Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Ulici Đorđa Ognjanovića, GO Čukarica, na delu od Ulice Ratka Mitrovića do Požeške, od 6. marta do 1. aprila doći će do potpunog zatvaranja predmetne deonice za saobraćaj, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz. Vozila na liniji javnog gradskog prevoza 57 (u smeru ka okretnici „Banovo brdo”) saobraćaće ulicama Ratka Mitrovića, Spasovdanskom, Trgovačkom, Požeškom i dalje redovnom trasom do okretnice. Vozila će na izmenjenom delu trase koristiti sva postojeća stajališta.
Read MoreДан: 5. март 2026.
Beogradski zborovi: „Beogradski marš“ 14. mart
Građanske inicijative okupljene u beogradskim zborovima pozvale su građane na celodnevni događaj pod nazivom „Beogradski marš: Svi u zborove!“, koji će biti održan u subotu, 14. marta 2026. godine u Beograd. Program obuhvata kružnu šetnju kroz beogradske opštine, dugu čak 39 kilometara, kao i bazar u Studentski park. Događaj se organizuje povodom godinu dana od trenutka kada su studenti pozvali građane da se udruže u zborove i objavili „Pismo narodu Srbije“, koje je kasnije pročitano na velikom protestu 15. marta 2025. godine. Organizatori navode da je cilj okupljanja jačanje međusobne…
Read MoreParking mesta
U Beogradu parking mesto nije infrastruktura. Ono je filozofija. Mala pravougaona parcela asfalta na kojoj se vidi sve: ekonomija, vlast, nervoza i karakter naroda. Grad je odavno odustao od ideje da ima dovoljno parkinga. Umesto toga, razvio je sistem nade. Građanin se vozi u krug, traži prazno mesto kao arheolog koji veruje da će ispod asfalta pronaći civilizaciju. Postoje tri vrste parking mesta. Ona koja su zauzeta, ona koja su „samo na minut“ i ona koja postoje samo u planu. Četvrta kategorija je rezervisana za nekoga koga niko nikada nije…
Read MoreRadovi na vodovodnoj mreži u opštini Vračar, u petak, 6. marta
Zbog planiranih radova na vodovodnoj mreži u opštini Vračar, u petak, 6. marta 2026. godine, od 8.30 do 18.00 sati, bez vode će ostati potrošači u Ulici Nikolaja Hartviga (od Čuburske do Ulice Maksima Gorkog). Za najnužnije potrebe za pijaćom vodom obezbeđena je auto-cisterna.
Read MoreNais i Konstantin Veliki
U srcu centralnog Balkana, na važnim putevima koji su povezivali Podunavlje sa Egejom i istok sa zapadom Rimskog carstva, nalazio se antički grad Naissus. Ovaj grad, nastao na temeljima starijeg dardanskog naselja, tokom rimskog perioda prerastao je u značajno urbano i vojno središte. Međutim, njegov najveći istorijski značaj vezuje se za činjenicu da je upravo ovde rođen jedan od najuticajnijih vladara kasne antike – Constantine the Great. Konstantin je rođen oko 272. godine u Naisu, u vreme kada je Rimskim carstvom vladala politička nestabilnost i česte borbe za vlast. Njegov…
Read MoreZašto se Kaluđerica često navodi kao primer neplanske urbanizacije?
Brz rast Kaluđerice tokom druge polovine 20. veka odvijao se uglavnom bez detaljnih urbanističkih planova. Mnogi stanovnici su samostalno gradili kuće na parcelama koje su kupovali, često bez kompletne infrastrukture i urbanističke regulacije. Zbog toga su ulice u nekim delovima naselja uske, a raspored kuća i objekata nije uvek planski organizovan. Upravo zbog toga Kaluđerica se često pominje u urbanističkim studijama kao primer spontane ili neplanske suburbanizacije u blizini velikih gradova.
Read MoreKako se naselje Kaluđerica razvijalo kroz istoriju?
