„Velika pivara“ u Beogradu

„Velika pivara“ u Beogradu ili Knjaževa pivara sagrađena je 1839/40. godine po naredbi kneginje Ljubice. Nalazila se na uglu ulica Admirala Geprata i Balkanske u Beogradu . Rista Paripović Rudničanin je bio prvi zakupac pivare, a 1842. godine u pivari je otvorena i kafana. Nakon smrti kneginje Ljubice pivaru je nasledio knez Mihailo Obrenović. I ako je bila u vlasništvu Obrenovića Savamalsku pivaru, kako su je još zvali, menjali su se zakupci do njenog rušenja. U velikoj pivari održavane su pozorišne predstave sve do 1865. godine i pozorište je imalo…

Read More

Crkva Svete Trojice u Ripnju

Crkva Svete Trojice sagrađena je u periodu od 1892 -1894. godine na istom mestu na kom se prethodno nalazila crkva brvnara iz 1820. godine. Crkva se nalazi u selu Ripanj, opština Voždovac. Crkva-brvnara Crkva – brvnara sagrađena je u periodu 1820-1823. godinekao zadužbina kneza Miloša Obrenovića. Crkva-brvnara je imala kamenom ozidan sokl visine oko 1 metar. Osim toga, kamenom je bio obrađen i južni portal koji se lučno završavao, kao i jedan deo južnog zida oko samog portala. Izdužene je osnove, dimenzija oko 6h15, sa poligonalnom apsidom na istočnoj strani…

Read More

Bioskop „Slavija“ u Beogradu

Bioskop „Slavija“ u Beogradu postojao je sve do 1991. godine kada je srušen. Nalazio se na Slaviji u nekadašnjoj Sali mira. Zgrada Sala mira u Beogradu se nalazila na mestu gde se danas nalazi Parking-servis na trgu Slavija. Sagrađena je 1888. godine po projektu inženjera Svetolika Popovića za Frensis H. Makenzija. Nakon izgradnje Frensis H. Makenzi je zgradu koristio kao školu gde je predavao astronomiju i biologiju od 1889.godine. Profesor Učiteljske škole Dimitrije Josić predavao je o događajima iz Starog i Novog zaveta. Samo godinu dana od početka predavanja dozidana…

Read More

Beogradska heroina Vuka Popadić

U prvim danima Velikog rata ( Prvog svetskog rata) u Beogradu su najviše stradali Dorćol i Savamala gde je i pao najveći broj granata. Austrougari su zauzeli Beograd 02.12.1914. godine i to zahvaljujući povlačenju branilaca Beograda nekoliko dana ranije, pa su ušli u praznu prestonicu. Bitke za Beograd ponovo su uspostavljene nakon bitke na Kosmaju 8. i 9. decembra i Kolubarske bitke u kojoj su učestvovali i branioci Beograda. Dan pred potpuno oslobođenje Beograda ili ti 14. decembra 1914. godine dobar deo austrougarske vojske je bežao ili tražio skroviše. Jedna…

Read More

Park kod Doma Narodne skupštine u Beogradu

U Rimsko doba na mestu današnjeg parka i Doma Narodne skupštine postojao je vojni put koji je počinjao od Dunava preko jednog dela Jevremeove ulice, današnjeg Narodnog pozorišta, pored skupštine i preko današnjeg Bulevara kralja Aleksandra do Ritopeka ( Trikorniumu) i Viminicijuma ( Kostolca). U ovom potezu su pronađeni razni rimski predmeti jer su Rimljani imali običaj da sahranjuju svoje ljude pored puta. I prilikom gradnje kuća u Vlajkovićevoj ulici pronađeni su ostaci građevina. Na mestu današnjeg Doma Narodne skupštine u Beogradu nalazila se Batal džamija. Batal džamija srušena je…

Read More

Nemačko vojno groblje na Košutnjaku

Nemačko vojno groblje ili ti Groblje nemačkih heroja 1915 je naziv za nekadašnje groblje koje se nalazilo na Košutnjaka. Groblje je podignuto je po naređenju nemačkog feldmaršala Augusta fon Makenzena. Danas su očuvana samo tri objekta bivšeg groblja: Nastanak U toku Prvog svetskog rata austrougarske i nemačke snage, pod vođstvom nemačkog ferdmaršala Augusta fon Makenzena, su 5. oktobra 1915. godine pokrenule novu ofanzivu na Beograd. Za nekoliko dana uspeli su da zauzmu veći deo Beograda ali kod Topčidera i Košutnjaka naišli su na snažnu odbranu. 208.pruski rezervni pešadijski puk koji…

Read More

Trka na štiklama u Beogradu 16.04.2008

Trka na štiklama u Beogradu održana je 16.04.2008. godine u Knez Mihailovoj ulici. Na stazi dugoj 50 metara trčalo je nekoliko desetina devojaka. Uslov da učestvuju u trci bio je potpetica bude duža od osam santimetara i deblja od dva santimetra. Prva kroz cilj prošla je Jelena Subotić, atletičarka Crvene zvezde koja je pretrčala deonicu za 12 sekundi i sedam stotinki. Drugo je stigla Aleksandri Pešić, a treće Nataša Nikolić.

