Badnjak – zašto baš badnjak?

U središtu Badnjeg dana stoji badnjak – naizgled obično drvo, ali u narodnoj svesti duboko sveto i višeznačno. Pitanje „zašto baš badnjak“ vodi nas kroz slojeve hrišćanskog predanja, starijih slovenskih verovanja i svakodnevnog iskustva čoveka vezanog za prirodu. U hrišćanskom tumačenju, badnjak podseća na drva koja su pastiri doneli da zagreju pećinu u kojoj se rodio Hristos. Vatra badnjaka simbol je svetlosti koja dolazi u tamu, toplote koja pobjeđuje studen i nade koja se rađa u noći. Zato badnjak gori baš uoči Božića – da najavi dolazak svetlosti sveta. Međutim,…

Read More

Razlike u običajima Badnjeg dana u Srbiji

Iako je osnovna simbolika Badnjeg dana zajednička celom srpskom etničkom prostoru, način obeležavanja razlikovao se od kraja do kraja, prilagođavajući se prirodnim uslovima, načinu života i lokalnim tradicijama. Šumadija U Šumadiji je badnjak gotovo uvek bio mladi cer ili hrast. Domaćin je u cik zore odlazio u šumu, često sam ili sa sinom, a povratak sa badnjakom imao je obredni karakter. Po dolasku kući, badnjak se oslanjao uz zid do večeri, a nije se smelo preskakati preko njega niti ga gaziti. Slama se obilno prostirala po kući, naročito u selima,…

Read More

Narodni običaji i verovanja na Badnji dan

Badnji dan, koji se obeležava 6. januara po julijanskom kalendaru, jedan je od najznačajnijih dana u tradicionalnom srpskom narodnom i crkvenom životu. To je dan pripreme za Božić, dan tišine, posta, sabranosti i dubokih simboličkih radnji koje povezuju porodicu, prirodu i veru. Badnjak – sveto drvo doma Središnji običaj Badnjeg dana jeste seča badnjaka. U ranim jutarnjim satima domaćin kuće, najčešće sa sinom ili najmlađim muškim članom porodice, odlazi u šumu da poseče mladi hrast ili cer. Drvo se seče s istočne strane, u jednom zamahu, uz kratku molitvu ili…

Read More

Badnji dan

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici proslavljaju Badnji dan koji je dobio ime po badnjaku koji se na taj dan seče i pali. Badnji dan je poslednji dan Božićnog posta. U ranim jutarnjim satima,pre izlaska sunca, odlazi se po badnjak. Badnjak seku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin. U zavisnosti od krajeva Srbije biraju se različiti badnjaci,pa tako u istočnoj Srbiji bira se cer; na zapadu, zavisno od kraja, su to hrast ili bukva; u smedrevskim selima se ne seče drvo za badnjak, već grana hrasta. Pre sečenja se badnjaka domaćin čestita…

Read More

Šta se od pribora za jelo koristi na Božić?

Kod naših starih mnogo je običaja i verovanja koji su pratili Božićne praznike – pre, tokom i posle samog Božića. Iako danas često govorimo o „običajima po krajevima Srbije“, etnografski zapisi svedoče da su se pravila i rituali razlikovali ne samo od oblasti do oblasti, već i od sela do sela, pa čak i od kuće do kuće. U tim sitnim razlikama ogleda se bogatstvo narodnog poimanja sveta, vere i svakodnevnog života. Bez pribora za jelo – povratak pradrevnom poretku Jedan od starijih i danas gotovo zaboravljenih običaja jeste pravilo…

Read More

Badnji dan – Dan uoči Božića

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici proslavljaju Badnji dan,6.januara. koji je dobio ime po badnjaku koji se na taj dan seče i pali. Badnji dan je poslednji dan Božićnog posta. U ranim jutarnjim satima,pre izlaska sunca, odlazi se po badnjak. Badnjak seku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin. U zavisnosti od krajeva Srbije biraju se različiti badnjaci, pa tako u istočnoj Srbiji bira se cer; na zapadu, zavisno od kraja, su to hrast ili bukva; u smedrevskim selima se ne seče drvo za badnjak, već grana hrasta. Pre sečenja se badnjaka domaćin…

Read More

Badnji dan – Verovanja i običaji

Badnji dan se proslavlja 6. januara , dan uoči Božića, i deo je božićnih običaja. Badnji dan je dobio naziv po badnjaku koji se na taj dan seče i pali. BADNJAK – Zavisno od delova Srbije biraju se različiti badnjaci u istočnoj Srbiji biran je cer; na zapadu, zavisno od kraja, su to hrast ili bukva; u smedrevskim selima se ne seče drvo za badnjak, već grana hrasta. U ranim jutarnjim satima,pre izlaska sunca, odlazi se po badnjak. Badnjak seku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin. U zavisnosti od krajeva Srbije biraju se različiti…

Read More

Bilo nekada u Beogradu na Badnji dan

Početkom 20. veka Beograd je još uvek bio grad u kojem su se običaji donosili u zavežljajima – iz Šumadije, sa juga, iz Banata, sa Kosova i iz planinskih sela. Svaka kuća je, zavisno od kraja iz kojeg je poticala porodica, Badnji dan obeležavala na svoj način, ali je suština ostajala ista: mir, tišina i poštovanje svetog dana. U ranim jutarnjim satima domaćini su polazili po badnjak. Sa sobom su vodili najmlađeg člana porodice – najčešće sina, ali su zabeleženi i slučajevi da je tu ulogu imala devojčica. Do pošumljenih…

Read More

Badnji dan – Po Badnjak se rano kreće

Pravoslavna crkva i njeni vernici proslavljaju Badnji dan koji je dobio ime po badnjaku koji se na taj dan seče i pali. Badnji dan je poslednji dan Božićnog posta. U ranim jutarnjim satima odlazi se po badnjak. Badnjak seku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin. U zavisnosti od krajeva Srbije biraju se različiti badnjaci,pa tako u istočnoj Srbiji bira se cer; na zapadu, zavisno od kraja, su to hrast ili bukva; u smedrevskim selima se ne seče drvo za badnjak, već grana hrasta. Pre sečenja se badnjaka domaćin čestita praznik drvetu i…

Read More

Badnji dan u opštini Zemun

Tradiciоnalnо оbeležavanje Badnjeg dana Gradska оpština Zemun prоslavlja nalaganjem Badnjaka 6. januara u 12 časоva ispred оpštinskоg zdanja na Magistratskоm trgu. Starešinstvо Hrama svetоg оca Nikоlaja, zvaničnici Gradske оpštine Zemun, dragi gоsti i građani Zemuna u svečarskоm duhu uneće u gradsku kuću svih Zemunaca simbоl radоsti rоđenja Isusa Hrista – badnjak. Rukоvоdstvо оpštine Zemun svim građanima Zemuna čestita nastupajući praznik Rоđenje Gоspоda Isusa Hrista – Bоžić, sa željоm da ga prоvedu sa pоrоdicоm u dоbrоm zdravlju i svakоj sreći,saopštavaju iz opštine Zemun. Foto:Ilustracija/pixabay

Read More