Rtanj danas izgleda kao planina koja ćuti. Njene oštre ivice i gotovo geometrijski vrh deluju kao prirodna zagonetka, kao mesto gde se više nagađa nego što se zna. Ali Rtanj je nekada bio planina koja je radila. Duboko ispod šuma i magli, u njenoj utrobi, odzvanjao je zvuk pijuka, kolica i parnih mašina. Tu je, početkom 20. veka, nastao jedan od najorganizovanijih industrijskih poduhvata tadašnje Srbije – rudnik porodice Minh. Dolazak industrije u divljinu Godine 1902, u vreme kada je Srbija još uvek više ličila na agrarnu kneževinu nego na…
Read MoreКатегорија: BEOGRADSKI MAGAZIN
Beogradski magazin, zanimljivosti,Beograd,svet,video,putovanja
Materice – čin reda, tradicije i blage porodične zavere
U nedelju pred Božić, dok grad još uvek mrmlja pod sopstvenom težinom, a izlozi se utrkuju ko će biti svetliji i skuplji, u kućama se dešava nešto tiše i važnije. Nema fanfara, nema protokola, nema zvaničnih govora. Samo kanap, osmeh i majka koja se pravi da ne zna šta je čeka – iako zna od kada zna za sebe. Materice. Ujutru, pre nego što kafa stigne da se ohladi, deca prilaze ozbiljna kao da obavljaju državni posao. Vezivanje majke nije stvar šale – to je čin reda, tradicije i blage…
Read MoreNarodna verovanja na Prepodobnog Spiridona Čudotvoraca
U narodnom kalendaru, 25. decembar nije dan za velike reči i svečane gozbe. To je datum koji se obeležava tiho, uz sveću i kratku molitvu, jer tog dana Srpska pravoslavna crkva slavi Prepodobnog Spiridona Čudotvorca – svetitelja za kog se veruje da pomaže onda kada su sva druga vrata već zatvorena. Sveti Spiridon u narodnom predanju nije gromoglasni čudotvorac, već svetac svakodnevice. Njemu se ljudi nisu obraćali za slavu i pobede, već za hleb, poštenje i mir u kući. Govorilo se da Spiridon „zna šta čoveku treba, i pre nego…
Read MoreKosovska kletva
„Kosovska kletva“, poznata i kao „Kneževa kletva“, predstavlja legendarnu izreku srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića pre Kosovske bitke 1389. godine. Prema predanju, knez Lazar je kletvom upozorio i osudio one Srbe koji su odbili da se pridruže odbrani države protiv Osmanskog carstva. Istoričar Konstantin Filozof beleži da je Lazar izdao „poziv i pretnju“ svim srpskim zemljama, a taj poziv je kroz vekove sačuvan i u narodnim pesmama, u obliku kletve koja poziva na vernost i hrabrost. Prvi pisani oblik kletve javlja se u „Pesmarici“ Avrama Miletića (1778–1781), u pesmi „Istorija Musić…
Read MoreĐurađ Branković
Datum rođenja: oko 1377.Mesto rođenja: verovatno PrištinaDatum smrti: 24. decembar 1456.Mesto smrti: Smederevski grad Đurađ Branković, srpski despot od 1427. do 1456. godine, predstavlja jednu od ključnih ličnosti poznog srednjeg veka na Balkanu. Njegova vladavina odvijala se u uslovima izrazite geopolitičke nestabilnosti, obeležene ekspanzijom Osmanskog carstva i pritiskom Ugarske kraljevine. Dolazak na vlast Nakon smrti despota Stefana Lazarevića 1427. godine, Srpska despotovina našla se u izuzetno složenom položaju. U skladu sa ranijim ugovorima, Beograd je morao biti predat Ugarskoj, što je dovelo do gubitka najznačajnijeg vojnog i ekonomskog centra države.…
Read MoreNarodni običaji i verovanja na praznik Svetih mučenika Mine, Ermogena i Evgrafa
U srpskom narodnom predanju praznik Svetih mučenika Mine, Ermogena i Evgrafa (23. novembar) nije među „velikim“ slavama, ali je tiho poštovan, naročito u istočnim i južnim krajevima Srbije, kao i među trgovcima, zanatlijama i ljudima koji žive „od reči i poverenja“. U narodnom razumevanju, Sveti Mina, Ermogen i Evgraf nisu bili strašni svetitelji koji kažnjavaju odmah. Oni su bili oni koji pamte. Verovalo se da nepravda učinjena na njihov dan neće odmah doći na naplatu, ali će se jednom vratiti — kroz glas, kroz sud, kroz sramotu. Zato su se…
Read MoreMir-Jam
