Kifle

Napomena autora Ova priča je nastala prema istinitom događaju iz Beograda.Imena nisu važna, jer ovo nije priča o jednom životu, već o svim onim tihim životima koji se ne čuju. Kifle Na fakultetu su ih svi znali.Nisu bili najglasniji ni najlepši, ali su se držali za ruke i kad nije trebalo.U hodniku, na stepenicama, u menzi.Čak i kad su nosili knjige, makar bi prsti jedno drugom doticali rukav, kao da se boje da bi i na trenutak mogli da se izgube. Ona je učila više, on se smejao glasnije, i…

Read More

Zavet pred Dunavom

Dunav je te večeri bio miran, gotovo nepomičan.Sedeo sam na obali, s notesom u krilu i šakama koje nisu znale da li da pišu ili ćute.Bio sam došao da završim priču o pradedi — vojniku koji se nikada nije vratio s fronta.Kažu da je poslednji put viđen negde pod Cerom. Sa sobom sam nosio stari sanduk.U njemu — nekoliko požutelih papira, fotografija bez lica, i pismo bez potpisa.Na njemu je pisalo: „Ako ne preživim, more će ga čuvati za tebe.“ Pismo je bilo sa Soluna.Papir tanak, gotovo providan, ali mastilo…

Read More

Sulejman i trinaest šatora

Sulejman i trinaest šatora Sulejman postavi trinaest šatora.U prvim šatorima — kupljena raja,jede, pije, hvali ime sultanovo,jer tako se valja. U drugim šatorima, malo odmaknutim,janjičari sede, u dukate se ogrću,pričaju o krvi, o bojevima,o sabljama što pamte imena. U trećijem šatoru — oružje teško,sabljama i puškama postelja prostira,svaka čeka ruku što naređuje,svaka zna ime onog koga će da sretne. A iza njih, gde ni vetar ne sme,šatori prazni, straža bez lica,zvuk bubnja što udara samo srce noći. I tek na kraju — šator Sulejmanov,od svile i straha satkan,u njemu tišina,…

Read More

Povratak u selo

Jutro je bilo bez boje.Nebo sivo, zemlja mokra, a između njih — čovek koji se vraća.Išao je polako, s ranjem na ramenu, sa koracima koji su više pamtili nego išli.Zvao se Ilija.Posle četiri godine rata, četiri zime bez ognjišta, četiri leta bez roda, konačno je video brdo iznad svog sela. Miris dima dopirao je s druge strane doline. Nije znao da li je to dim iz kuće ili dim iz sećanja.Zastao je.Kraj puta, u travi, ležao je zarđali bajonet, napola u zemlji. Pogledao ga je kratko, pa ga ostavio gde…

Read More

Ona i diktator: BAŠ STE OPASNI

Uvod Svaka sličnost sa stvarnošću je stvar percepcije. Sve što sledi nije direktan zapis događaja, ali je događaj zapis istorije. Beograd je noću težak i tih, sa svetlima koja trepere kroz kišu i oblake dima sa ulica. Grad diše kao živo biće, ali u njegovim uglovima vlada tišina koja pritiska. Svaka zgrada, svaki ekran, svaka kamera čuva svoj sloj moći. U ovom prostoru, gde je pažnja uvek na nekom, a kontrola je valuta, pojavljuje se novinar. Nosi mikrofon kao produžetak volje, oči sve prate i beleže. Svaka rečenica koju izgovori…

Read More

Pisma sa Soluna

U logoru kraj mora, jutra su bila bleda i slana.Talasi su tukli o obalu, a miris algi mešao se s mirisom znoja i gvožđa.Srbija je sada daleko, ali nije nestala. Živela je u svakoj reči, u svakom dahu, u svakoj tišini između pucnjeva. Vojnik Marko sedeo je na sanduku od municije, naslonjen na bajonet. Na kolenima mu — stari notes, poderan i zamazan. Pisao je već peto pismo. Nijedno nije poslao. „Draga moja Mileno,Ovde je sve modro i tiho. More diše kao čovek. Uveče se čuje kako stenje, kao da…

Read More

Na Drini

Noć je bila tiha, hladna, i prepuna šuma reke.Drina je tekla sporo, kao da i sama sluša ono što se s obe strane odvija. Po mesečini je izgledala kao sablja — tanka, blistava, spremna da preseče zemlju na dvoje. Na srpskoj obali, vojnik Jovan stražario je kraj vlažnog rova.Bio je iz Ljubovije. Znao je svaki kamen i svaki oblak iznad te reke. Znao je gde voda menja boju, gde se jata riba skupljaju, gde se čuju čaplje ujutru.Sad mu je sve to izgledalo tuđe.Isti pejzaž, a druga duša. Sa druge…

Read More

Ispod Kolubare

Sneg se mešao s blatom, a blato s krvlju. I nije se više znalo gde prestaje zemlja, a gde počinje čovek.Kolubara je tekla mutno, otežalo, kao da i sama nosi na sebi teret svega što je tih dana videla. U rovovima, tišina je bila teža od topovske grmljavine. Svaki vojnik znao je da će sledeći dan možda biti poslednji, ali niko o tome nije govorio. Ćutanje je postalo navika, kao molitva bez reči. Petar, vodnik iz sela pod Bukuljom, sedeo je kraj improvizovanog krsta načinjenog od dve grančice. U zemlji…

Read More

Svako ko je hteo jesti hleb sa naših polja, polje ga je ogrnulo.

