Studenti organizacije „Sinapsa“ odlučili su da blokiraju Dekanat Medicinskog fakulteta u Beogradu nakon sastanka sa v.d. dekanom Vladimir Trajković — sastanka koji je, sudeći po ishodu, više ličio na formalnost nego na pokušaj rešavanja problema. Kako navode studenti, razgovor nije doneo nikakav konkretan pomak. Prema njihovim rečima, jedino što je dekan mogao da ponudi jeste obezbeđivanje izbornog materijala, koji je sklonjen „na sigurno mesto“ za potrebe eventualnih krivičnih postupaka. Drugim rečima — papir je spašen, poverenje baš i nije. Ključni zahtevi, uključujući poništavanje izbora i raspisivanje novih, odbijeni su bez…
Read MoreДан: 21. април 2026.
Studenti u blokadi najavili skup 23. aprila
Studenti u blokadi pozvali su na okupljanje 23. aprila u Takovu. Studenti objavili su i program skupa u Takovu najavljenog za 23. april, a povodom godišnjice Drugog srpskog ustanka. Skup pod nazivom „Grm od korena, Srbija od Takova“ biće održan u četvrtak, a okupljanje će početi u 14.30 časova na Trgu kneza Mihaila. „Nakon toga, počeće Ustanički marš do Takovskog grma“, objavili su studenti. U 18 časova će položiti venac, a održana će biti i izložba radova sa konkursa „Moj Milanovac“. Svečani program počeće u 18.30 časova. Foto: Ilustracija/ Aleksandar…
Read MoreInformacija o promeni režima rada linija javnog prevoza tokom izvođenja radova na izgradnji tunelske veze od ulice Karađorđeva do Dunavske padine – Faza 1
Sekretarijat za javni prevoz obaveštava javnost da počev od utorka, 21.04.2026. godine, započinju pripremni radovi na izgradnji dela tunelske veze od ulice Karađorđeva do Dunavske padine – Faza 1. Tokom navedene faze radova koja obuhvata ulicu Jovana Avakumovića (deo od ulice Bulevar despota Stefana u dužini od 110 metara prema ulici Poenkareova) i Bulevar despota Stefana (deo od ulice Dragoslava Srejovića u dužini od 450 metara do ul. Kralja Dragutina), predviđena su sledeća zauzeća i izmene: potpuno zatvaranje za saobraćaj ulice Jovana Avakumovića na posmatranoj deonici,zatvaranje za saobraćaj desne saobraćajne…
Read MoreIzmena režima saobraćaja tokom radova na izgradnji dela tunelske veze od ul. Karađorđeva do Dunavske padine – Faza 1.
Tokom izvođenja pripremnih radova na izgradnji linijskog infrastrukturnog objekta – dela tunelske veze od Karađorđeve ulice do Dunavske padine, kao i radova na zaštiti i izmeštanju instalacija, u periodu od 21. aprila 2026. godine do 10. februara 2027. godine, biće izmenjen režim saobraćaja u Bulevaru despota Stefana, na deonici od Pančevačkog mosta do Cvijićeve ulice. Vozila javnog prevoza će se, u smeru od Pančevačkog mosta ka centru grada, kretati Bulevarom despota Stefana jednom saobraćajnom trakom. Putničkim motornim vozilima od Pančevačkog mosta ka centru grada neće biti dozvoljeno kretanje Bulevarom despota…
Read MoreZavršetak radova u Ruzveltovoj ulici
Radovi na sanaciji defekta na kanalizacionoj mreži u Ruzveltovoj ulici se privode kraju. U petak, 17.04. i subotu, 18.04.2026. godine vraćeni su ivičnjaci i povučena je saobraćajna signalizacija, a za utorak, 21.04.2026. godine je planirano potpuno vraćanje kolovoza i okolnih površina u prvobitno stanje. Stvoreni su svi potrebni uslovi da javni gradski prevoz od jutarnjih sati (od prvih polazaka) u ponedeljak, 20.04.2026. godine bude normalizovan.
Read MoreRadovi na vodovodnoj mreži u opštini Voždovac, u četvrtak, 23. aprila
Zbog radova Elektrodistribucije Srbije i prekida u snabdevanju električnom energijom više objekata beogradskog vodovodnog sistema u opštini Voždovac, u četvrtak, 23. aprila 2026. godine, u periodu od 9.00 do 18.00 sati, bez vode će ostati potrošači u ulici Put za Markoviće. Za najnužnije potrebe za pijaćom vodom obezbeđena je auto-cisterna.
