Partizan potonuo u Kataloniji: Barselona rutinski do pobede, plej-in sve dalje

Košarkaši Partizana poraženi su u Kataloniji od Barselone rezultatom 88:70 u utakmici 21. kola Evrolige, i šanse za plasman u plej-in je sada samo teorija Crno-beli su solidno otvorili meč i uspevali da pariraju favorizovanom domaćinu u prvoj četvrtini, ali su već početkom druge deonice usledili prvi ozbiljni problemi. Barselona je napravila seriju 7:0 i poravnala rezultat na 20:20, a od tog trenutka postepeno je preuzimala kontrolu nad utakmicom. Partizan je uspeo da se vrati i povede sa 35:31, finiš prvog poluvremena pripao je isključivo domaćinu. Katalonci su serijom 10:0…

Read More

Evroliga 2025/26: Košarkaši Crvene zvezde poraženi od Žalgirisa rezultatom 99:67

Košarkaši Crvene zvezde doživeli su ubedljiv poraz od Žalgirisa rezultatom 99:67, u utakmici 21. kola Evrolige, odigranoj u Kaunasu. Litvanski tim je od samog starta nametnuo ritam i praktično bez većih problema stigao do jedne od najubedljivijih pobeda u sezoni. Žalgiris je silovito otvorio meč i brzo poveo sa 13:3, jasno stavljajući do znanja u kom će pravcu utakmica ići. Crveno-beli su imali velikih problema i u napadu i u odbrani, što je domaćin znao da kazni, pa je već posle prve deonice na semaforu stajalo 26:12. Ni druga četvrtina…

Read More

Raspored utakmica Srbije na Evropskom prvenstvu u vaterpolu 2026.

Reprezentacija Srbije započeće nastup na Evropskom prvenstvu u vaterpolu 2026. godine duelima protiv snažnih rivala u Grupi C, u kojoj se još nalaze Španija, Holandija i Izrael. Takmičenje se održava u Beogradu, a svi mečevi grupne faze igraju se pred domaćom publikom u Beogradskoj areni. „Delfini“ prvenstvo otvaraju 10. januara, kada ih u večernjem terminu od 20.30 časova očekuje duel protiv Holandije. Biće to prvi ispit za srpski tim i prilika da se turnir započne sigurnom igrom i dobrim rezultatom. Dva dana kasnije, 12. januara, Srbija izlazi na megdan Španiji,…

Read More

Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2026: Beograd u znaku kontinentalnog spektakla

Beograd je od 10. do 25. januara 2026. godine domaćin Evropskog prvenstva u vaterpolu, jednog od najznačajnijih sportskih događaja na Starom kontinentu. Najbolje evropske reprezentacije okupile su se u srpskoj prestonici kako bi se borile za titulu šampiona Evrope, u takmičenju koje donosi vrhunski kvalitet, neizvesne mečeve i novu energiju u bazenima. U modernoj postavci Beogradske arene, prilagođenoj vaterpolskim standardima, učestvuje 16 reprezentacija, raspoređenih u više faza takmičenja. Među favoritima su tradicionalne sile evropskog vaterpola – Srbija, Hrvatska, Mađarska, Italija i Španija – ali i selekcije koje poslednjih godina beleže…

Read More

Na četiri linije gradskog prevoza u Beogradu zbog snega izmenjen saobraćaj

Sva planirana vozila javnog prevoza u Beogradu nalaze se u saoobraćaju, osim na četiri linije kojima je saobraćaj izmenjen zbog neočišćenih kolovza, izjavila je Olivera Milojković, šefica odseka Sekretarijata za javni prevoz u Odeljenju za monitoring i upravljanje javnim prevozom. Ona je za Beogradsku honiku navela da su u pitanju linije 39 koja ide do Kumodraža i 49 koja saobraća do naselja „Stepa Stepanović“, koje voze na skraćenim trasama, kao i linije 57 i 89, koje zbog problema kod Ulice Ratka Mitrovića menjaju trasu i saobraćaju alternativnim putevima. Od prigradskih…

Read More

Beogradska zima 2025/26: Program za 10.01. i 11.01.2026.

