U istoriji nauke postoje trenuci kada se granice između pronalazaštva, umetnosti i ličnog poštovanja gotovo izgube. Jedan takav trenutak dogodio se između Nikole Tesle i velikog srpskog pesnika Jovana Jovanovića Zmaja – kada je naučnik, u znak zahvalnosti za pesnikove reči, jedan svoj eksperimentalni uređaj nazvao imenom koje je nosilo simboliku mnogo veću od same tehnike.
Taj uređaj bio je Teslin oscilujući transformator, poznat kao Teslina zavojnica, a Tesla mu je dao ime „Zmaj“.
Susret naučnika i pesnika u Beogradu
Priča o transformatoru „Zmaj“ počinje 1892. godine, tokom jedinog Teslinog boravka u Beogradu.
Tesla je tada, već poznat kao pronalazač koji je radio na sistemu naizmenične struje, stigao u prestonicu Srbije 1. juna. Grad mu je priredio svečani doček, a među ljudima koji su želeli da ga pozdrave bio je i pesnik Jovan Jovanović Zmaj.
Na svečanosti organizovanoj u Teslinu čast, Zmaj mu je pročitao pesmu:
„Pozdrav Nikoli Tesli pri dolasku mu u Beograd“
Tesla je bio duboko dirnut. Za čoveka koji je najveći deo života proveo između laboratorija, patenata i tehničkih proračuna, ovaj susret sa pesnikom predstavljao je retku emotivnu vezu sa domovinom.
Od pesme do naučnog poklona
Posle povratka u Sjedinjene Američke Države, Tesla nije zaboravio Zmajev gest.
U svojoj laboratoriji nastavio je eksperimente sa visokofrekventnim strujama i visokonaponskim transformatorima – uređajima koji će kasnije postati jedno od njegovih najpoznatijih dostignuća.
Jedan od tih transformatora dobio je ime „Zmaj“, kao znak zahvalnosti pesniku.
Iako je uređaj pripadao svetu fizike i elektrotehnike, ime koje mu je Tesla dao nosilo je snažnu simboliku. Zmaj je u srpskoj tradiciji predstavljao snagu, mudrost i zaštitu, a Tesla je tim nazivom spojio dve oblasti stvaralaštva – poeziju i nauku.
Šta je zapravo bio transformator „Zmaj“?
Teslin oscilujući transformator nije bio transformator u današnjem smislu uređaja koji se koristi za prenos električne energije u mrežama.
Bio je to eksperimentalni aparat namenjen stvaranju:
- veoma visokih napona,
- visokofrekventnih električnih struja,
- električnih pražnjenja koja su izgledala poput munja.
Princip rada zasnivao se na dve zavojnice – primarnoj i sekundarnoj – koje su omogućavale da se relativno niži napon pretvori u ekstremno visok napon.
Tesla je pomoću ovakvih uređaja istraživao mogućnost bežičnog prenosa energije, električnog osvetljenja bez žica i ponašanje električne energije na visokim frekvencijama.
„Zmaj“ u Teslinom svetu pronalazaka
Vreme kada je Tesla pravio ove uređaje bilo je jedno od najuzbudljivijih razdoblja u istoriji elektrotehnike.
Svet se nalazio na pragu velike električne revolucije. Dok su gradovi tek uvodili prve električne centrale, Tesla je već razmišljao o svetu u kojem će energija moći da putuje bez kablova.
Njegovi eksperimenti sa transformatorima postavili su temelje za kasniji razvoj:
- radio-tehnike,
- visokofrekventne elektrotehnike,
- bežičnih sistema,
- medicinskih primena električne energije.
Veza koja je trajala i posle susreta
Tesla nije samo nazvao uređaj po Zmaju – on je kasnije pokazao veliko interesovanje za njegovu poeziju.
Prevodio je Zmajeve pesme na engleski jezik i želeo da američkoj publici približi stvaralaštvo pesnika iz Srbije. Za Teslu, Zmaj nije bio samo književnik, već predstavnik duhovne snage jednog naroda.
Gde je danas „Zmaj“?
Eksponat povezan sa ovim događajem čuva se u zbirci Muzej Nikole Tesle, gde svedoči o manje poznatoj strani Tesline ličnosti – ne samo kao genijalnog pronalazača, već i kao čoveka koji je umeo da ceni umetnost i prijateljstvo.
Kada je Tesla nazvao svoj transformator „Zmaj“, nije samo dao ime jednom tehničkom uređaju.
Dao je ime jednom susretu.
Jedan pesnik mu je poklonio stihove, a jedan pronalazač mu je uzvratio električnim „zmajem“ – napravom koja je puštala varnice u laboratoriji, ali je nastala iz poštovanja prema rečima.
U istoriji nauke malo je takvih primera gde se jedna pesma pretvorila u električni eksperiment, a prijateljski susret u deo istorije tehnologije.
Foto: Ilustracija