Read MoreRadovi na vodovodnoj mreži u opštini Barajevo, u sredu, 22. aprila
Zbog radova Elektrodistribucije Srbije i prekida u snabdevanju električnom energijom više objekata beogradskog vodovodnog sistema u opštini Barajevo, u sredu, 22. aprila 2026. godine, u periodu od 9.00 do 16.00 sati, bez vode će ostati potrošači u sledećim naseljima i ulicama: NASELjA: ULICE:
Read MoreKako da ti lak na noktima traje 7 dana bez pucanja
Postoji taj mali, tihi luksuz koji sve želimo: da nam nokti izgledaju uredno duže od dva dana. Bez krzanja, bez „evo samo ću da popravim jedan ugao“, bez onog trenutka kada se zapitaš zašto si uopšte trošila vreme. Dobra vest je da problem najčešće nije u „lošem laku“, nego u načinu na koji ga nanosimo i tretiramo nokte pre i posle. I to je zapravo dobra vest — jer znači da se sve može popraviti. Sve počinje pre laka Većina grešaka se ne desi kada lakiraš nokte, nego pre toga.…
Read MorePrva srpska opereta „Vračara“
Godine 1882. u Beogradu ne donosi samo još jednu pozorišnu premijeru, već jedan od onih trenutaka u kojima se kultura ponaša kao da unapred zna gde želi da stigne. U Narodno pozorište u Beogradu izvedena je prva srpska opereta „Vračara“ (poznata i kao „Baba Hrka“), delo Davorin Jenko, autora koji je već tada imao neobičnu privilegiju da oblikuje i zabavni i nacionalni muzički identitet — uključujući i Bože pravde. Ova opereta nije bila samo scenski eksperiment, već i kulturni signal. U vremenu kada se srpska umetnička scena tek formira, „Vračara“…
Read MoreDobro jutro Beograde!
„Kad padne kiša, Beograd se seti gde su mu bile reke.“„Kiša u Beogradu ne pada — ona proverava strpljenje.“„Grad se smoči, a nervi pokisnu prvi.“„Kiša u Beogradu je test: ko ima kišobran, a ko živce.“„Kod nas kiša pada ravnomerno — po ulicama i po raspoloženju.“„Beograd po kiši liči na istinu — malo mutan, ali stvaran.“„Kad padne kiša, svako vozi kao da je sam na putu.“„Kiša ne pravi problem. Mi ga samo proširimo.“„Beograd po kiši postane spor — ali psovke ubrzaju sve.“
Read MoreGovornica i backstage
U Beogradu se politika odvija u dva prostora koji se nikada ne sreću, osim po potrebi. Prvi je govornica. Tu je sve jasno: ton povišen, rečenice oštre, stavovi nepomirljivi. Reči se biraju kao oružje, a svaka izjava ima zadatak da zvuči kao konačna. Tamo se ne razgovara – tamo se nastupa. Između dve rečenice deluje kao da se odlučuje sudbina. Kao da se grad, država i vreme prelamaju u jednoj repliki. Kamera voli taj prostor. Građanin ga vidi i veruje da je u toku nešto ozbiljno, gotovo nepovratno. A onda…
Read MoreKakav je Karavađov uticaj na umetnost?
Karavađo je imao presudan uticaj na razvoj baroknog slikarstva i kasnije evropske umetnosti. Njegov pristup svetlu, realizmu i psihološkoj izražajnosti preuzeli su mnogi umetnici u Italiji, Španiji, Francuskoj i Holandiji. Njegov rad je doprineo pomeranju umetnosti ka većem realizmu i emotivnoj intenzivnosti, što je postalo jedno od glavnih obeležja baroka.
Read MoreProlećne alergije: kada priroda procveta, a telo preterano reaguje
Proleće se obično doživljava kao povratak života. Duži dani, topliji vazduh i zelenilo koje se vraća u gradove. Ali za jedan deo ljudi, taj isti period ne znači olakšanje, već početak ponavljajućih simptoma koji se svake godine vraćaju gotovo po istom scenariju. Kijanje, suzenje očiju, zapušen nos i osećaj umora postaju deo svakodnevice, dok se spolja sve čini savršeno „u balansu“. Prolećne alergije su upravo to – preterana reakcija imunog sistema na ono što je prirodi potpuno normalno. Šta se zapravo dešava u organizmu U osnovi alergije nije slab imunitet,…
Read MoreKoja su Karavađova najvažnija dela?
