Mokroluški potok je desna pritoka Save i jedan od brojnih beogradskih vodotokova koji su tokom urbanizacije najvećim delom sprovedeni u podzemne kolektore i pretvoreni u deo kanalizacionog sistema. Nekada je kroz teritoriju današnjeg grada teklo više od četrdeset potoka i reka, a Mokroluški potok je jedan od najznačajnijih među njima.
Nastanak i tok
Potok nastaje u naselju Veliki Mokri Lug, na padinama Mokroluškog brda i Stražarske kose, po čemu je i dobio ime. U početnom delu toka kreće se ka severu i severozapadu, a zatim uglavnom prati pravac današnjeg autoputa kroz Beograd, koji je građen između 1967. i 1974. godine i u velikoj meri koristi njegovu prirodnu dolinu.
U zoni naselja Medaković III potok prvi put prelazi u podzemni tok, nakon čega se na kratkom potezu ponovo pojavljuje na površini u Medakoviću II, da bi zatim ponovo nestao u podzemlju kod Marinkove bare.
Istorijski tok i gradske promene
U ranijim periodima Mokroluški potok je tekao kroz naselja Dušanovac, Autokomanda i Jatagan mala. U zoni Guberevca, gde se danas nalazi Mostarska petlja, ulazio je u aluvijalnu ravan Save i tu se i ulivao u reku.
Tokom razvoja grada, posebno izgradnjom autoputa i širenjem urbanih zona, prirodni tok potoka je u velikoj meri izmenjen i preusmeren u podzemne kanale.
Prokop i ljudski uticaj
Zanimljiv istorijski trag ovog vodotoka vezan je za prostor današnjeg Prokopa. Iskopavanjem zemlje i šljunka iz doline Mokroluškog potoka nasipane su močvarne zone na desnoj obali Save (Bara Venecija), što je omogućilo izgradnju glavne železničke stanice u Beogradu. Nakon tih radova ostao je dubok usek poznat kao Prokop, koji je kasnije postao i lokacija železničkog čvora i današnje stanice u izgradnji.
Pritoke
Mokroluški potok imao je više pritoka koje su danas takođe delimično ili potpuno ukopane:
- Kumodraški potok (leva pritoka)
- Duboki potok (Beograd) (desna pritoka)
- Čuburski potok (desna pritoka)
Foto: Ilustracija/ A.M
