će se izvoditi po fazama. Tokom trajanja faze I, Ulica Nedeljka Gvozdenovića biće zatvorena od sutra do 17. jula na delu od raskrsnice sa Ulicom Srđana Aleksića narednih 60 metara prema Ulici surčinskoj, a takođe će biti onemogućen izlazak vozila javnog prevoza iz okretnice „Bežanijska kosa”. Vozila…
Read MoreOd danas redefinisane zone parkiranja u Zemunu
Zonski sistem parkiranja na teritoriji Opštine Zemun biće redefinisan od 6. jula 2026. godine, na osnovu rešenja Sekretarijata za saobraćaj. Reagujući na inicijativu stanara i Opštine Zemun, Sekretarijat za saobraćaj je redefinisao pravila parkiranja u ovom delu Beograda – postojeća plava zona preći će u zelenu, a biće promenjeno i radno vreme kontrole i naplate parkiranja.Kontrola i naplata će se obavljati svakim radnim danom od 7 do 21 čas, kao i subotom od 7 do 14 časova.U zelenoj zoni u Zemunu primenjivaće se uobičajena pravila i cene. Parkiranje je ograničeno…
Read MoreDobro jutro Beograde! 6. jul
Bez struje u Beogradu 8. jul
Bez struje u Beogradu 8. jul 2026. Vračar 09:00 – 11:00 BULEVAR OSLOBOĐENjA: 15-17,21-29, KNEGINjE ZORKE: 2-8,1-1,5-5, Vračar 09:00 – 14:00 POŽAREVAČKA: 13-17, TOMAŠA JEŽA: 16,17-19, Čukarica 08:00 – 17:00 Naselje SREMČICA: BAJČINSKA: 2-12,1-9A, BEOGRADSKA: 392-394,402-416,420-474,419-457, DAVIDOVIĆEV SOKAK: 4-10,24-24A,28-30,34-36,1-11,15-27,31,35-43, GORSKOG CARA: 20-28A,32-40,46-48,62,72, MILUNA PETKOVIĆA: 2-18,22,1-9, PORODICE JOVANOVIĆ: 2-14,1-13, PORODICE NEŠIĆ: 2-12,20-32,56,1-7,11-21, PORODICE NIKŠIĆ: 2-10,14A,1-9, PORODICE PETROVIĆ: 2-12,1-13, PORODICE RISTIĆ: ,12-14,18-20,24-24A,15-23,71-73, PORODICE STEKIĆ: 2-4,8,12,16-18A,1-19A,47, PORODICE VASIĆ: 2A-4,1-13, PORODICE ZARIĆ: 2-12,18,1-3,7-15, SIMIĆEV PUTELjAK: 1D-25,39,47-49A,53-63,71-75A, STEFANA ŠTILjANOVIĆA: 2-18,22,1-15,37,57B, Zemun 10:00 – 13:00 CARA DUŠANA: 158A, KOVAČA J.PETROVIĆA : 2-18,1-7, PREGREVICA : 60-60B,80-80B,94-120,124-136,77-95A,99-121V/2,125-131,135-137,153-155B, UŽIČKA:…
Read MoreU bioskope stiže „Vajana“ (Moana – igrana verzija)
U bioskope stiže „Vajana“ (Moana – igrana verzija), Diznijev povratak na već dobro poznat talas – samo ovog puta bez animacije, ali sa istim mitovima, okeanom i velikim ambicijama da se stara priča ponovo proda kao novo iskustvo. Režiju potpisuje Thomas Kail, dok glavne uloge nose Catherine Laga’aia kao Vajana i Dwayne Johnson kao Maui – uloga koja mu očigledno prija kao da je napisana pre nego što je scenarista uopšte seo da piše. Uz njih su i Frankie Adams, John Tui i Rena Owen, što filmu daje ozbiljan pacifički…
Read MoreU beogradske bioskope stiže „Zli Mrtvi: Spaljivanje“ (Evil Dead Burn)
U beogradske bioskope stiže „Zli Mrtvi: Spaljivanje“ (Evil Dead Burn) od 9. jula. Film je režirao Sébastien Vanicek, a u glavnim ulogama su Hunter Doohan, Luciane Buchanan i Souheila Yacoub. Radnja je klasično „Evil Dead“ jezgro, samo ovog puta upakovano u porodičnu dramu koja brzo prestaje da bude drama i postaje klaonica: nakon smrti muža, žena dolazi u izolovanu kuću njegovih roditelja, gde bi trebalo da se tuguje – ali se, naravno, umesto toga otvara nešto mnogo starije i gladnije. Ubrzo se pojavljuje Knjiga mrtvih, i ono što je trebalo…
Read MoreZimska vs. letnja kosa – zašto se potpuno ponaša drugačije
Kosa ima tu nezgodnu osobinu da nikad nije ista tokom godine. Tek što naučiš kako „funkcioniše“, promeni pravila igre. Zimi postane suvlja, statična, nekad deluje kao da živi sopstveni život pod kapom i šalovima. Leti, s druge strane, može da se brže masti, gubi oblik ili postane teža nego inače. I onda dolazi ono poznato pitanje:„Šta sam sad pogrešno uradila?“ Ništa posebno.Samo je sezona promenila pravila. Kosa ne reaguje samo na proizvode – nego na okolinu Većina ljudi ne razmišlja o tome, ali kosa je direktno izložena: I sve to…
