U istoriji Venecuele, koja se često lomi između nade i nasilja, početak XXI veka pamti se po jednoj pojavi koja nije rođena u zakonu, ali je rasla uz vlast — colectivos. Njihova priča nije zapisana u ustavu niti u službenim hronikama, ali je duboko urezana u sećanja ulica Karakasa, Marakaiba i Valensije. Rađanje u doba revolucije Kada je Ugo Čaves 1999. godine došao na vlast, obećao je „bolivarsku revoluciju“ — povratak dostojanstva siromašnima i slom stare elite. U tom zanosu, u sirotinjskim kvartovima (barrios) počele su da niču lokalne organizacije:…
Read MoreОзнака: Beogradski magazin
Materice – čin reda, tradicije i blage porodične zavere
U nedelju pred Božić, dok grad još uvek mrmlja pod sopstvenom težinom, a izlozi se utrkuju ko će biti svetliji i skuplji, u kućama se dešava nešto tiše i važnije. Nema fanfara, nema protokola, nema zvaničnih govora. Samo kanap, osmeh i majka koja se pravi da ne zna šta je čeka – iako zna od kada zna za sebe. Materice. Ujutru, pre nego što kafa stigne da se ohladi, deca prilaze ozbiljna kao da obavljaju državni posao. Vezivanje majke nije stvar šale – to je čin reda, tradicije i blage…
Read MorePlesna tačka humanoidnih robota na koncertu u Čengduu
Na koncertu kinesko-američkog pevača i tekstopisca Vanga Lihoma u Čengduu, u jugozapadnoj kineskoj provinciji Sečuan, natupilo je i šest humanoidnih robota kao plesači. Snimak je privukao mnogo pažnje, pa i ELona Maska koji je kratko prokomentarisao „Impresivno“. Vang je u četvrtak održao koncert u Čengduu, na kojem se na sceni pojavilo šest humanoidnih robota obučenih u srebrne šljokice. Oni su nastupili zajedno sa Vangom dok je pevao pesmu Open Fire, prenosi medij Hangzhou Daily. Hangzhou Daily je izvestio da šest humanoidnih robota koji su učestvovali u nastupu dolazi iz kompanije…
Read MoreDetinjci jedan od tri velika porodična praznika u srpskoj narodnoj tradiciji
Detinjci su jedan od tri velika porodična praznika u srpskoj narodnoj tradiciji koji prethode Božiću, zajedno sa Matericama i Očevima. Obeležavaju se treće nedelje pred Božić i u celosti su posvećeni deci. Šta su Detinjci? Na Detinjce se ujutru, obično kroz šalu i smeh, „vezuju deca“ — najčešće za stolicu, krevet ili nogu kanapom, maramom ili kaišem. Da bi se „odvezla“, deca moraju da daju otkup: slatkiše, voće, sitan novac ili neku malu poklonjenu stvar. Ovaj ritual je radostan, razigran i uvek nenasilan — suština je u igri, ne u…
Read MoreSmrt cara Uroša Nejakog
Jesen je već pritisla šume, a dan se rano lomio u hladnoći. Lov je bio zakazan, ali bez veselja. Tako je naredio kralj Vukašin — da se ide tiho, bez truba, bez velike pratnje. Govorio je da gora bolje daje plen kad ne zna ko prolazi kroz nju. Car Uroš je jahao za njim, korak iza, kao senka koja zna gde joj je mesto. Nije nosio krunu. Samo lagan ogrtač i krst o vratu. Kad bi ga neko gledao sa strane, rekao bi da je to kaluđer, ne car. A…
Read MoreNarodna verovanja u nekoliko država o Svetom Andreju Prvozvanom
Kad je Gospod pozvao prvog od svojih učenika, Svetog Andreja Prvozvanog, da krene za Njim, kaže se da je Andrej u istom danu ostavio i mrežu i dom, i bez reči pošao za Večnom Svetlošću. Narod je verovao da čovek koji je prvi pošao za Hristom mora i prvi da stigne tamo gde čoveku treba zaštita, uteha i putokaz. I tako je, u pričama od planine do ravnice, još od starih vremena Andrej postao zaštitnik prirode, stoke, doma, i prvenstveno — vukova. Ali legenda koja se priča širom naših krajeva…
Read MoreNarodni običaji i verovanja za Svetog Andreja Prvozvanog
