Šah na Kalemegdanu kada se pomene postaje asocijacija za penzionerske dane. Šah u Srbiji pominje Vuk Karadžić 1828. godine, ali postoje i raniji podaci iz čak 13. veka. Prva šahovska rubrika na našem jeziku objavljena u časopisu Srbadija 1876. Nekoliko godina kasnije počelo je i osnivanje šahovskih klubova u Srbiji, a 1886. godine Beogradski šahovski klub je objavio „Pravila za igranje šaha“. Šah je svoju ekspanziju u Srbiji doživeo nakon Drugog svetskog rata i to 50-tih godina 20. veka, kada je i počelo igranje šaha na Kalemegdanu u većem obimu.…
Read MoreОзнака: Beogradske zanimljivosti
Kalemegdan: Od mini golfa do…
Kalemegdan je danas najveći park u Beogradu. Nakon predaje Beogradske tvrđave Srbima 1867. godine počelo je i sa preuređenjem Kalemegdana po naređenju Miloša Obrenovića. Prve idejne skice za preuređenje Kalemegdana napravio je prvi beogradski urbanista Emilijan Josimović. Početkom 19. veka Kalemegdan je počeo da dobija jasne konture sređevanjem Malog Kalemegdana ( prostor od Paviljona Cvijeta Zuzorić do Beo zoo vrta. Negde do 1922. godine na Malom Kalemegdanu nalazio se i vašar sa malim kućicama, ringišpilom, šatorom za brzo fotografisanje, mala pozorišta, izložbe … Možda se i nikada tu ne bi…
Read MoreKosančićev venac: „Šta će biti s kućom?“
Коsančićеv vеnac prеdstavlja pоdručjе najstarijеg nasеlja u Bеоgradu sa sačuvanim starim ulicama, drvоrеdima, starim kućama i javnim građеvinama kоjе predstavljaju istоrijski razvоj ne samo оvоg dеla Bеоgrada оd prvе pоlоvinе 18. vеka već i razvoj cele prestonice. Na Kosančićevom vencu snimane su mnoge kultne scene, a jedan od mnogih je i film „Maratonci trče počasni krug“ iz 1982. godine čije replike se koriste i danas. Kuća u kojoj su živeli Topalovići nalazi se na uglu Zadarske i Srebreničke ulice. Kuća je sagrađena 1945. godine i u njoj je živela porodica…
Read MoreVeliko stepenište na Kalemegdanu
Veliko stepenište nalaze se u Kalemegdanskom parku na jugozapadnom delu Beogradske tvrđave. Izgrađene su decembra 1928. godine rekonstrukcije parka Kalemegdan. Izrađene su po projekatu Aleksandara Krstića šefa službe za parkove u gradskoj upravi Beograda, dok je glavni projekat bio rad Đorđa Kovaljevskog. Za vreme Drugog svetskog rata stepenište je oštećeno tokom bombardovanja Beograda u aprilu 1941. godine, kao i kasnije tokom rata. Nakon Drugog svetskog rata stepenište je delimično rekostruisano. 1989.godine proradilo je klizište i došlo je do velikog oštećenja stepenica. Usledila je sanacija ali veoma loša. U oktobru 2006.godine…
Read More„Srpska kafana“ u Beogradu
U Svetogorskoj ulici, u istoj zgradi u kojoj se nalazi i Atelje 212, živi jedno od poslednjih autentičnih mesta starog Beograda – Srpska kafana. Nekada kultno stecište boema, glumaca, novinara, pisaca i umetnika, ona je decenijama bila više od ugostiteljskog objekta: bila je institucija, simbol grada i njegovog duha. Istorijat koji pamti vreme Zgradu je 1923. godine podigao trgovac Predrag Luka Đurić, a sama kafana otvorena je 1932. godine. Tokom socijalističkog perioda prelazi u vlasništvo UP „Madera“, a 1960. godine imovina biva nacionalizovana. Rešenjem Agencije za restituciju iz 2015. godine,…
Read MoreNadgrobne ploče kao staze na Kalemegdanu
Pre Novog groblja u Ruzveltovoj ulici, gradsko groblje se nalazilo na današnjem prostoru Tašmajdana sve do 1927. godine i ako je sahranjivanje prestalo zvanično početkom 19. veka. Novo groblje je otvoreno 1886. godine, pa je počelo preseljenje posmrtnih ostataka sa Tašmajdana na Novo groblje a nadgrobne ploče su prodavane. Ostao je dobar deo nadgrobnih spomen ploča koje nisu mogle da se prodaju, pa je nekom palo na pamet da ih iskoristi kao ploče za staze. U nadi da niko neće primetiti lice nadgrobnih ploča okretane su ka zemlji ali bilo…
Read MoreKafana Zeleni venac u Beogradu
Kafana Zeleni venac u Beogradu nalazila se na uglu Zelenog venca, Brankove i Jug Bogdanove. Otvorena je 1840. godine, a otvorila ju je Nemica Sofija Herman. Došla je u Beograd sa troje dece i želela je da otvori radnju za prodaju šešira. Prodaja šešira i nije bio pravi potez, pa je otvorila kafanu i nazvala je Zeleni venac. Upravo zbog ove kafane ceo kraj je dobio naziv Zeleni venac, kao i pijaca koja se sada tu nalazi. Zgrada je srušena 1960. godine Foto: Ilustracija / A.M