Do sredine 20. veka Kaluđerica je bila uglavnom ruralno područje sa manjim brojem kuća, vinogradima, voćnjacima i poljoprivrednim zemljištem. Veći razvoj naselja počinje nakon Drugog svetskog rata, a naročito tokom sedamdesetih i osamdesetih godina. U tom periodu veliki broj ljudi iz različitih delova Srbije dolazi u Beograd zbog posla i boljih životnih uslova. Kako je zemljište u Kaluđerici bilo pristupačno, mnogi su tu počeli da grade porodične kuće. Tako se naselje brzo širilo i iz ruralnog područja preraslo u veliko prigradsko naselje.
Read MoreKako je Kaluđerica dobila ime?
Ime Kaluđerica najverovatnije potiče od reči „kaluđer“, koja u srpskom jeziku označava monaha. Pretpostavlja se da je ovaj prostor u prošlosti bio povezan sa crkvenim ili manastirskim posedima. U mnogim krajevima Srbije mesta su dobijala nazive upravo po crkvenim imanjima ili po ljudima koji su na njima živeli i radili. Iako nema potpuno sigurnih istorijskih dokaza o konkretnom manastiru na ovom mestu, sam naziv ukazuje na vezu sa crkvenim zemljištem ili tradicijom koja je postojala u ovom području.
Read MoreGde se nalazi Kaluđerica i kojoj opštini pripada?
Kaluđerica je veliko prigradsko naselje u istočnom delu Belgrade. Administrativno pripada gradskoj opštini Grocka. Naselje se nalazi uz važnu saobraćajnicu koja povezuje Beograd sa Smederevom i jugoistočnim delovima Srbije. Zahvaljujući ovom položaju, Kaluđerica ima dobru saobraćajnu vezu sa centrom grada, što je doprinelo njenom brzom rastu. Danas predstavlja jedno od najvećih prigradskih naselja u okolini Beograda i važan deo njegove šire urbane zone.
Read MoreKako je otkriven i istražen antički Nais u novijoj istoriji?
Ruševine antičkog grada počele su ozbiljnije da proučavaju istraživači u 19. veku. Veliki doprinos dao je austrijski putopisac i istraživač Felix Kanitz, koji je tokom svojih putovanja po Balkanu beležio ostatke rimskih spomenika u Nišu i njegovoj okolini. Prva arheološka iskopavanja započeta su sredinom 19. veka kod Brzog Broda, a kasnije su istraživanja nastavljena na lokalitetima Jagodin mala i Medijana. Tokom 20. veka arheološka istraživanja su intenzivirana, naročito od 1950-ih godina. Zahvaljujući tim istraživanjima otkriveni su brojni ostaci rimskih građevina, mozaika, spomenika i svakodnevnih predmeta, koji danas svedoče o bogatoj…
Read MoreŠta se dešavalo sa Naisom tokom seobe naroda?
Tokom 5. i 6. veka Nais je doživeo burnu istoriju. U tom periodu grad su više puta napadali i osvajali različiti narodi koji su prolazili Balkanom tokom velike seobe naroda. Među njima su bili Huni, Istočni Goti i Gepidi, a grad je povremeno ponovo dolazio pod vlast Vizantije. Kasnije su ga napadali i Avari. Ove česte promene vlasti i razaranja oslabile su grad i njegovu infrastrukturu. Uprkos tome, Nais je još neko vreme ostao važno utvrđenje na Balkanu, ali je njegov značaj postepeno opadao usled stalnih ratova i migracija stanovništva.
Read MoreKako se grad razvijao u kasnoj antici i u vreme cara Dioklecijana?
Velike promene u upravljanju carstvom dogodile su se krajem 3. veka za vreme cara Diocletian, koji je uveo sistem tetrarhije – vladavinu četvorice careva. Tada je administrativna podela carstva reorganizovana, a Nais je postao deo provincije Sredozemne Dakije. U tom periodu grad dobija veći značaj kao regionalni centar. Arheološki nalazi pokazuju da su tada izgrađene monumentalne terme sa sistemom podnog grejanja, poznatim kao hipokaust. Te javne kupke nalazile su se severno od gradskih bedema i predstavljale su važan deo rimskog urbanog života, jer su služile ne samo za kupanje već…
Read MoreZašto je Nais posebno važan u istoriji Rimskog carstva?