Beogradska zima 2025/26: Program za 10.01. i 11.01.2026. TRG REPUBLIKE Subota, 10. januar 16.00č – 17.30č – Muzički program – Di-džej18.00č – 19.30č – Muzički program – „Sugar Bee” bend19.30č – 21.00č – Muzički miks Nedelja, 11. januar 16.00č – 17.30č – Muzički program – „Blue Print” bend18.00č – 19.30č – Muzički program – „Belgrade Blues” bend19.30č – 21.00č – Muzički miks PARK VOJVODE VUKA Subota, 10. januar Zimska čarolija na sceni:14.00č – 14.45č – Koncert hora „Vokal kids”15.00č – 15.45č – Dečja predstava „Princ Žaba”16.00č – 16.45č – Dečja…

Read More

Studenti u akciji čišćenja snega

Studenti u blokadi beogradskih fakulteta najavili su juče akciju čišćenja snega, a jutros od 6 časova krenuli su čišćenjem na više lokacija u Beogradu. Okupljanje je dogovoreno kod Poljoprivrednog fakulteta, potom Kliničkog centra, kao i kružnog toka u Resavskoj ulici. Foto: Ilustracija/ A.M

Read More

Dobro jutro Beograde! Najefikasnija mehanizacija u gradu su saopštenja

Kada sneg zaveje grad, mi ne pitamo da li će biti kolapsa — pitamo samo ko će prvi da pošalje saopštenje. Ovoga puta „saznali smo“ da gradske službe rade po hibridnom modelu: malo na terenu, a mnogo od kuće. Tačnije — na terenu su saopštenja, a kod kuće je stvarni rad. Sneg je pao iznenada, kao i svake godine. Niko ga nije očekivao, osim prognoze, kalendara i iskustva. Grad je, po ustaljenoj proceduri, reagovao odlučno: čekanjem. Jer zašto čistiti sneg kada postoji nada da će se sam predomisliti i nestati?…

Read More

9. januar 1911 – Let koji je ušao u istoriju Beograda

Jutro 9. januara 1911. godine osvanulo je hladno, ali vedro nad Beogradom. Sa zidina Donjeg grada Beogradske tvrđave pogled se pružao ka ušću Save u Dunav, mestu gde su se vekovima sudarale vojske, carstva i sudbine. Tog dana, međutim, istorija je dobila drugačiji tok – Beograd je postao pozornica jednog od prvih vazduhoplovnih poduhvata na ovim prostorima. Slovenac Eduard Rusijan, jedan od pionira evropskog vazduhoplovstva, spremao se za let avionom koji je konstruisao Mihail Merćep, industrijalac i zaljubljenik u avijaciju. Njihova saradnja već je bila poznata u krugovima ranih avijatičara,…

Read More

Georgije Đorđević Hadži-Đera

Arhimandrit Gerasim Georgijević, u narodu poznat i kao Hadži-Đera, bio je iguman manastira Moravci i veliki učitelj i prosvetitelj rudničkog kraja. Pisani dokumenti svedoče da već 1798. godine on u manastiru piše, prevodi i uči decu. Pisane knjige iz tog doba, sa njegovim potpisima, čuvaju se u riznici Moravačke crkve. Pominje se i kao obnovitelj manastira Bogovađa 1791. i 1794. zajedno sa Hadži Ruvimom i Vasilijem Petrovićem. 1804. godine, ispred manastira Moravica Turci ubili su ga turske vlasti. Šest dana nakon tog zločina počela je seča srpskih knezova, što je…

Read More

Megdan zbog Vele Nigrinove

U Beogradu s kraja devetnaestog veka, kad se još znalo ko nosi cilindar, a ko sablju, i kad se čast branila brže nego istina, jedno ime je bilo dovoljno da se podignu obrve, spuste rukavice i zategnu pištolji. Vela Nigrinova. Glumica Narodnog pozorišta, lepota o kojoj se govorilo tiše nego o politici, a glasnije nego o vremenu. Na sceni – kraljica, u loži – uzdah, na ulici – povod. Zbog nje su se svađe završavale rečenicom: „Na megdan!“, jer u Beogradu toga doba nije se dvoboj vodio samo zbog uvrede,…

Read More

Šta se dogodilo sa Koloseumom nakon pada Rimskog carstva?

Nakon propasti Zapadnog rimskog carstva u 5. veku, Koloseum je postepeno izgubio svoju prvobitnu funkciju. U srednjem veku korišćen je kao utvrđenje, skladište, radionica, pa čak i stambeni prostor. Česti zemljotresi oštetili su njegovu strukturu, a veliki deo kamena odnet je za gradnju drugih rimskih zgrada i crkava. U jednom periodu Koloseum je smatran simbolom mučeništva prvih hrišćana, što je doprinelo njegovoj delimičnoj zaštiti. Tek od 18. i 19. veka počinje sistematsko interesovanje za njegovo očuvanje kao istorijskog spomenika.