Read MoreKosa koja se brzo masti – šta to stvarno znači i kako da je „smiriš“ bez agresije
Postoji ta jedna frustracija koja ume da pokvari kompletan odnos sa sopstvenom kosom: opereš je danas, a već sutra ujutru deluje kao da joj je potreban novi krug šampona. I onda kreće poznati lanac misli:„Možda je šampon loš.“„Možda je koža glave problematična.“„Možda treba da je perem češće.“ A zapravo, situacija je mnogo manje dramatična nego što izgleda — i mnogo više povezana sa ravnotežom nego sa „problemom koji treba rešiti“. Masna kosa nije kvar — nego reakcija Prvo i najvažnije: brzo mašćenje kose nije „greška“ tela. To je prirodna reakcija…
Read MoreZašto ti frizura nikad ne izgleda isto kao kod frizera (i šta tu zapravo pomaže)
Postoji taj trenutak izlaska iz salona kada pogledaš u ogledalo i pomisliš:„To je to. Ovo je najbolja verzija moje kose ikada.“ Kosa je savršeno isfenirana, pramenovi padaju tačno kako treba, volumen je na mestu, a ti već zamišljaš kako će isto tako izgledati i sutra, i prekosutra, i… Naravno, realnost ima druge planove. Već sledećeg dana frizura izgleda kao udaljena rođaka te savršene verzije iz salona. Nije katastrofa, ali nije ni ono što si videla u ogledalu frizera. I tu se javlja večito pitanje:zašto frizer može, a mi ne možemo…
Read MoreJa, Beograd – Prvi javni koncert
Pre nego što sam naučio da slušam muziku kao umetnost, slušao sam je kao znakove vremena.Koračanje vojske, zvuk ceremonije, ritam vlasti.A onda sam prvi put čuo — koncert. Dogodio se u Teatru na Đumruku. Tamo gde sam tek počinjao da učim šta znači javni prostor kulture, pojavio se Josif Šlezinger.Vojni kapelmajstor, čovek koji je došao iz srednje Evrope i doneo sa sobom nešto što nisam poznavao — organizovan zvuk. Stigao je 1829. godine, u vreme kada sam još uvek bio grad između orijenta i Evrope.Između improvizacije i pravila.Između tišine i…
Read MoreU Beogradu se zgrade ne završavaju
U Beogradu se zgrade ne završavaju. One se samo privremeno prekidaju. Postoji trenutak kada deluju gotovo: fasada sređena, prozori poravnati, ulaz “uređen”. I onda – znak. “Nadogradnja u toku.” Kao da je stiglo obaveštenje da je gotov samo jedan deo dogovora, a ostatak stiže naknadno. Nadogradnja je gradski sport bez pravila, ali sa jasnim ciljem: još jedan sprat, još jedna soba, još jedna priča koja nije bila u originalnom planu. Horizontalni grad postaje vertikalan iz nužde, a ponekad i iz navike. Konstrukcija se širi kao da gravitacija važi selektivno. Donji…
Read MoreKako je nastalo i razvijalo se Persijsko carstvo?
Ahemenidsko Persijsko carstvo osniva Kir Veliki oko 550. godine p.n.e. ujedinjenjem persijskih i medijskih plemena. Carstvo se brzo širi i postaje jedno od najvećih u starom svetu. Pod Darijem I (vladao 522–486. p.n.e.) Persija dostiže vrhunac moći, protežući se od Indije do Balkana i Egipta. Persijanci su poznati po dobro organizovanoj administraciji, satrapijama (pokrajinama) i razvijenom sistemu puteva, uključujući Kraljevski put koji je povezivao ogromne teritorije. Persijsko carstvo je važno jer je povezivalo različite civilizacije i omogućilo stabilnu upravu nad ogromnim prostorom, sve do osvajanja Aleksandra Velikog 330. godine p.n.e.
Read MoreKako je nastala i kako se razvijala drevna Egipatska civilizacija?