Najveći istorijski značaj Naisa vezuje se za činjenicu da je u njemu rođen jedan od najvažnijih rimskih careva – Constantine the Great. On je rođen oko 272. godine u ovom gradu i kasnije postao jedan od najuticajnijih vladara u istoriji Rimskog carstva. Konstantin je poznat po tome što je legalizovao hrišćanstvo Milanskim ediktom 313. godine i započeo proces njegove transformacije u dominantnu religiju carstva. Njegova vladavina donela je velike političke i verske promene, a grad njegovog rođenja time je dobio posebno mesto u istoriji Evrope i hrišćanstva. U Naisu je…
Read MoreKakav značaj je Nais imao u Rimskom carstvu?
Nakon rimskog osvajanja, Nais je postepeno uključen u administrativni i vojni sistem Roman Empire. U početku nije bio među najvažnijim gradovima provincije, ali je vremenom dobio status municipija, što znači da je imao određeni stepen lokalne samouprave i rimske građanske institucije. Njegov značaj rastao je zbog položaja na važnoj saobraćajnici koja je povezivala gradove Balkana sa Carigradom i centralnim delovima carstva. U rimskom periodu grad je imao razvijenu infrastrukturu – ulice, javne zgrade, kupatila, trgove i odbrambene bedeme. Nais je bio i važna vojna i administrativna tačka na području srednjeg…
Read MoreKako je nastao antički grad Nais i ko su bili njegovi prvi stanovnici?
Naissus nastao je kao naselje dardanskog plemena u 3. veku pre nove ere. Dardanci su živeli na prostoru centralnog Balkana i podizali su utvrđena naselja na strateški važnim mestima, posebno uz trgovačke puteve i reke. Položaj Naisa bio je izuzetno povoljan jer se nalazio na raskrsnici važnih balkanskih puteva koji su povezivali unutrašnjost Balkana sa Egejskim morem i Podunavljem. Upravo zbog tog položaja naselje se brzo razvijalo i postalo značajno regionalno središte. Kada su Rimljani osvojili ovaj deo Balkana u prvom veku nove ere, zatekli su već formirano naselje koje…
Read MoreGrupa zgrada koje čine nedeljivu celinu u Nišu
Grupa zgrada koje čine nedeljivu celinu jeste grupa objekata koji se nalaze u Nišu. Predstavljaju nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture Srbije. Između Prvog i Drugog svetskog rata Obrenovićeva ulica se brzo razvijala: gradile su se palate, kafane, zanatske radnje evropskog izgleda. Na samom ulazu u Obrenovićevu ulicu u Nišu, sa desne strane, stavljene su pod zaštitu države dve zgrade u duhu moderne: nekadašnja palata Nisim i niz zgrada nad kojom je današnji tržni centar Gorča. Palata Nisim koju su izgradili braća Nisim (trgovci iz Niša) imala je prizemlje u…
Read MoreGrupa zgrada koje čine nedeljivu celinu na Trgu Oslobođenja (Trgu kralja Milana) u Nišu
Grupa zgrada koje čine nedeljivu celinu na Trgu Oslobođenja (Trgu kralja Milana) jeste grupa objekata koji se nalaze u Nišu. Predstavljaju nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture Srbije. Grupa zgrada koje čine nedeljivu arhitektonsko-prostornu celinu na Trgu kralja Milana u Nišu (potez od ugla sa ulicom Milojka Lešjanina do Keja srpskih sestara) predstavlja sačuvanu starogradsku urbanu celinu na njegovoj zapadnoj strani. Sa svim svojim karakteristikama blokovskog koncepta i eklektičkih arhitektonskih objekata iz poslednjih godina 19. i prvih decenija 20. veka. Upisane su u registar Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš…
Read MoreBez struje u Beogradu 07.03.