Read MoreKafana „Dva jablana“ u Beogradu
Kafana „Dva jablana”, na čijem mestu je kasnije nastao „Ruski car”, a posle Drugog svetskog rata preimenovana u „Zagreb”, otvorena je 1852. godine. Kafana je dobila naziv po dva jablana koja su u blizini rasli. Neugledna kafana, čak i za to vreme, bila je mesto i za prenoćište. Od 1912. godine u dvorištu kafane prikazivale su se pozorišne predstave i muzički koncerti. Kafana je postojala sve do 1920. godine kada su se u nju uselile trgovačke radnje. Ubrzo je i srušena kada je u periodu od 1922. fo 1926. godine…
Read MoreBioskop „Grand“ u Beogradu
Prvi stalni bioskop u Beogradu otvoren je 1908. godine na Terazijama, na mestu sadašnjeg Bezistana u Hotelu „Pariz“ vlasnika Svetozara Botorića prvog producenta. Moderan hotel tog vremena otvoren je u parteru opremljen kao i svaki restoran sa 120 stolova gde se tokom projekcije posluživala hrana i velikim platnom na sredini. Zbog platna koji je bio po sredini neki su film gledali naopačke i sam titl je samim tim bio naopako. Filmovi koji su prikazivani nisu imali jasan prevod, pa je na sceni bio prevodilac koji je prevodio naglas. Tu je…
Read MoreNaselje „Partizan“ u Beogradu
Naselje „Partizan“ u Beogradu Naselje „Partizan“ u Beogradu nalazi se na Adi Ciganliji na teritoriji opštine Čukarice. Kamp „Partizan“ je divlje naselje nastao 70-tih godina kao kamp za rekreaciju smešteno u šumi iza Ade Safari ili tačnije između reke Save i Čukaričkog rukavca. Kamp ili naselje je nastalo od socijalno ugroženih porodica, izbeglica i onih koji su hteli da se sklone iz urbane sredine. U nekoliko situacija je kamp bio u opasnosti od poplave, a najskoriji primeri su 2006. i 2011. godine. Ada Safari je više puta isušivana zbog podzemnih…
Read MoreBezistan u Beogradu
Bezistan u Beogradu je natkriveni prolaz koji povezuje Terazije i Trg Nikole Pašića. Na ovom mestu nalazio Hotel Pariz koji je srušen 1948. godine prilikom velike rekonstrukcije Terazija, posle čega je napravljen prolaz. Bezistan obuhvata površinu od 13,667 kvadratnih metara koji je konstruisao arhitekta Vladeta Maksimović 1953. godine. Plan je bio da Bezistan predstavlja natkriveni trg na kome bi se nalazile radnje i mesto okupljanja građana. U centralnom delu bezistana nalazi se okrugli plato, sa fontanom i skulpturom unutar fonatne „Devojka sa školjkom“ uređena 1959. godine od strane vajara Aleksandra…
Read MoreBioskop „Zvezda“ u Beogradu
Bioskop „Zvezda“ u Beogradu otvoren je nakon Drugog svetskog rata u zdanju ateljea Milana Jovanovića. Na istom mestu se već nalazio bioskop „Koloseum“ koji je bio zvanično otvoren 1911. godine. Nakon Drugog svetskog rata zgrada je nacionalizovana i predata „Beograd film“-u koji je uradio neke unutrašnje izmene. Nakon rekonstrukcije bioskop dobija naziv „Zvezda“. Bioskop Zvezda je uglavnom prikazivao komedije kako strane, tako i domaće i po tome je bio poznat pa su se tu mogla gledati mnoga filmska ostvarenja iz pomenutog žanra. Ceo serijal francuskog filma o Žandarmu iz San Tropeza se tu…
Read MoreKafana „Albanija“ u Beogradu
Kafana „Albanija“ nalazila se na uglu Knez Mihailove i Kolarčeve ulice. Kuću u kojoj se kafana nalazila izgradio je 1860. godine – Krsta M. Tomanović gvožđarski veletrgovac. Ispred kafane je stajao gvozdeni stub sa časovnikom na tri strane. Sat je bio mesto gde su zakazivali sastanci ali i smernica kada bi se upućivalo gde se nalazi određeni lokal ili kuća. Kafana je polovinom 19. veka važila za jedan od boljih kafana tog perioda ali je tokom vremena počela da propada. Kafana je, zajedno sa satom koji se nalazio ispred nje,…
Read MoreKafana „Bosfor“ u Beogradu
Kafana Bosfor u Beogradu se nalazila u ulici Lovćenska 14. Kafana Bosfor sagrađena je u 19. veku i bila je jedna od najpopularnijih kafana među Bosancima, a u nju je često dolazio i Gavrilo Princip sa prijateljima. Kafana je za neke predstavljala boemsko mesto okupljanja ali i glavno mesto za noćni provod tog vremena. Kafana je srušena 1930. godine zbog izgradnje mosta preko Save.