NARODNI OBIČAJI I VEROVANJA ZA ANDREJDAN U srpskom narodu Sveti Andrej se smatra gospodarom životinja, posebno vukova. Veruje se da on toga dana „veže vukovima vilice“, kako bi ljudi i stoka bili zaštićeni preko zime.Zato se Andrijevdan odavno poštuje kao dan kada se ne radi ništa što bi moglo „na ljutnju“ životinjama. Uobičajeno se: Na ovaj dan se često pripremaju jewna jela od kukuruza, pšenice, pasulja.Ponekad se u kući drži puna činija žita ili zrnevlja „da godina bude puna kao zrno“. U nekim krajevima: gazdarica ostavlja na stolu hleb i…
Read MoreVavedenje Presvete Bogorodice: Narodni običaji po srpskim krajevima
U narodnoj tradiciji Srba, Vavedenje Presvete Bogorodice — koje mnogi zovu i Svečica, Uvedenje, Žensko Vavedenje — zauzima posebno mesto među zimskim praznicima. Slavi se tiho, bez velike graje, ali duboko, sa poštovanjem koje potiče iz davnih vremena. Ovaj praznik, koji se obeležava 21. novembra po starom, odnosno 4. decembra po novom kalendaru, sakuplja oko sebe različite običaje, verovanja i narodne priče koje su u raznim krajevima ponikle iz različitih potreba, ali imaju zajednički koren: veru da Bogorodica toga dana posebno obilazi domove i čuva porodice. Narodna legenda kaže da…
Read MoreLegenda o Svetom Mini
Priča se da je nekada davno, u pitomim ravnicama Misira, živeo mladi vojnik Mina, visok kao palma i miran kao jutarnja voda. Nije se on hvalio svojom snagom, niti je igde prvi potezao mač — ali kad bi nepravda progovorila, Mina bi ustao, pa makar se ceo svet digao protiv njega. Jedne noći, kaže legenda, dok je stražario na ivici pustinje, video je plamen koji nije goreo, niti je dim od njega dizao. U tom plamenu zasijalo je svetlo, belo kao prvi sneg, i Mina je tada čuo glas koji…
Read MoreLegenda o Mrati – Čuvaru Straže nad Snegom
U vreme kad su brda imala svoje gospodare, a svako drvo svoj glas, pričalo se da postoji jedan svetac koji ne hoda po stazama od kamena, već po stazama od hladnog vazduha.Zvali su ga Sveti Mrata, čuvar stoke, reda i zimske straže. Kažu da on ne silazi na zemlju kao ostali svetitelji — ne vidi se, ne čuje se.On proveje. Kad vetar odjednom stane, a sneg u tami zaiskri kao da neko oguljenom rukom dodiruje njegovu površ, narod zna:„To Mrata ide.” Kazna za nemilost U jednom selu pod planinom, živeo…
Read MoreLegenda o Svetom Mrati – Strogom Čuvaru Zime
U stara vremena, kad je čovek još slušao vetar kao što sluša majku, a sneg kao starca, živela su tri brata na nebesima: Đorđe, Arhanđel i Mrata.Svako od njih imaše svoju službu — Đorđe da budi proleće i oslobađa zelenilo, Arhanđel da prati duše na putu kroz svetlost, a Mrata…Mrata dobi najtežu službu: da čuva red u zimi i pravdu među ljudima i životinjama. Beše Mrata strog, ali ne od tuge, već od brige. Voleo je svako živo stvorenje, ali znao je da je zima lukava: ako je pustiš da…
Read MoreMOLITVENIK PATRIJARHA PAVLA
Gospode, Vladiko života mog,daruj mi u ovaj dan čist um, tiho srce i prostu dobrotu,da ništa ne učinim što bi Te ožalostiloi da nikome ne budem kamen spoticanja.Ukrepi me da hodim putem pravde Tvoje,i da sva dela moja budu na spasenje,a ne na osudu. Gospode krotki i smireni,ukroti strasti moje i pogasi nemir u meni.Daruj mi duh razuma i blagosti,da ne uzvratim ropotom na ropot,niti gnevom na gnev.Sačuvaj me od gordosti i samovolje,da bih u svemu delao kako je Tebi ugodno,a ne po htenju svome. Gospode čovekoljupče,spusti ruku Svoju na…
Read MorePatrijarh Pavle citati
Patrijarh Pavle, rođen kao Gojko Stojčević, ušao je u istoriju srpskih patrijarha kao jedan od najskromnijih velikodostojnika koji vratio crkvu u narod.Smatra se najskromnijim i najvoljenijim patrijarhom u srpskoj istoriji patrijarhom koji je ulicama Beograda hodao pešice i koristio gradski prevoz. Preminuo je 15. novembra 2009.godine CITATI: „Ne znate vi, deco moja, šta znači glad i koliko je dece širom sveta gladno, a mi bacamo hleb pored stola i u kontejnere. Nekima one predstavljaju život i nadu, a mi ih se tako lako odričemo. Setite se svaki put gladne dece…