Bez struje u Beogradu 07.03.2026. Obrenovac 08:00 – 18:00 Naselje BARIČ: ALEKSANDRA-ACE TEŠIĆA: 42-48,63,67, BARIČ: 1, BARIČKA REKA: 4, BARIČKIH BORACA: 8-8A,40-44B,58B-60A,17-19,23,37-49G,59B,1111, BOSANSKA: 14-18, BUDE DAVIDOVIĆA: 2,1-5,37, DUVANIŠTE: 2C,1, JANKA TEŠIĆA: 44-54,66-68,72-72B,78,90,94,110-110G,37,45,49-53,59-65,69-77,81-95B,99-101A,107,183, JEZERO: 16-16,23, JEZERSKA: 2-14,1-7,13, JEZERSKA 1.DEO: 2,10,16,20-20,11, JEZERSKI PUT: 4,16-18,28C-32,52B,9-11,15A,31,45, JEZERSKI PUT 1.DEO: 45, KOLONIJA 1.DEO: 14,20, NIKE MAKSIMOVIĆA: 2B-4,1,5,9, OBRENOVAČKI PUT: 0-0,74,98-110,114-136,148-150,1-1BB,5,13,37-41,45,49-67,71-73,77-81,85-89,93-115, OMLADINSKIH BRIGADA: 8-20,24-24V,30,34-36V,40-40G,50-52,66,1,11-11A,17-17B,21-35,45B-45G,49-53,57,61A-61G,65-65A,69-73, RADA TADIĆA: 22,106,1-1A,7,13-15,19,25-29,35-37,43, SARAJEVSKA: 2,1-3, USTANIČKA: 2-12B,16-16F,1C-19, VLADIMIRA VUJOVIĆA: 10-12,16,20-24, VOJISLAVA ILIĆA: 3A, ŽELEZNIČKA: 2-12B,1-9A,
Read MoreBez struje u Beogradu 06.03.
Bez struje u Beogradu 06.03.2026. Vračar 08:30 – 16:00 NIKOLAJA HARTVIGA: 9-11, Zvezdara 11:30 – 14:00 MIJE KOVAČEVIĆA: 6C, Palilula 11:30 – 14:00 DRAGOSLAVA SREJOVIĆA: BB,BB,BB,4-6F,1-1j, MIJE KOVAČEVIĆA: BB,BB,10-10B,9-13, Savski venac 08:30 – 11:30 MILOŠA POCERCA: 2-4,10,3-7, SARAJEVSKA: 14-14A,18,22-22,26,35, SAVSKA: 19-21, Voždovac 08:00 – 14:00 Naselje BELI POTOK: SAVEZA BORACA: 32-42,50-54L, Voždovac 09:00 – 11:00 TABANOVAČKA: bb,BB,10-16,20-22A,3-5,27, TRIŠE KACLEROVIĆA: 27-27Ž, Voždovac 09:00 – 11:00 BRAĆE KOVAČ: 10-18,22,28-36,9-17,25,29-35, ĐORĐA KRATOVCA: 38-42,33A, IBARSKA: 16-18,13-17, KRUŠEVAČKA: 40-46A,39-43A, TOMAZEOVA: BB,1A-31, Čukarica 09:00 – 15:00 Naselje ŽELEZNIK: AVALSKA: 1, DRAGOJLA DUDIĆA: 6-8,3-5, RADNIH AKCIJA: bb,48-52,58-68,67,…
Read MoreSveti Lav, episkop Katanski
U toplini juga, pod suncem Sicilija, u gradu Catania, živeo je u osmom veku jedan tihi, ali snažni pastir Crkve – Sveti Lav Katanski. Nije bio čovek buke ni sile, već molitve. Kao episkop, nosio je teret svoga naroda u srcu: siromašne je pomagao, bolesne posećivao, ožalošćene tešio. Govorili su da mu je pogled bio blag, ali prodoran – kao da vidi dalje od spoljašnjeg, pravo u dušu. Njegova reč bila je jednostavna, ali snažna, jer je dolazila iz dubokog unutrašnjeg mira. Ali vreme u kojem je živeo nije bilo…
Read More