Među najpoznatijim delima nalaze se: Ova dela se izdvajaju po kombinaciji realističnog prikaza, precizne dramaturgije i upotrebe svetla kao glavnog narativnog sredstva. Svaka scena je zamišljena kao da posmatrač prisustvuje ključnom trenutku radnje.
Read MoreMali trikovi koji čine da stan izgleda uredno (čak i kad nije)
Postoji ta jedna faza života kada stan nikad nije baš potpuno sređen, ali nekako… ipak izgleda kao da jeste. Ne zato što imaš višak vremena ili opsesiju čišćenjem, nego zato što si naučila nekoliko pametnih trikova koji „glume red“ čak i kada realnost kaže suprotno. I iskreno? To je jedna od najkorisnijih životnih veština. Prvo pravilo: vizuelni mir je pola urednosti Stan ne mora biti savršen da bi izgledao uredno — mora da deluje smireno. To znači: Mozak ne vidi haos kao pojedinačne stvari, nego kao utisak.A utisak je ono…
Read MoreŠta raditi kada koža ‘poludi’ od stresa – realni koraci, bez filozofije
Postoji taj neprijatan trenutak kada shvatiš da koža više ne sarađuje. Nije pojeo jedan čokoladni zalogaj, nije jedan loš proizvod, nije ni „genetika“.Samo… stres. Sitne bubuljice, crvenilo, zategnutost, masni i suvi delovi u isto vreme — kao da lice vodi svoj mali protest. I najgore? Sve radiš „kako treba“, a koža kao da je odlučila da ignoriše dogovor. Prvo: prestani da je napadaš sa 10 proizvoda odjednom Instinkt kada koža poludi je da ubaciš sve što imaš. Jače čišćenje.Jače kiseline.Maske svaki drugi dan.„Da rešimo ovo odmah.“ I tu se često…
Read MoreUpotreba veštačke inteligencije u upravljanju ličnim finansijama: bezbednosna, regulatorna i praktična analiza
Upotreba veštačke inteligencije u finansijskom upravljanju pojedinaca poslednjih godina prelazi iz faze jednostavnih aplikacija za praćenje troškova u složenije sisteme koji nude predloge budžeta, optimizuju štednju i, u nekim slučajevima, upravljaju investicionim portfoliom. Ovaj razvoj je direktna posledica napretka u mašinskom učenju i široke dostupnosti finansijskih API integracija sa bankarskim sistemima. U tehničkom smislu, savremene finansijske AI aplikacije oslanjaju se na kombinaciju modela za klasifikaciju transakcija, vremenske serije za predikciju novčanih tokova i, sve češće, velikih jezičkih modela koji služe kao interfejs za korisničku interakciju i objašnjenje preporuka. Ovakva arhitektura…
Read MoreJa, Beograd – Vojna bolnica na Vračaru
Pre nego što sam naučio da lečim rane, morao sam da naučim da ih preživim.I zato imam mesta gde se bol ne krije, nego smiruje.Jedno od njih stoji na Vračaru — Vojna bolnica. Građena između 1904. i 1909. godine, ali zamišljena još ranije, 1889. godine, kada je dr Roman Sondermajer doneo ideju da mi treba bolnica koja neće biti improvizacija, nego sistem.Gradnja je počela 1903.I od tada, ništa više nije bilo isto. Tu sam prvi put ozbiljno razumeo šta znači održati život.Ne kao metaforu, nego kao svakodnevni posao. Paviljoni su…
Read MoreKakav je bio Karavađov život i da li je uticao na umetnost?
Njegov život bio je nestabilan i obeležen čestim sukobima sa zakonom, uključujući i nasilne incidente. Više puta je bio primoran da beži iz gradova u kojima je radio. Ovaj intenzivan i konfliktan život često se povezuje sa dramatičnošću njegovih slika. Njegove kompozicije odražavaju napetost, trenutke prelomnih odluka i snažan osećaj realne opasnosti ili emocionalnog konflikta.
Read MoreZašto su Karavađova dela često izazivala kontroverze?
Karavađo je religijske teme prikazivao na izrazito realističan način, što je u to vreme bilo neobično i često neprihvatljivo. Umesto idealizovanih svetaca, koristio je modele iz svakodnevnog života, uključujući ljude nižeg društvenog statusa. Zbog toga su neka njegova dela odbijana ili kritikovana, jer nisu odgovarala tadašnjim crkvenim estetskim normama.
Read More