Read More

Manojlova bašta u Beogradu

Manojlova bašta u Beogradu je naziv za deo grada u delu od Brankove, Lomine, Reljine, Prizrenske i Sremske ulice sredinom 19. veka. Danas je to stambeni predeo sa dugom istorijom, a tada je bila močvara u koju se dolazilo zbog lova, ribolova i odmora. Dobio je ime po mahani „Manojlova bašta“ koja se tu nalazila gde se čamcima dolazilo i gde, prema nepotvrđenim izvorima, tu točilo prvo pivo 1834/35. godine. Pivo je donošeno iz Zemuna u „Manojlovu baštu“. Mesto je postalo izuzetno popularno da se deo po deo počeo isušivati…

Read More

Bioskop „Odeon“ u Beogradu

Bioskop „Odeon“ u Beogradu nalazi se u Ulici Kraljice Natalije 45 ( Narodnog fronta). Zgrada i bioskop su izgrađeni na mestu gde se nekada nalazila stara zgrada Narodne Skupštine srušena 1940. godine. Bioskop „Odeon“ se pre toga nalazio kod stare zgrade Narodne Skupštine, otvoren je 18. oktobra 1923. godine. Usledilo je novo otvaranje bioskopa 21.11.1937. sa 1200 sedišta. Zgrada stare Narodne Skupštine je srušena 31. maja 1940. godine kako bi se sagradila zgrada Penzionog fonda. Prema tadašnjim planovima trebalo je da ima 41 kancelariju i bioskop sa 1300 sedišta koji…

Read More

Staro tursko kupatilo na Beogradskoj tvrđavi

Staro tursko kupatilo na Beogradskoj tvrđavi nalazi se u Donjem gradu, sagrađena u periodu između 1860. i 1867. godine, kada su Osmanlije napustile tvrđavu. Tokom Prvog svetskog rata objekat je korišćen kao vojno kupatilo. Amam je pretrpeo veliko oštećenje 1944. godine nakon savezničkog bombardovanja. Nakon osnivanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, 1962. godine pokrenuta je rekonstrukcija objekta i završena 1964. godine. Odlučeno je da Stari amam bude korišćen kao planetarijum Astronomskog društva Ruđer Bošković koji je nezvanično počeo sa radom 1969., a zvanično 1970. godine. U njemu se…

Read More

Stara zgrada Narodne skupštine u Beogradu

Stara zgrada Narodne skupštine na uglu Kneza Miloša i Kraljice Natalije, podignuta 1882. godine. U prisustvu kneza Milana Obrenovića Srbija je proglašena za kraljevinu. Zgrada je srušena 31. maja 1940. godine kako bi se sagradila zgrada Penzionog fonda. Prema tadašnjim planovima trebalo je da ima 41 kancelariju i bioskop sa 1300 sedišta koji bi imao pokretnu binu gde bi se priređivale pozorišne predstave ali i koncerti. U toj novoj zgradi počeo je sa radom i bioskop „Odeon“ koji je zatvoren kada i ostali bioskopi nakon privatizacije 2007. godine. Foto: Ilustracija…

Read More

Bioskop „Kozara“ u Beogradu

Bioskop „Kozara“ u Beogradu otvoren je nakon Drugog svetskog rata na mestu nekadašnjeg bioskopa „Grand“. Otvoren je kada i većina tadašnjih bioskopa u Beogradu na mestu gde su se nalazili bioskopi pre Drugog svetsko rata ali sa drugačijim nazivima. Prvi stalni bioskop u Beogradu „Grand“ otvoren je 1908. godine i nalazio se u nekadašnjem hotelu „Pariz“ na mestu današnjeg Bezistana koji je srušen radi izgradnje prolaza između Terazija i Trga Nikole Pašića. Bioskop „Kozara“ je bio jedan od popularnijih bioskopa u Beogradu gde su se premijerno prikazivali filmovi koji su…

Read More

Kafana Ajduk Veljko u Beogradu

Kafana Ajduk Veljo u Beogradu nalazila se u Knez Mihailovoj ulici, ili ti tačnije u delu današnjih zgrada između Obilićevog venca i Sremske ulice. Sagrađena je u periodu 1850. – 1860. godine od strane Jefrema Petrovića koji je bio unuk Milutina Petrovića brata Veljka Petrovića, poznatijeg kao Hajduk Veljko. Zbog toga je i dao ime kafani „Ajduk Veljko“. Ono što treba napomenuti da je ceo jedan deo zemljišta pripadao Jefremu Petroviću, a ne samo kafana koju je sagradio već i još neki lokali ali je zbog velike zaduženosti prodao na…