Read MoreSveti Vrači: Molitva za ozdravljenje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 14. novembra obeležavaju slavu posvećenu Kozmi i Damjanu- Sveti Vrači, a veruje se da onaj ko izgovori molitvu za ozdravljenje u narednih 40 dana biće zdrav onoliko koliko veruje da će ozdraviti. Molitva glasi: К vama, sveti besrebrenici i čudоtvоrci Коzmо i Damjane, kaо brzim pоmоćnicima i tоplim mоlitvenicima za spasenje naše, kоlena preklоnivši, pritičemо i, klanjajući se, usrdnо vapimо: ne prezrite mоljenja nas grešnih i nemоćnih, kоji smо u mnоga bezakоnja zapali i svakоga dana i časa sagrešujemо. Umоlite Gоspоda da nama, nedоstоjnim slugama…
Read MoreNikola Simić
Nikola Simić (1934–2014) bio je jedan od najvoljenijih i najprepoznatljivijih srpskih glumaca, poznat po svom izuzetnom talentu za komediju, ali i sposobnosti da dočara kompleksne dramske likove. Biografija Rođen: 18. maja 1934. u Beogradu Preminuo: 9. novembra 2014. u Beogradu Obrazovanje: Diplomirao glumu na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Karijera: Bio je član ansambla Ateljea 212 od njegovog osnivanja, gde je proveo čitav radni vek. Nakon osnovne škole, završio je Petu beogradsku gimnaziju. U gimnaziji je glumio u Dramskoj sekciji, a 1958. diplomirao glumu na Akademiji…
Read MoreDan oslobođenja Novog Sada u Prvom svetskom ratu
Dan oslobođenja Novog Sada u Prvom svetskom ratu obeležava se 9. novembra 1918. godine, kada su srpske trupe ušle u grad, čime je okončana austrougarska vlast i Novi Sad je oslobođen. Oslobođenje Nakon proboja Solunskog fronta u septembru 1918, srpska vojska je brzo napredovala prema severu. Austrougarska monarhija se raspadala, a na teritoriji današnje Vojvodine počeli su da se formiraju narodni odbori koji su preuzimali vlast od austrougarskih organa. Dana 9. novembra 1918. godine, jedinice Srpske vojske (delovi Dunavske divizije I poziva) ušle su u Novi Sad. Građani su ih…
Read MoreMolba i apel za predsednika Srbije od strane građana
Molbu i apel koji je upućen predsedniku Srbije od strane građana trebalo bi poslušati. Foto: Ilustracija/ pixabay
Read MorePreminula prva žena gradonačelnik Beograda Slobodanka Gruden
Slobodanka Gruden bila je srpska lekarka i političarka, društveno-politička radnica SR Srbije i predsednica Skupštine grada Beograda, od 1992. do 1994. godine. Rođena je 2. jula 1940. godine u Beogradu. U toku Drugog svetskog rata, njeni roditelji su bili u zarobljeništvu. Nakon osnovne škole je završila Petu beogradsku gimnaziju. Još u toku gimnazijskih dana, bila je društveno aktivna. Bila je angažovana u Crvenom krstu, a amaterski se bavila i glumom u dečijoj grupi pozorišta „Boško Buha”. Na Medicinskom fakultetu u Beogradu je diplomirala 1966. godine. Specijalizirala je 1976, a 1984.…
Read MoreCrkva Svete Petke u Velikoj Kamenici
Crkva Svete Petke u Velikoj Kamenici, naseljenom mestu na teritoriji opštine Kladovo, pripada Eparhiji timočkoj Srpske pravoslavne crkve. Crkva posvećena Prepodobnoj majci Paraskevi (Sveta Petka) izgrađena je 1983. godine na mestu stare crkve brvnare iz 1838. godine, koja nije imala ukrase, zapise ni starine. Prilozima meštana 1861. godine crkva je dobila ikone. Nova crkva, dužine je 18m, širine 9,6m i visine 8m, sagrađena je od čvrstog materijala, ima krov na dve vode i zvonaru. Sve stare knjige su uništene. Od 1922. godine u crkvi su služili sveštenici iz Rusije. U…
Read MoreCrkva Svete Petke u Binaču
Crkva Svete Petke u Binaču, naseljenom mestu na teritoriji opštine Vitina, na Kosovu i Metohiji. Pripadala je Eparhiji raško-prizrenske Srpske pravoslavne crkve. Crkva posvećena Svetoj Petki podignuta je 1973. godine, na groblju, na temeljima starijeg hrama. Nalazila se na četiri kilometra južno od Vitine. Crkvu su razrušili eksplozivom pripadnici OVK u prisustvu američkih snaga KFOR-a. Foto: Ilustracija/ pixabay
Read More