Read More170. godina: Prvo beogradsko pevačko društvo
Prvo beogradsko pevačko društvo je najstariji hor u Srbiji. Osnovala ga je grupa građana je na praznik Sv. Vasilija Velikog, 14. januara 1853. godine u Beogradu. Pevačko društvo je u prvo vreme imalo zadatak da podigne kulturni i društveni život Beograda. U početku je pevačko društvo izvodilo jednostavne kompzicije stranih autora, a nakon dolaska Kornelija Stankovića pravi programski saržaj u kome su srpske narodne pesme i kompozicije slovenskih autora. Od 1867. godine, na molbu mitropolita Srbije Mihaila, prvo sa prekidima, a od 1881. godine redovno, pevaju na bogosluženjima, uglavnom Liturgijama…
Read MoreKafana Balalajka u Beogradu
Kafana Balalajka u Beogradu nalazila se u Kosovskoj ulici 41. Pretpostavlja se da je kafana otvorena kako bi privukla najviše ruske emigrante koji su u periodu nakon Prvog svetskog rata zbog dešavanja u Rusiji spas tražili u Beogradu.Kafana je radila sve do kraja Drugog svetskog rata, a vlasnik je bio Sava Rajačić. Foto:ilustracija / A.M
Read MoreZvona Hrama Svetog Save u Beogradu
Hram Svetog Save ima ukupno 49 zvona i to 45 manjih i 4 velika. Četiri velika zvona klate se u pravcu istok-zapad. Zvona imaju i prijemnik tačnog vremena atomskog sata iz Štutgarta. Postavljanje zvona započeto je 1. decembra 2001. godine. Svako zvono Hrama svetog Save ima svog darodavca čije je ime na njemu upisano. Najveće zvono teško je 6.128 kg, sledeće 3.650 kg, a najlakše ima 11 kilograma. Karilon (sa 45 zvona) teži oko 19.000 kg. Zajedno, sa četiri klateća zvona, ukupna težina dostiže 23.755 kilograma. Najveće zvono je prečnika…
Read MoreZadužbina Milivoja Jovanovića i Luke Ćelovića-Trebinjca u Beogradu
Zadužbina Milivoja Jovanovića i Luke Ćelovića-Trebinjca u Beogradu Država: Srbija Grad: Beograd Zadužbina Milivoja Jovanovića i Luke Ćelovića-Trebinjca u Beogradu je zgrada koja se nalazi na Andrićevom vencu 12. Milivoje Jovanović je bio viši činovnik u Ministarstvu saobraćaja koji je živeo skromno i skoro, pa povučeno od sveta. Rad je bio gost mnogih humanitarnih društava koje je tokom života pomagao do 1932. godine. Nakon njegove smrti sestra Danica A. Jovanović, testamentom od 22. 5. 1933. godine., ostavila je Beogradskom univerzitetu imanje na uglu današnjeg Andrićevog venca ( Krunske nekada) i…
Read MoreMitićeva rupa u Beogradu
Mitićeva rupa u Beogradu javni je gradski park i nalazi se na teritoriji opštine Vračar. Osnovan 2000. godine, Nalazi se na trgu Slavija i oivičen je ulicama Kralja Milana, Njegoševom, Kralja Milutina i Beogradskom ulicom. Nazvana je Mitićeva rupa po Vladanu Mitiću, jednom od najbogatijih ljudi u Beogradu pre Drugog svetskog rata koji je kupio je zemljište na Slaviji kako bi izgradio najveću robnu kuću na Balkanu. Na prosturu koji je gospodin Mitić kupio nalazila se jedino kafana „Rudničanin“ koja je srušena kako bi se postavili temelji za izgradnju robne…
Read MoreBioskop „Koloseum“ u Beogradu
Bioskop „Koloseum“ u Beogradu Država: Srbija Grad: Beograd Adresa: Terazije 42 Bioskop „Koloseum“ u Beogradu otvoren je prvom projekcijom 6. juna 1911. godine u zdanju ateljea Milana Jovanovića. Bioskop Koloseum podigao je dnu parcele ateljea Milana Jovanovića industrijalac Mihajlo Šonda. Već nakon otvaranja i do početka Drugog svetskog rata bio je jedan od najpopularnijih bioskopa u Beogradu. TOkom Drugog svetskog rata i dalje je radio gde su okupatori prikazivali propagadne filmove. Nakon Drugog svetskog rata zgrada je nacionalizovana i predata „Beograd film“-u koji je uradio neke unutrašnje izmene. Nakon rekonstrukcije…
Read More