Stari Egipat nastaje oko 3100. godine p.n.e. kada faraon Narmer ujedinjuje Gornji i Donji Egipat. Time počinje jedan od najdugovečnijih civilizacijskih sistema u istoriji. Egipat se razvijao duž reke Nil, koja je omogućavala poljoprivredu u inače sušnoj sredini. Zbog redovnih poplava Nil je bio ključ ekonomije i opstanka države. Faraoni su smatrani božanskim vladarima, a država je bila strogo hijerarhijski uređena. Najpoznatiji periodi uključuju Staro, Srednje i Novo carstvo. Tokom Novog carstva (oko 1550–1070. p.n.e.) vladaju moćni faraoni poput Tutankamona i Ramzesa II (vladao oko 1279–1213. p.n.e.), koji šire teritoriju…
Read MoreKako je nastala i zašto je važna Kina kao civilizacija?
Kina je jedna od najstarijih kontinuiranih civilizacija na svetu, sa državnim sistemima koji se razvijaju još od dinastije Šang (oko 1600. p.n.e.). Tokom dinastije Ćin (221. p.n.e.) car Ćin Ši Huang ujedinjuje Kinu i postaje prvi car. U tom periodu standardizuju se pismo, mere i valuta, što stvara snažnu centralnu državu. Kasnije dinastije Han (206. p.n.e. – 220. n.e.) razvijaju Puteve svile, kroz koje Kina postaje ključni centar trgovine između Istoka i Zapada. Kina je važna jer je razvila brojne izume poput papira, baruta i kompasa, koji su kasnije promenili…
Read MoreKako je nastala i razvijala se Engleska kao država?
Engleska se kao politički entitet formira nakon povlačenja Rimljana iz Britanije 410. godine. Na ostrvo dolaze Angli, Saksonci i Juti, koji formiraju više manjih kraljevstava. Ključni trenutak je 927. godina kada kralj Athelstan ujedinjuje veći deo teritorije i postaje prvi kralj Engleske. U 11. veku dolazi do velike promene: 1066. godine Vilijam Osvajač pobeđuje u bici kod Hastingsa i uvodi normansku vlast. Ovaj događaj menja jezik, aristokratiju i pravni sistem. Kasnije, 1215. godine, kralj Jovan bez zemlje potpisuje Magna Carta, jedan od prvih dokumenata koji ograničava kraljevsku vlast i postavlja…
Read MoreKako je nastala i razvijala se srednjovekovna Srbija?
Srednjovekovna Srbija razvila se tokom 12. i 13. veka pod dinastijom Nemanjića, kada Srbija postaje važna politička i kulturna sila na Balkanu. Pod vladarima poput Stefana Nemanje i cara Dušana, država se teritorijalno proširila i dobila snažan administrativni sistem. Srpska pravoslavna crkva postala je autokefalna, što je dodatno učvrstilo državnu nezavisnost. Ovaj period obeležen je i razvojem manastira, zakonika i srednjovekovne kulture. Nakon Dušanove smrti, država postepeno slabi, što će je kasnije učiniti ranjivom pred osmanskim osvajanjima.
Read MoreKako je nastala Vizantija i zašto je bila toliko dugovečna?
Vizantijsko carstvo nastalo je kao istočni deo Rimskog carstva nakon njegove podele krajem 4. veka, ali se vremenom razvilo u zasebnu civilizaciju sa centrom u Konstantinopolju. Za razliku od Zapadnog dela, Vizantija je imala stabilniju ekonomiju, razvijeniju administraciju i bolju stratešku poziciju. Grad Konstantinopolj kontrolisao je ključne trgovačke puteve između Evrope i Azije, što je obezbeđivalo stalne prihode. Vizantija je uspela da očuva rimsko pravo i grčku kulturu, ali i da razvije sopstveni identitet zasnovan na pravoslavnom hrišćanstvu. Njena dugovečnost od više od hiljadu godina pokazuje koliko je bila politički…
Read MoreKako je nastao Bulevar kralja Aleksandra i zašto menja ime kroz istoriju?
Bulevar kralja Aleksandra danas je jedna od najdužih i najvažnijih gradskih arterija, ali njegova priča počinje mnogo pre nego što je Beograd dobio današnji izgled. Njegova osnova formirana je još u 19. veku, kada se Beograd širio ka istoku, prema tadašnjim periferijama kao što su Palilula i Kragujevački drum. Taj put je vodio ka unutrašnjosti Srbije i bio je ključan za trgovinu i kretanje robe. Prvo zvanično ime ove saobraćajnice bilo je „Kragujevački drum“, jer je povezivala Beograd sa Kragujevcem, tadašnjom prestonicom Srbije do 1841. godine. Kasnije, kako se grad…
Read More