Milica Jakovljević (Jagodina, 22. april 1887 – Beograd, 22. decembar 1952) u književnosti i novinarstvu poznata pod pseudonimom Mir-Jam, pripada onom naraštaju srpskih intelektualki koji su na prelazu iz XIX u XX vek živeli između starog poretka i novog doba, između patrijarhalne discipline i modernih čežnji za ličnošću, obrazovanjem i ljubavlju. Njen život i delo razvijali su se u senci velikih istorijskih potresa – ratova, državnih slomova i ideoloških lomova – ali i u svetlu jedne uporne, gotovo tihe borbe za pravo žene da bude i osećajna i samosvesna. Rođena…
Read MoreArhimandrit Jovan (Rajić)
Jovan Rajić (Sremski Karlovci, 21. septembar 1726 – Kovilj, 22. decembar 1801) pripada onoj retkoj vrsti srpskih ljudi XVIII veka u kojima su se sjedinili kaluđerska smernost, istorijska znatiželja i široka evropska učenost. On stoji na međi dva sveta: starog, srednjovekovno-crkvenog predanja i novog doba prosvećenosti, u kojem se srpski narod, rasut i potčinjen, prvi put sistematski zagleda u sopstvenu prošlost. Detinjstvo i put ka učenosti Jovan Rajić rođen je 1726. godine u Sremu, u vreme kada je ovaj kraj bio deo Habzburške monarhije i utočište velikog broja Srba izbeglih…
Read MoreNarodna verovanja i običaji o Začeću svete Ane
U narodnom životu Srbije, kako su beležili stari zapisivači običaja, praznik Začeća svete Ane ( 22. decembar) držan je tiho i bez naročitog obeležavanja, ali sa dubokim poštovanjem, naročito među ženama. Padajući u vreme kada se poljski radovi okončavaju i kuća postaje središte života, ovaj dan je smatran „ženskim praznikom“, iako se tako nigde nije javno nazivao. Po selima Šumadije i Pomoravlja žene su toga dana izbegavale svaki teži posao. Nije se predlo, nije se šilo, niti se uzimala igla u ruku. Verovalo se da na dan kada je začeta…
Read MoreNa današnji dan: „Da izvedem Kobre da ih razbacamo sve“
Dana 11. decembra 2024. godine, Srbija je svedočila još jednom vanrednom obraćanju predsednika Aleksandra Vučića iz zgrade Predsedništva. Dok se obraćao javnosti, ispred zgrade su se okupili demonstranti, čija se buka probijala do kamera i mikrofona. Povod za obraćanje bili su studentski protesti koji su usledili nakon urušavanja nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu i pogibije 16 ljudi — događaja koji je otvorio pitanja odgovornosti, transparentnosti i stanja javne infrastrukture u Srbiji. Predsednik je tom prilikom izjavio da su „svi zahtevi studenata ispunjeni“. Kao dokaz, pred kamerama je pokazao…
Read MorePlesna tačka humanoidnih robota na koncertu u Čengduu
Na koncertu kinesko-američkog pevača i tekstopisca Vanga Lihoma u Čengduu, u jugozapadnoj kineskoj provinciji Sečuan, natupilo je i šest humanoidnih robota kao plesači. Snimak je privukao mnogo pažnje, pa i ELona Maska koji je kratko prokomentarisao „Impresivno“. Vang je u četvrtak održao koncert u Čengduu, na kojem se na sceni pojavilo šest humanoidnih robota obučenih u srebrne šljokice. Oni su nastupili zajedno sa Vangom dok je pevao pesmu Open Fire, prenosi medij Hangzhou Daily. Hangzhou Daily je izvestio da šest humanoidnih robota koji su učestvovali u nastupu dolazi iz kompanije…
Read MoreNarodna verovanja o Detinjcima
Detinjci jedan od tri velika porodična praznika u srpskoj narodnoj tradiciji
Detinjci su jedan od tri velika porodična praznika u srpskoj narodnoj tradiciji koji prethode Božiću, zajedno sa Matericama i Očevima. Obeležavaju se treće nedelje pred Božić i u celosti su posvećeni deci. Šta su Detinjci? Na Detinjce se ujutru, obično kroz šalu i smeh, „vezuju deca“ — najčešće za stolicu, krevet ili nogu kanapom, maramom ili kaišem. Da bi se „odvezla“, deca moraju da daju otkup: slatkiše, voće, sitan novac ili neku malu poklonjenu stvar. Ovaj ritual je radostan, razigran i uvek nenasilan — suština je u igri, ne u…
Read MorePetar Pustinjak – Pjer L’Ermit i narodni krstaški pokret
