Mediji su ogledalo društva.Samo što je ogledalo uvek okrenuto ka vlasti, a narod vidi samo ram.
Read MoreДан: 27. јануар 2026.
Dobro jutro Beograde! Turisti i stanari postaju botovi, a gradski haos – trending topic
Beograd više nije grad, Beograd je algoritam. Ne živi se u njemu, već se skroluje kroz njega. Ulice se pojavljuju u feedu bez najave, nestaju bez objašnjenja, a ti se stalno pitaš zašto ti je baš ova rupa ponovo iskočila. Turisti hodaju sa telefonima ispred lica, snimaju haos u realnom vremenu i misle da je to autentično iskustvo. Stanari ne snimaju ništa – oni su već botovi. Automatski obilaze radove, automatski psuju, automatski kasne. Nema emocije, samo navika. Svaki događaj je trending topic na tri sata. Protest, otvaranje, zatvaranje, obećanje.…
Read MoreAutomobil – pokretna lična karta malog građanina
U Beogradu automobil više nije prevozno sredstvo. On je biografija. Produžetak ega. Pokretni dokaz da čovek postoji, da je uspeo, da je negde stigao — makar do sledećeg crvenog svetla. Ko nema auto, kao da nema ni argument u raspravi o životu. Nekada se automobil vozio. Danas se njime stoji. U kolonama koje liče na kolektivnu terapiju bez terapeuta. Ljudi sede, zure pravo ispred sebe i misle da su u pokretu, iako se grad oko njih pretvara u parking-lot sa ambicijama metropole. Beogradski vozač ne upravlja vozilom — on vlada.…
Read MoreSveci koji postradaše u Beogradu: Sveti mučenici Singidunuma u doba cara Licinija i Julijana Otpadnika
Rimski Singidunum bio je hrišćanski grad pre nego što je to postao bezbedno mesto za hrišćane. Iako je Milanski edikt (313) formalno doneo versku slobodu, stvarnost na dunavskom limesu bila je drugačija. Upravo u tom raskoraku između zakona i prakse nastalo je novo mučeništvo – tiše, ali podjednako krvavo. U vreme cara Licinija (308–324), istočni deo Carstva, kome je pripadao i Singidunum, doživeo je obnovu progona hrišćana. Licinije je, iz političkih i ličnih razloga, sve otvorenije sumnjao u hrišćane, videći u njima oslonac svoga rivala Konstantina. U takvom ambijentu, hrišćani…
Read MoreDobro jutro Beograde! Saobraćaj kao filozofija života
U Beogradu, saobraćaj nije samo sredstvo kretanja – to je životna škola, filozofija i test strpljenja u jednom. Svaki crveni semafor je meditacija, svaki čep je introspektivni seminar, a svaki prolazak kroz raskrsnicu – egzistencijalna odluka. U Beogradu, saobraćaj nas uči jednom: život je haotičan, pravila su fleksibilna, a cilj je… stignuti gde i kako se stigne. I ako misliš da razumeš, sačekaj sledeću raskrsnicu – pa vidi ponovo. Aleksandar od Beograda
Read MoreOd čega se sastoji interni AI sistem u kompaniji
Jedna od najčešćih grešaka u razumevanju veštačke inteligencije u kompanijama jeste poistovećivanje AI sistema sa pojedinačnim modelom. U praksi, model je samo jedan element u znatno složenijoj softverskoj i organizacionoj strukturi. Interni AI sistem treba posmatrati kao višeslojnu softversku arhitekturu koja obuhvata podatke, modele, infrastrukturu, procese i ljudsku odgovornost. Tek njihova koordinisana integracija omogućava stabilnu, skalabilnu i poslovno relevantnu primenu AI-ja. 1. Podaci kao temelj internog AI sistema 1.1. Vlasništvo i kontrola nad podacima Podaci predstavljaju osnovni resurs svakog AI sistema. U okviru internog AI-ja, ključno pitanje nije količina, već:…
Read MoreZašto kompanije treba da razvijaju sopstveni AI sistem: AI kao interna softverska infrastruktura, a ne kao eksterni servis
Uvod: Od alata ka sistemu U savremenim organizacijama veštačka inteligencija se često uvodi kao funkcionalni dodatak postojećim softverskim rešenjima. Međutim, za razliku od klasičnih poslovnih aplikacija, AI sistemi ne izvršavaju samo unapred definisane procedure, već učestvuju u interpretaciji podataka i formiranju preporuka koje direktno utiču na odluke. Iz tog razloga, AI ne treba posmatrati kao još jedan IT alat, već kao internu softversku infrastrukturu za donošenje odluka. Kompanije koje se u potpunosti oslanjaju na spoljašnje AI servise delegiraju ključne slojeve poslovne logike sistemima nad kojima nemaju punu kontrolu. 1. Interni…
Read MoreČetvrti večiti derbi: Partizan – Crvena zvezda, 27. april 1948.
