Ljubomir Simović (Užice, 2. decembar 1935 – Beograd, 17. april 2025) bio je srpski književnik, prevodilac i akademik. Simović je bio redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti. Simović je rođen u porodici skromnog građanskog sloja, u ratom i istorijom oblikovanom Užicu. Grad pod Starim gradom, sa svojom topografijom, legendama, pričama i mentalitetom, zauzeo je centralno mesto u njegovom stvaralaštvu. Ratne godine i ranobojne slike iz detinjstva (bombardovanje, predmeti i glasovi nestalog vremena, utilitarna sirotinja posleratnih dana) kasnije će postati temelj u njegovoj poetici sećanja. Školovanje Osnovnu školu i gimnaziju…
Read MoreОзнака: istorijski zabavnik
1300 kaplara
Datum formiranja: avgust 1914.Mesto: Beograd, Niš, ValjevoRat: Prvi svetski rat (1914–1918) Kada je Austrougarska 28. jula 1914. objavila rat Srbiji, mlada država suočila se s dramatičnim nedostatkom oficira. Tek završeni Balkanski ratovi ostavili su srpsku vojsku iscrpljenom — mnogi najbolji oficiri već su bili poginuli ili ranjeni. Dok se mobilizacija odvijala, Ministarstvo vojske donelo je jednu od najtežih odluka u modernoj srpskoj vojnoj istoriji: brzo ubrzati obuku pitomaca Vojne akademije, podoficirske škole i većeg broja gimnazijalaca i univerzitetskih studenata, i uputiti ih na front kao rezervne oficire. Tako je nastala…
Read MoreNajveća nesreća u istoriji jugoslovenskog vazduhoplovstva
Osnovne činjenice Datum: 1. decembar 1981. Kompanija: Inex-Adria Aviopromet (kasnije Adria Airways) Tip aviona: McDonnell Douglas MD-80 (MD-81) Let: Čarter let Ljubljana – Ajaccio (Korzika) Broj žrtava: 180 poginulih Preživeli: Nema Mesto nesreće: Planinski masiv Mont San-Pietro, nedaleko od aerodroma Ajaccio Najveća tragedija jugoslovenskog civilnog vazduhoplovstva dogodila se 1. decembra 1981. godine, kada je avion Inex-Adria Avioprometa, na čarter letu 1308 iz Ljubljane ka Ajacciju na Korzici, udario u planinski masiv Mont San-Pietro. U nesreći je poginulo svih 180 putnika i članova posade, čime je ova katastrofa postala najteža u…
Read MorePaja Jovanović
Pavle “Paja” Jovanović (Vršac, 16. jun 1859 – Beč, 30. novembar 1957) jedan je od najznačajnijih srpskih i evropskih realističkih slikara, hroničar epohe, majstor kompozicije i tehnike koji je svojim opusom ostavio neizbrisiv trag u istoriji umetnosti jugoistočne Evrope. Njegov rad obuhvata žanr-slikarstvo, orijentalne i balkanske motive, istorijske kompozicije i izuzetno cenjene portrete evropskih aristokrata i intelektualaca. Pavle – Paja Jovanović (1859–1957) ubraja se u najsveobuhvatnije i najuticajnije slikare srpskog realizma i kasnog akademizma. Svojim radom uveo je srpsku umetnost u evropske tokove, dok je istovremeno svetu prikazao bogatstvo balkanskih…
Read MoreVojvoda Vuk – Vojin Popović Vuk
Vojin Popović (13. decembar 1881, Sjenica – 29. novembar 1916, Kajmakčalan), poznat pod četničkim imenom Vojvoda Vuk, bio je oficir srpske vojske, jedan od najistaknutijih komandanata četničkih odreda u Makedoniji pre Balkanskih ratova, te ključni komandant Jurišnog odreda na Solunskom frontu. Njegov vojni put predstavlja jedan od najkarakterističnijih primera spoja klasičnog oficirskog obrazovanja i gerilskog iskustva u srpskoj vojnoj tradiciji početkom 20. veka. Rani život Vojin Popović rođen je u trgovačkoj porodici u Sjenici, strateški važnom centru Novopazarskog sandžaka, području s izrazito složenom demografijom i intenzivnim političkim pritiscima krajem 19.…
Read MoreDrugo zasedanje AVNOJ-a
Drugo zasedanje Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) održano je 29. novembra 1943. godine u oslobođenom gradu Jajcu, u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, tokom Drugog svetskog rata. Ovo zasedanje smatra se jednim od ključnih političkih događaja u istoriji jugoslovenske državnosti, jer je postavilo temelje posleratnog ustrojstva socijalističke Jugoslavije. Pozadina Nakon uspešnog razvoja narodnooslobodilačkog pokreta pod vođstvom Komunističke partije Jugoslavije i Josipa Broza Tita, postojala je potreba za stvaranjem legitimne političke strukture koja bi predstavljala Jugoslaviju u ratu i u međunarodnim odnosima. Prvo zasedanje AVNOJ-a održano je 1942. godine u Bihaću,…
Read MorePrvi izbori za Ustavotvornu skupštinu SHS