Read More

Kakve su se sve predstave održavale u Koloseumu, osim gladijatorskih borbi?

Pored gladijatorskih borbi, Koloseum je bio domaćin raznovrsnih spektakala. Jedan od najpopularnijih bili su lovovi na egzotične životinje, u kojima su učestvovali lavovi, tigrovi, slonovi i nosorozi dovoženi iz svih krajeva Carstva. Postojala su i javna pogubljenja, često inscenirana kao mitološke kazne. U ranim godinama, prema nekim izvorima, održavane su čak i naumahije – simulirane pomorske bitke, iako se danas raspravlja o tome koliko su one bile česte i izvodljive. Podzemni prostori (hipogej) omogućavali su iznenadne pojave ljudi i životinja, čineći predstave dramatičnijim.

Read More

Kako su ratovi uticali na Stari grad i njegov današnji izgled?

Zbog svog položaja i značaja, Stari grad je često bio izložen razaranjima u ratovima. Posebno su teške posledice ostavili Prvi i Drugi svetski rat, kada su bombardovanja uništila ili oštetila veliki broj zgrada. Ipak, posleratna obnova je nastojala da sačuva istorijski karakter ovog prostora. Današnji izgled Starog grada predstavlja spoj očuvanih istorijskih objekata i kasnijih urbanističkih intervencija, što svedoči o slojevitoj prošlosti Beograda.

Read More

Ko su bili gladijatori i kakav je bio njihov stvarni život?

Gladijatori su bili robovi, ratni zarobljenici, osuđenici, ali i dobrovoljci koji su u areni tražili slavu i novac. Suprotno popularnom mišljenju, nisu svi gladijatori umirali u borbama – njihova obuka bila je skupa, pa su vlasnici (lanistae) nastojali da ih očuvaju. Gladijatori su trenirali u posebnim školama (ludus), imali strogu disciplinu, medicinsku negu i posebnu ishranu. Najpoznatiji među njima postajali su zvezde antičkog sveta, sa obožavaocima, grafitima sa njihovim imenima i čak suvenirima. Ipak, njihov život bio je obeležen stalnom opasnošću i potpunom zavisnošću od volje publike i cara.

Read More

Koje kulturne i obrazovne ustanove Starog grada imaju istorijski značaj?

Na teritoriji Starog grada nalaze se najstarije i najznačajnije kulturne i obrazovne ustanove u Srbiji. Velika škola, preteča Univerziteta u Beogradu, započela je rad upravo na ovom prostoru. Tu su i Narodni muzej, Narodno pozorište, kao i zgrada Srpske kraljevske akademije (današnja SANU). Ove institucije imale su presudnu ulogu u razvoju srpske kulture, nauke i umetnosti.

Read More

Kako je Koloseum građen i koje su građevinske inovacije korišćene?

Koloseum je jedno od najvećih dostignuća rimske arhitekture i inženjerstva. Izgrađen je od travertina, vulkanskog kamena (tufa), opeke i betona, materijala koji su Rimljani majstorski kombinovali. Kameni blokovi povezivani su gvozdenim spojnicama, bez upotrebe maltera, što je doprinosilo čvrstoći konstrukcije. Građevina je imala četiri nivoa, sa sistemom lukova i stubova u dorskom, jonskom i korintskom stilu. Posebno je značajan složeni sistem hodnika, stepeništa i izlaza, koji je omogućavao da se i do 50.000 gledalaca brzo i bezbedno evakuiše. Ovakav sistem postao je uzor za moderne stadione.

Read More

Monodrama „Na kafi kod kneginje Ljubice“ u januaru 2026. je na repertoaru u Konaku Kneginje Ljubice

Monodrama „Na kafi kod kneginje Ljubice“ u januaru je na repertoaru u Konaku Kneginje Ljubice u u nedelju, 18. januara u 13 časova i u ponedeljak, 19. januara u 18 časova. „Na kafi kod kneginje Ljubice“ je dramski program Muzeja grada Beograda, kojim predstavljamo Konak kneginje Ljubice, romansiranu biografiju kneginje i život u Beogradu u vreme vladavine Dinastije Obrenović. Ova monodrama je prvi muzejski teatar na našim prostorima, nastao 2009. godine. Proistekla je kao rezultat višegodišnjih istraživanja, a njen idejni tvorac od prve zamisli, reči i kostima pa sve do…

Read More