Magla se valjala niz planinu kao dim iz ugašene lule. Jutro se rađalo s mukom, kao da i samo zazire od onoga što će tog dana videti. Vojnici su ćutke sedeli kraj blatnjavih rovova, čisteći puške i misli. Negde u dolini, top je udario tromo i duboko, kao da je srce zemlje progovorilo. — Gospodine majore, — tiho reče potporučnik dok mu je para disanja nestajala u magli, — Austro-ugari nas u pojedinim dolinama gone nazad. Kažu da im stižu nove čete. Prejaki su udari. Major, krupan i uspravan i…

Read More

Jedan od 1300 kaplara

Oni su bili deca koja su dobila zlatne epolete da bi postali odrasli ljudi . „Đački odred“ , kako su ih još zvali, bili su budućnost zemlje, a budućnost je prerano došla i poslala ih te 1914. godine da budu hrabrost i odvažnost koja je u tom trenutku možda nedostajala pored municije u srpskim redovima. Iz đake i studentske klupe, posle samo dva meseca obuke , držali su u rukama puške ,a u grudima veliko srce koje je trebalo komandovati borcima koji su u njima videli svoju decu ili su…

Read More

Velika škola Ivana Jugovića u Beogradu

Velika škola Ivana Jugovića Država: Srbija Grad: Beograd Otvorena: 31. avgust 1808. Velika škola Ivana Jugovića u Beogradu je bila prvi početak visoke nastave u Srbiji. Osnovana je 1808. godine u Beogradu. VIsoka škola prestala je sa radom vojnim porazom 1813. godine. Visoka nastava u Srbiji je nastavljena 1838. godine formiranjem Liceja, pa Velike škole 1863. i Univerziteta 1905. godine.

Read More

Umesto spomenika Karađorđu česma

Terazijska česma je svakako jedan od simbola Beograda koja je podignuta 1860. godine po nalogu kneza Miloša Obrenovića čime je obeležio njegov povratak na presto. Rad je italijanskog vajara Franca Lorana i visoka je 800 metara. Nekada na mestu današnje fontane-česme bila je česma na kojoj su se snabdevali sugrađani vodom ali zbog slabog pritiska znalo se čekati dugo da bi se napunio krčag sa vodom. U redovima za vodu svakodnevne su bile svađe i tuče, pa su stizali zahtevi građana da se stavi više česama. Neko iz tadašnje vlasti…

Read More

Prva Božićna liturgija u Hramu Svetog Save

Prva Božićna liturgija u Hramu Svetog Save u Beogradu služena je 07. januara 2002. godine. Liturgiju u Hramu Svetog Save služio je Patrijarh srpski Pavle. Pre početka liturgije oglasila su se 49 zvona sa Hrama. Božićnoj liturgiji prisustvovalo je nekoliko hiljada vernika, kao i premijer Zoran Đinđić, princ prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević sa porodicom i članovima Krunskog saveta, zatim beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar i ministari. Prvih devet zvona u Hram Svetog Save stiglo je 31. oktobra 2001., a ostalih 40 zvona stiglo je 22. novembra. Zvona su izlivena u firmi „Grasmajer“…

Read More

Sarkofag sa moštima cara Dušana u Beogradu

Sarkofag sa moštima cara Dušana u Beogradu nalazi se u crkvi Svetog Marka uz južni deo zida crkve. Mošti cara Dušana je otkrio 1927. godine profesor Radoslav Grujić prilikom iskopavanja manastira Sveti Arhanđeli kod Prizrena. Grobnica je izrađena u mermeru po projektu dr. Dragomira Tadića, u kojoj su položeni posmrtni ostaci cara Dušana doneseni iz manastira Svetih Arhanđela kod Prizrena 1968.godine .

Read More

Crveni krst

Crveni krst Država: Srbija Grad: Beograd Status: naselje Crveni krst je naselje u gradu Beogradu. Naselje se prostire na dve opštine i to: Vračar i Zvezdara. Naselje je dobilo naziv po Vozarevom krstu koji je tu bio postavljen. Grad Beograd je 1933. godine podigao kameni spomenik u obliku krsta. Crveni krst se graniči sa Čuburom na zapadu, Kalenić pijacom na severozapadu, Đermom na severu, Lipovim Ladom na severoistoku, stadionom FK Obilić na istoku i Lekinim brdom na jugu. Verski hramovi

Read More

Skadarlija

Skadarlija Država: Srbija Grad: Beograd Opština: Stari grad Skadarlija je stara četvrt Beograda često nazivana i Boemskim delom Beograda. Ulica je imenovana 1872. godine. Prva naselja u Skadarliji ili ti u Skadarskoj ulici javljaju se, koliko je poznato, od 1825. do 1830.godine, gde je bilo blatnjavo zemljište kroz koji je prolazila reka ili ti Bibijin potok ( nazvan po romskom božanstvu Bibiji). Kroz centar današnje Skadarlije nalazio se zid na kome je bio vodovod koji je bio povezan sa Terzijama. Na ovom prostoru bili su naseljeni Romi koji su od…

Read More

Antimasonska izložba u Beogradu

Antimasonska izložba otvorena je 22. oktobra 1941. u Beogradu koje je organizovao Lazar Prokić šef vladinog odseka za propagandu, uz finansijsku pomoć Nemaca. Propagadna izložba bila je pripremljena protiv komunista, Jevreja i masona. Izložbu su finansirali Nemci. Izložba je održana u zgradi Garašaninovoj ulici broj 8, u kojoj se do rata nalazilo sedište Velike masonske lože „Jugoslavija“. Svečano ju je otvorio šef državne propagande Đorđe Perić. Nakon održane izložbe 4. i 5. novembra 1941. godine usledilo je hapšenje oko 200 masona koji su odvedeni u logor Banjica.

Read More