Kada je 1. decembra 1918. stvoreno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, država je ušla u potpuno nepoznat politički prostor. Novi poredak morao je da se zasnuje na ustavu koji bi regulisao odnose tri naroda, brojnih političkih tradicija i različitih administrativnih sistema nasleđenih iz Austro-Ugarske i Srbije. Zato su prvi izbori za Ustavotvornu skupštinu, održani 28. novembra 1920., predstavljali ključni trenutak u oblikovanju jugoslovenske državnosti. Politički kontekst Neposredno posle ujedinjenja postalo je jasno da su očekivanja bila šira od realnih mogućnosti. Dok su jedni videli novu državu kao prirodnu nacionalnu celinu…
Read MoreTituške
Hronologija i „činjenična priča“ Titushky (2013–2014) Tituški bili su plaćenici u Ukrajini koji su podržavali ukrajinske bezbednosne službe tokom administracije Viktora Janukoviča. Početak termina i prvi incident (maj 2013) Ime „Titushky“ (u množini) nastalo je po Vadym Titushko, mladom borcu (MMA) koji je 18. maja 2013. napao dva novinara tokom jednog pro-vladinog skupa u Kijevu. Taj incident i njegova uloga učinili su da njegovo prezime postane sinonim za plaćene batinaše i provokatore. Nakon toga, termin „titushky“ počeo je da se koristi za grupe mladih muškaraca (često iz siromašnijih ili radničkih…
Read MoreAlbanska golgota
U jesen 1915. godine strategijska situacija Srbije u Prvom svetskom ratu postala je kritična nakon što su Centralne sile, koordinisanim napadom nemačkih, austrougarskih i bugarskih trupa, izvršile najveći pritisak od početka rata. Glavni napad otpočeo je 6. oktobra 1915. pod komandom feldmaršala Augusta fon Makenzena, dok je Bugarska, u skladu sa dogovorom sa Nemačkom, ušla u rat 11. oktobra i njene trupe su presekle komunikacijsku liniju prema Solunu. Ovo je onemogućilo da srpska vojska dobije materijalnu pomoć ili pojačanja od saveznika. Do kraja oktobra 1915. srpske armije su vodile veoma…
Read MoreDejtonski sporazum – mirovni sporazum koji je okončao rat u Bosni i Hercegovini
Dejtonski sporazum je mirovni sporazum koji je formalno okončao rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995), jedan od najsmrtonosnijih sukoba u Evropi posle Drugog svetskog rata. Sporazum je postignut u Dejtonu, u američkoj saveznoj državi Ohio, a ceremonija potpisivanja održana je u Parizu 14. decembra 1995. godine. Datum i mesto potpisivanja Potpisnici Dejtonski sporazum potpisali su predstavnici tri strane sukoba: Bosna i Hercegovina – predstavljali tri konstitutivna naroda: Sporazum je posredovan i garantovan od strane međunarodne zajednice, uključujući SAD, Evropsku uniju, Rusiju i UN. Ciljevi sporazuma Teritorija Pre sporazuma, bosanski Srbi…
Read MoreSrpska akademija nauka i umetnosti
Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) predstavlja najznačajniju naučnu i umetničku instituciju u Srbiji. Njen razvoj traje više od jednog i po veka i prati političke, kulturne i društvene procese na prostoru Srbije i šire. 1841 — Osnivanje Društva srpske slovesnosti Istorija SANU počinje maja 1841. godine, kada je u Beogradu osnovano Društvo srpske slovesnosti, prva naučna ustanova moderne Srbije. Osnivanje je odobrio knez Mihailo Obrenović, a zadatak Društva bio je: 1864 — Preobrazovanje u Srpsko učeno društvo 29. juna 1864. godine, ukazom kneza Miloša Obrenovića, Društvo srpske slovesnosti je…
Read MoreNajveći gubitak žena-boraca u istoriji ratovanja: Bitka na Sutjesci
Bitka na Sutjesci, koja se odigrala od 15. maja do 15. juna 1943. godine, ostaje jedna od najdramatičnijih i najznačajnijih operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) tokom Drugog svetskog rata. Partizanske jedinice, suočene sa nadmoćnim snagama nacističke Nemačke i njihovih saveznika, našle su se u gotovo potpuni okruženju u dolini reke Sutjeske u istočnoj Bosni i Hercegovini. Cilj nemačke operacije „Schwarz“ bio je uništenje centralnih partizanskih snaga pod komandom Josipa Broza Tita. Ukupno je u bitci učestvovalo oko 22.000 partizana, među kojima je bilo preko 800 žena. One nisu bile ograničene…
Read MoreDan oslobođenja Novog Sada u Prvom svetskom ratu