Večiti derbi predstavlja jednu od najznačajnijih fudbalskih tradicija u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji. Jedan od prvih derbija posle Drugog svetskog rata odigran je 27. aprila 1948. godine na stadionu Avala u Beogradu, između ekipa Partizana i Crvene zvezde. Ova utakmica ostala je upamćena kao primer borbenog i dinamičnog fudbala u posleratnom periodu, sa velikim brojem gledalaca i napetom igrom od prvog do poslednjeg minuta. Pripreme i atmosfera Na utakmicu je došlo oko 20.000 gledalaca, što je pokazivalo rastuću popularnost fudbala u posleratnom Beogradu. Atmosfera je bila napeta i energična; navijači…
Read MoreSVETI SAVA (RASTKO NEMANJIĆ) – PRVI ARHIEPISKOP SRPSKI
Sveti Sava (1175/1176–1236), rođen kao Rastko Nemanjić, predstavlja jednu od najznačajnijih ličnosti ne samo srpske srednjovekovne istorije, već i šireg pravoslavnog sveta Balkana. Njegova delatnost obuhvata istovremeno monaško-asketsku praksu, crkveno-administrativno uređenje, državničku diplomatiju i kulturno-prosvetiteljsku misiju, čime prevazilazi uobičajene okvire srednjovekovnih crkvenih velikodostojnika. ROĐENJE U DRŽAVI KOJA SE RAĐA Rastko Nemanjić rodio se u vremenu kada Srbija još nije bila istorijska činjenica, već projekat. U drugoj polovini XII veka, zemlja kojom vlada Stefan Nemanja bila je prostor stalne napetosti: između Vizantije i Ugarske, između starog plemenskog poretka i nove centralizovane…
Read MoreBitka na Štubiku (1807) – deo Prvog srpskog ustanka
Godina: 1807Mesto: Štubik, istočna SrbijaUčesnici: Srpski ustanici pod Milenkom Stojkovićem (~1.500) protiv turske vojske i krdžalija (5.000–8.000) Bitka na Štubiku predstavlja jedan od važnih vojnih sukoba Prvog srpskog ustanka, koji je prethodio konačnoj srpsko-ruskoj pobedi na Malajnici. Pozadina Posle oslobođenja Beograda i obezbeđenja zapadne granice ustaničke Srbije na Drini, Praviteljstvujušči sovjet i Karađorđe odlučili su da se od Turaka oslobodi Timočka Krajina i da se na Dunavu uspostavi veza sa ruskim snagama (Rusija je od decembra 1806. bila u ratu sa Turskom). U proleće 1807. godine: Hajduk Veljko Petrović upućen…
Read MoreBez struje u Beogradu 29.01.
Bez struje u Beogradu 29.01.2026. Vračar 09:00 – 15:00 MAČVANSKA: 28, MOME KAPORA: 2-10, Voždovac 09:00 – 13:00 KUMODRAŠKA: BB,251A, Rakovica 10:00 – 13:00 VUKASOVIĆEVA: 49,53, Novi Beograd 09:00 – 17:00 TADIJE SONDERMAJERA: 5, Surčin 08:30 – 17:00 Naselje SURČIN: BANOVAČKA: 2-20,24-28,32-46,3-17, KOSOVSKA: 2-26,30,34-40,1-37, OBILIĆEV VENAC: 2, ORAČKA: 18,40,48-60A,64,1-39, SKOPLjANSKA: 24-34,38,42-60,23-35,41-57, VASE POJCA: 1, VIDOVDANSKA: 16DJ-42B,13A-15F,19A-35M,41, Lazarevac 08:00 – 14:00 Opština Lajkovac: naseljeno mesto Ćelije zaseok Vrače brdo oko repetitora.
Read MoreBez struje u Beogradu 28.01.
Bez struje u Beogradu 28.01.2026. Voždovac 09:00 – 15:00 ADMIRALA VUKOVIĆA: 57-61, BORISAVLjEVIĆEVA: 51, EMANUILA JANKOVIĆA: 12-22, RIBNIČKA: 6,1-7, Čukarica 09:00 – 12:00 IBARSKA MAGISTRALA: bb, Naselje RUŠANj: 13 SEPTEMBRA: 2-34,38-90,94,98,102-104,110,116,144,160-166A,170,1-13,17-59,63-75B,125-145A,161, 13 SEPTEMBRA 1 DEO: 2-2B,6,1-9,13-25A, 13 SEPTEMBRA 2 DEO: 2,1-7, 13 SEPTEMBRA 3 DEO: 4,8,3, BEOGRADSKA: 2-44,48-56,3-5,9-17,21,25-31A,35D-39,45-47,51-55, BEOGRADSKA 1 DEO: 2-14,1-11,39, BEOGRADSKA 2 DEO: 2-16,1,5-15, BEOGRADSKA 3 DEO: 2-8a, BORAČKA: 2-28,1-19A, ĐURE NIKOLIĆA: 2,1-7, GORANA PETROVIĆA: 2-16,20-22,1-11,19-23,29-31,35-41, ILIJE MILIĆEVIĆA: 2-20,26-36A,40B,52-54,58,62,74-76A,84-86,90,96,100,104-106,110-118,1-67, JOVE MITROVIĆA: 2,1, KOLUBARSKA: 2-14,1-13A, LIKE RUŽIĆA: 2-14,20,1,5-11, MIĆE RADOSAVLjEVIĆA: 2-10B,1-3, MILORADA ŽIVKOVIĆA: 4-12,62,1,5-9, MISE TODOROVIĆA: 2-22,5, MORAVSKA: 2-32A,38-40,1-7,11-33,…
Read More