Petar Pustinjak, poznatiji kao Pjer L’Ermit (Pierre l’Ermite), bio je jedan od najznačajnijih duhovnih vođa Prvog krstaškog rata (1096–1099). Iako formalno nije bio vitez, njegova propovednička aktivnost mobilisala je veliki broj ljudi, pretežno siromašnih seljaka i zanatlija, što je stvorilo fenomen „narodnih krstaša“. Njegova uloga i danas predstavlja primer snažnog religioznog uticaja u srednjovekovnoj Evropi. Oko godine 1050, u krajevima severne Francuske, rodio se sveštenik koji će ostati upamćen kao Pjer L’Ermit, ili Petar Pustinjak. Od mladosti, on je vodio život pustinjaka – bez udobnosti i zemaljskih privilegija, u molitvi…
Read MoreMladi kralj — naslednici koji nisu čekali
U srednjovekovnoj Srbiji kruna nije čekala smrt da bi se pojavila. Ona je često stajala na glavi mladog čoveka, još uvek u senci oca, ali već dovoljno teška da ga navuče u vrtlog vlasti, intriga i krvi. Ta kruna nosila je ime — mladi kralj. To nije bio samo naslednik. Bio je to vladar u nastajanju, savladar po pravu i po nuždi, čovek koji je istovremeno učio da vlada i bivao iskušavan da preuzme sve. Država koja nije smela da čeka Srpska država pod Nemanjićima rasla je brzo, često brže…
Read MoreSveti Nikola kao slava – narodni običaji
Sveti Nikola se u narodu ne doživljava samo kao ime u kalendaru, već kao dan kada se kuća otvara, a prag prestaje da bude granica. Kaže se da je to slava koja se ne zakazuje — ona se događa sama od sebe, jer ko krene tog dana, taj će negde i svratiti. Nikoljdan se uvek dočekuje u tišini jutra. Prvo se pali slavska sveća, pa tek onda kuća oživljava. Veruje se da svetlost sveće čuva dom cele godine i da se tog dana ne gasi naglo, jer bi se time…
Read MoreVerovanja i predanja o Svetom Nikoli
U narodu se ne pamti vreme kada se ime Svetog Nikole izgovaralo olako. Izgovaralo se tiše nego druga imena, gotovo kao upozorenje i uteha u isto vreme. Govorilo se da on ne boravi samo na ikonama, već da hoda svetom, nevidljiv, sa štapom putnika i pogledom koji vidi više nego što ljudi priznaju jedni drugima. Stari su pričali da Sveti Nikola ne dolazi danju. Njegovo vreme je noć, kad se utišaju putevi, a reke prestanu da šume glasno. Tada obilazi siromašne kuće, ulazi kroz nezaključana vrata i ostavlja pomoć tamo…
Read MoreJovan Dobrača
Jovan Dimitrijević Dobrača (oko 1765 – 1839) bio je srpski trgovac. Pomagao je ustanike tokom Prvog i Drugog srpskog ustanka. Jovan Dimitrijević rođen je oko 1765. godine u mestu Dobrača po kome je i dobio nadimak. U istoriji Prvog srpskog ustanka pamte se sablje, barjaci i imena vojvoda. Ređe se pamte oni koji nisu stajali na bedemima, ali bez kojih se ustanak ne bi ni zapalio. Jedan od takvih bio je Jovan Dobrača – trgovac, dobrotvor i politički posrednik, čovek čije se ime izgovaralo tiho, ali sa poverenjem. Trgovac koji…
Read MorePavle Bakić
Pavle Bakić (oko 1484–1537) bio je srpski plemić i vojskovođa iz vremena kasnog srednjeg veka, poznat kao jedan od poslednjih srpskih vladara u Mađarskoj i učesnik borbi protiv Osmanskog Carstva. Njegova istorija je vezana za pad srednjovekovne Srbije, migracije srpskih plemića u Mađarsku i vojnu službu u odbrani hrišćanskog Balkana od Osmanlija. Poslednji srpski despot i najpoznatiji predstavnik vlasteoske porodice Bakića. Prvobitno je bio feudalni gospodar (timarnik) na područjima pod turskom vlašću u Šumadiji, a potom je prešao u Ugarsku, gde je postao jedan od najistaknutijih srpskih prvaka. Poreklo i…
Read MoreNarodna verovanja i tiha pobožnost vezani za Prepodobnog Savu Osvećenog
Dan tišine i molitve U narodu se govorilo da je dan prepodobnog Save dan tišine. Nije se pevalo ni veselilo, nego se dan provodio mirno, sa svećom i molitvom, naročito u kućama koje su blizu manastira. Za monahe i iskušenike Verovalo se da se na ovaj dan naročito treba moliti za: Stari su govorili: „Ko se na Savin dan smiri, taj će lakše poneti krst.“ Za slogu u manastiru i kući Kako je prepodobni Sava bio ureditelj manastirskog poretka, narod je verovao da: U nekim krajevima bi domaćin tog dana…
Read More