Dan oslobođenja Novog Sada u Prvom svetskom ratu obeležava se 9. novembra 1918. godine, kada su srpske trupe ušle u grad, čime je okončana austrougarska vlast i Novi Sad je oslobođen. Oslobođenje Nakon proboja Solunskog fronta u septembru 1918, srpska vojska je brzo napredovala prema severu. Austrougarska monarhija se raspadala, a na teritoriji današnje Vojvodine počeli su da se formiraju narodni odbori koji su preuzimali vlast od austrougarskih organa. Dana 9. novembra 1918. godine, jedinice Srpske vojske (delovi Dunavske divizije I poziva) ušle su u Novi Sad. Građani su ih…
Read MorePrvi Zakon o Narodnoj skupštini Srbije
Prvi Zakon o Narodnoj skupštini u Srbiji donet je 28. oktobra 1870. godine, za vreme vladavine kneza Milana Obrenovića i predstavljao je prvi poseban pravni akt koji je uređivao sastav, nadležnosti i način rada srpske Narodne skupštine. Istorijski kontekst Posle donošenja Ustava iz 1869. godine (takozvani Namesnički ustav), bilo je potrebno zakonom bliže urediti funkcionisanje Narodne skupštine kao zakonodavnog tela.Time je Srbija prvi put dobila oblik predstavničkog parlamentarizma, iako ograničenog, jer je knez zadržavao veliku vlast. Osnovne odredbe Zakona o Narodnoj skupštini (1870) Sastav skupštine: Narodna skupština se sastojala od…
Read MoreCrkva Svete Petke u Kalni
Crkva Svete Petke u Kalni su ostaci stare crkve koja se nalazi u ataru sela Kalna, na mestu zvanom Latinsko kale. Latinsko kale je antičko utvrđenje koje je u periodu između 530. i 552. godine obnovio rimski car Justinijan. Svrha tog utvrđenja bila je da zatvara ulaz u dolinu Trgoviškog Timoka i da brani put metala. U tom periodu na Staroj planini nalazio se rudnik metala, koji je strateški bio veoma značajan za Rimljane. Utvrđenje je smešteno na steni visokoj 453 metra iznad uzanog prolaza, koji ide put od Kalne…
Read MoreCrkva Svete Petke u Smederevskoj Palanci
Crkva Svete Petke u Smederevskoj Palanci, naseljenom mestu i sedištu opštine Smederevska Palanka, podignuta je 2004. godine i pripada Eparhiji šumadijskoj Srpske pravoslavne crkve. Crkva je posvećena Svetoj Petki. Foto: Ilustracija/ pixabay
Read MoreCrkva Svete Petke u Vranju
Crkva Svete Petke poznata je i kao Krstata džamija i nalazi se u blizini Belog mosta u blizini Vranjske reke. Datira iz 13. veka kao srednjovekovna srpska crkva. Za vreme Turaka, crkva je pretvorena u džamiju tako što je dograđen minaret, ali su Turci ostavili krst, pa je narod prozvao Krstata džamija. Nakon oslbođenja Vranja, ustanici su porušili osam džamija u gradu, a među njima i ovu. uskoro je na ruševinama sagrađena crkva Svete Petke. Istorija Crkva Svete Petke Trnove , prema predanju, sagrađena je u Vranju, u ranom srednjem…
Read MoreCrkva Svete Petke u Velikoj Kamenici
Crkva Svete Petke u Velikoj Kamenici, naseljenom mestu na teritoriji opštine Kladovo, pripada Eparhiji timočkoj Srpske pravoslavne crkve. Crkva posvećena Prepodobnoj majci Paraskevi (Sveta Petka) izgrađena je 1983. godine na mestu stare crkve brvnare iz 1838. godine, koja nije imala ukrase, zapise ni starine. Prilozima meštana 1861. godine crkva je dobila ikone. Nova crkva, dužine je 18m, širine 9,6m i visine 8m, sagrađena je od čvrstog materijala, ima krov na dve vode i zvonaru. Sve stare knjige su uništene. Od 1922. godine u crkvi su služili sveštenici iz Rusije. U…
Read MoreCrkva Svete Petke u Binaču
Crkva Svete Petke u Binaču, naseljenom mestu na teritoriji opštine Vitina, na Kosovu i Metohiji. Pripadala je Eparhiji raško-prizrenske Srpske pravoslavne crkve. Crkva posvećena Svetoj Petki podignuta je 1973. godine, na groblju, na temeljima starijeg hrama. Nalazila se na četiri kilometra južno od Vitine. Crkvu su razrušili eksplozivom pripadnici OVK u prisustvu američkih snaga KFOR-a. Foto: Ilustracija/ pixabay
Read MoreKsenija Atanasijević
Ksenija Atanasijević Datum rođenja: 5. februar 1894. Mesto rođenja: Beograd, Kraljevina Srbija Preminula: 28. septembar 1981., Beograd Ksenija Atanasijević bila je srpska filozofkinja, prevoditeljka i univerzitetska predavačica. Prva je docentkinja i prva žena koja je doktorirala na Beogradskom univerzitetu 1922. godine. Diplomirala je čistu filozofiju sa klasičnim jezicima. Bila je prevoditeljka klasičnih filozofskih dela, kao i autorka studija, članaka, metafizičkih i etičkih rasprava. Između dva svetska rata bila je profesorka na Univerzitetu u Beogradu. Ksenija Atanasijević je rođena 1894. godine u Beogradu kao šesto dete uglednog lekara, upravnika Opšte bolnice…
Read More