Zgrada Generalštaba, poznata i kao Kamena palata ili Baumgartenova palata, nalazi se u Beogradu, u ulici Kneza Miloša 33. Ovaj reprezentativni objekat podignut je između 1924. i 1928. godine po projektu ruskog emigranta i arhitekte Vasilija Vilhelma Baumgartena, a od 1984. godine nalazi se pod zaštitom države kao spomenik kulture od velikog značaja.
Odmah po izgradnji, palata je postala jedno od najznačajnijih ostvarenja javne arhitekture između dva svetska rata, građenog u duhu akademizma. U njoj je u početku bilo sedište Generalštaba vojske Kraljevine Jugoslavije, a posle Drugog svetskog rata postala je sedište Generalštaba Jugoslovenske narodne armije.
Istorijski kontekst
Period između dva svetska rata u Beogradu obeležen je ubrzanim urbanim razvojem i podizanjem reprezentativnih institucija nove države. Akademizam je bio dominantni stil arhitekture, podržan od strane državnih institucija i imućnih investitora, koji su težili monumentalnosti, simetriji i dekorativnosti, oslanjajući se na elemente klasicizma i istorijskih stilova.
Beograd, kao politički i administrativni centar Kraljevine SHS, ubrzano je dobijao nove državne zgrade, među kojima je Kamena palata bila jedna od najskupljih, najmonumentalnijih i tehnički najnaprednijih. Kada je izgrađena, važila je za jednu od najmodernijih vojnih komandi u Evropi, a 1937. godine proglašena je za najlepšu zgradu u Beogradu.
Tokom aprilskog bombardovanja 1941. godine Kamena palata je, zanimljivo, ostala netaknuta, iako je jedna bomba pala svega nekoliko metara od nje.
Arhitekta – Vasilij V. Baumgarten
Vasilij Baumgarten (ruski emigrant, školovan u carskoj Rusiji) ostavio je značajan trag na arhitekturu Beograda. Pored Generalštaba, njegovi najpoznatiji radovi su:
- Ruski dom u Ulici kraljice Natalije,
- Oficirski dom u Skoplju (stradao u zemljotresu 1963),
- Oficirski dom u Bitolju.
Kamena palata ostaje njegovo najvažnije i najmonumentalnije delo, koje u sebi spaja klasicističke elemente sa ruskim ampir stilom.
Arhitektonske karakteristike
Fasade
Fasade zgrade oblikovane su u duhu visokog akademizma:
- dominiraju stubovi sa korintskim kapitelima, protegnuti kroz tri sprata,
- ugaoni rizaliti dodatno su naglašeni udvojenim stubovima i bogatom dekoracijom,
- iznad arhitravnog venca postavljen je niz monumentalnih skulpturalnih grupa.
Skulpture, delo arhitekte i vajara Ivana Rika, prikazuju ratnike, borbe i scene iz vojničkog života. Tematika, kostimi i pokreti oblikovani su u duhu antičke plastike, a predstavljaju jedno od najboljih primera dekorativne plastike na javnim zgradama Beograda.
Dekorativni kamenorezački radovi izvedeni su u radionicama Ivana Vanika i Milana Duhača.
Enterijer
Unutrašnjost palate obiluje luksuznim i umetnički oblikovanim dekoracijama:
- korišćeni su elementi klasicizma, renesanse i ruskog ampira,
- podovi, zidovi i plafoni obrađeni su štuko ukrasima, medaljonima, rozetama i bogatom slikarskom dekoracijom,
- ulazni deo dominira monumentalnim portalom sa reljefom „Samson i lav“, radom vajara Vladimira Zagorodnjuka.
Centralno stepenište flankirano je udvojenim stubovima koji nose kasetiranu tavanicu sa rozetama. Hodnici i vestibuli ukrašeni su renesansnim motivima, dok svečani dvokraki ulaz u Veliku ratnu salu predstavlja jedno od najreprezentativnijih rešenja enterijera tog vremena.
Velika ratna sala („Sala ratnika“)
Najpoznatiji prostor palate, Velika ratna sala, spada među najlepše svečane sale u Srbiji.
Karakterišu je:
- niz korintskih stubova između bočno postavljenih prozora,
- arhitravni venci ukrašeni ratničkim poprsjima,
- medaljoni i floralni motivi na plafonu,
- bogati štuko ornamenti.
- Iznad ulaza nalazi se kartuš sa vojničkim insignijama, koji nose dve alegorijske ženske figure.
Sala je nekada služila za:
- državne sednice,
- ceremonijalne prijeme,
- vojne balove,
- zasedanja Vlade.
U njoj se čuva i stolica vojvode Živojina Mišića, ukrašena prepoznatljivim „lavljim šapama“.
Očuvanost, zabrane i obnova
Posle Drugog svetskog rata, neodgovarajućim prekrečivanjima deformisana je originalna dekoracija, ali je 2009–2010. izvedena konzervatorsko-restauratorska obnova enterijera Sale ratnika i fasada. Radove je vodio Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.
Tokom restauracije uklonjeni su i tragovi oštećenja nastalih tokom NATO bombardovanja 1999. godine.
Zgrada je zatvorena za javnost i koristi se isključivo za potrebe državnih organa.
Zanimljivosti
- Motiv lava je čest dekorativni element u palati — od monumentalnog reljefa Samsona do detalja na nameštaju.
- Kamena palata ima preko 9.500 m² korisne površine.
- Obnova fasade 2008–2010. godine bila je jedna od najskupljih u Beogradu, procenjena na oko 2,2 miliona evra.