Read More

Karađorđev konak u Beogradu

Malo je poznato da je i Karađorđe imao konak u Beogradu, ali samo za neko kratko vreme. Konak je nestao tokom urbanizacije Beograda. Kao što je poznato, beogradski paša je srpskim ustanicima pod vodstvom Karađorđa 1807. godine predao Beograd. Karađorđe je morao naći ubrzo konak iz koga će rukovoditi ustanicima i našli su mu na Dorćolu u blizini Bajrakli džamije. Konak se nalazio u nekadašnjoj Trojanskoj ulici na broju 5 koja je urbanizacijom nestala, a to bi bilo negde u bloku zgrada ulica Cara Uroša, Gospodar Jovana, Strahinjića Bana i…

Read More

Dvorac kneza Mihaila u Beogradu

Dvorac kneza Mihaila u Beogradu nalazio se na mestu današnjeg Novog dvora. Nakon povratka kneza Miloša Obrenovića u Srbiju dao je naredbu 1859. godine da se izgradi dvor u dvorištu nekadašnje Simićeve kuće. Projektant novog dvora nije tačno poznat ali se misli da je u pitanju Kosta Šrepalović. Dvor je završen nakon 1860. godine ali knez Mihailo nikada nije boravio u njemu već u Simićevoj kući. Dvor je knez ustupio državi koji je koristilo Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo spoljnih poslova sve do 1909. godine. U dvoru je godinu dana…

Read More

Abadžijska čaršija u Beogradu

Abadžijska čaršija u Beogradu je nestala četvrt ili naselje koje je izgrađeno po naredbi Miloša Obrenovića. Miloš Obrenović imao je želju da napravi trgovačku četvrt za one koje se bave izradom narodnih nošnji i izradom raznih vrsta odevnih predmeta. Ustupio je zemljište u ulici koju danas poznajemo kao Lomina, ulica između Zelenog venca i Balkanske ulice, gde je izgrađeno 46 kuća 1842. godine koji su i formirali današnju Lominu ulicu. U to vreme brinulo se i o hifijenskim merama ili ti zdravlju građana, pa je naredba bila i da se…

Read More

Fukara mahana u Beogradu

Dorćol je najstarije gradsko jezgro Beograda još od vremena antičkog Singidunuma. Dorćol je reč iz turskog jezika i znači četiri puta ili ti raskrsnicu četiri puta. Raskrsnicu četiri puta označavala je današnja raskrsnica ulica Cara Dušana i Kralja Petra, odnosno Dubrovačke. Na Doćolu su se nalazila mnoga naselja koja su tokom razvijanja Beograda i nestajala. Zerek je najstarije beogradsko naselje gde su Turci imali svoje kuće okružene baštama. Ispod Dušanove ulice nalazilo se naselje Jevrejska Mahala, pa je i današnja ulica Jevrejska ostala kao podsećanje na nekadašnje naselje. Takođe, zaboravljeno…

Read More

Kalenić gumno u Beogradu

Kalenić gumno je nekadašnje područje na kome se danas nalazi pijaca Kalenić. Kalenić gumno bila je velika poljana koja do izgradnje pijace nije imala nikakvu značajnu namenu. Pijaca Kalenić u Beogradu nalazi se na teritoriji opštine Vračar, na uglu ulica Maksima Gorkog i Njegoševe. Kalenić pijaca je otvorena 1. novembra 1926.godine, na Kalenić gumnu, na zemlji beogradskog dobrotvora i industrijalca Vlajka Kalenića. Pijaca je, kako posle otvaranja, tako i danas jedna od najposećenijih pijaca u Beogradu. Tokom bombordavanja Beograda 6. aprila 1941. godine pijaca je pretrpela velika oštećenja. Pijaca je…

Read More

Nestale fontane u Beogradu

U nekim, današnjim trenucima, neshvatljivim okolnostima nestale su neke fontane koje bi i danas bile prepoznatljiv ukras Beograda. Prva fontana u Beogradu podignuta je 1927. godine na Terazijama, a srušena je 1947. godine zbog rekonstrukcije Terazija. Fontana je bila sa dva bazena. Manji je stajao u sredini uzdignut, a oko njegove ivice bilo je postavljeno osam lavljih glava, iz čijih su čeljusti isticali slapovi vode. Velika fontana u Topčiderskom parku i danas je tu ali nestala skulptura koja je krasila fontanu, za neke kao da je i fontana srušena. Skulptura…

Read More