Jovan Ilić

Jovan Ilić (Resnik kod Beograda, 15. avgust 1824. – Beograd, 12. mart 1901.) bio je srpski književnik, pesnik, političar, pravnik, ministar pravde i državni savetnik. Pripadao je generaciji srpskih intelektualaca koja je tokom druge polovine 19. veka učestvovala u političkom, kulturnom i državnom razvoju Srbije. Kao književnik bio je predstavnik srpskog romantizma, dok je kao političar pripadao liberalnom krugu i posebno se istakao tokom Svetoandrejske skupštine 1858–1859. godine. Bio je otac pesnika Vojislava Ilića i književnika Dragutina Ilića, a njegov beogradski dom predstavljao je jedno od važnih mesta okupljanja književnika…

Read More

Luka Ćelović – Trebinjac

Luka Ćelović–Trebinjac (Pridvorci kod Trebinja, 18/30. oktobar 1854. – Beograd, 15. avgust 1929) bio je srpski veletrgovac, finansijer, rentijer, nacionalni radnik i veliki dobrotvor. Početkom 20. veka bio je među najbogatijim ljudima u Srbiji i jedna od najuticajnijih ličnosti srpskog porekla iz Hercegovine u Beogradu. Najveći deo svog bogatstva stekao je trgovinom, poslovanjem sa nekretninama i finansijskim ulaganjima, a potom ga usmerio u razvoj Beograda, nacionalne ciljeve i, naročito, obrazovanje i nauku. Bio je dugogodišnji predsednik Beogradske zadruge, član uprave Narodne banke Kraljevine Srbije, jedan od finansijera srpske četničke akcije…

Read More

Stefan Tomašević

Stefan Tomašević (oko 1438 – 1463), u bosanskim izvorima poznat kao Stjepan Tomašević, bio je bosanski kralj iz dinastije Kotromanića, poslednji kralj srednjovekovne Bosne i, kratkotrajno, poslednji despot Srbije. Na srpskom prestolu vladao je 1459. godine, dok je kao kralj Bosne vladao od 1461. do 1463. godine. Njegova smrt tokom osmanskog osvajanja Bosne označila je kraj srednjovekovnog Bosanskog Kraljevstva i gašenje vladarske loze Kotromanića. Stefan Tomašević pripadao je poslednjoj generaciji srednjovekovnih vladara Balkana koja je pokušala da očuva hrišćanske države između sve snažnijeg Osmanskog carstva, Ugarske i interesa zapadnoevropskih sila.…

Read More

Stefan Branković

Stefan Branković (oko 1417/1420 – 9. oktobar 1476) bio je srpski despot od 1458. do 1459. godine, član dinastije Branković i jedan od poslednjih vladara srednjovekovne Srpske despotovine. Bio je sin despota Đurđa Brankovića i despotice Jerine Branković, odnosno brat despota Lazara Brankovića. Njegova vladavina trajala je nešto više od godinu dana i odvijala se u vreme konačnog sloma Srpske despotovine. Stefan je bio slep, zbog čega je njegov položaj među srpskom vlastelom bio složen, dok je Osmansko carstvo pod sultanom Mehmedom II sve snažnije pritiskalo preostalu srpsku državu. Posle…

Read More

Jerina Branković

Jerina Branković, poznata i kao Jerinа Kantakuzin (oko 1400 – 3. maj 1457), bila je srpska despotica, supruga despota Đurđa Brankovića i jedna od najznačajnijih žena u političkom i dinastičkom životu Srpske despotovine u prvoj polovini XV veka. Poticala je iz ugledne vizantijske porodice Kantakuzin. U srpskoj narodnoj tradiciji ostala je poznata pod nadimkom „Prokleta Jerina“, koji je vekovima vezivan za priče o teškom radu stanovništva prilikom izgradnje Smederevske tvrđave, njenoj navodnoj surovosti i drugim legendama. Istorijski izvori, međutim, pružaju znatno složeniju sliku njene ličnosti. Jerina je bila članica jedne…

Read More

Stefan Lazarević

Stefan Lazarević (oko 1377 – 19. jul 1427) bio je srpski knez i despot, sin kneza Lazara Hrebeljanovića i kneginje Milice. Vladao je Srbijom od 1389. do 1427. godine, najpre kao knez, a od 1402. godine kao despot. Smatra se jednim od najznačajnijih srpskih srednjovekovnih vladara i jednom od najistaknutijih ličnosti pozne srednjovekovne Evrope. Njegova vladavina obeležena je velikim političkim promenama. Stefan je kao mlad vladar bio osmanski vazal i učestvovao je u osmanskim vojnim pohodima, uključujući Bitku na Rovinama 1395., Bitku kod Nikopolja 1396. i Bitku kod Angore 1402.…

Read More

Stevan Sremac

Stevan Sremac (Senta, 11/23. novembar 1855 – Sokobanja, 12/25. avgust 1906) bio je srpski književnik, profesor, istoričar po obrazovanju i član Srpske kraljevske akademije. Smatra se jednim od najznačajnijih predstavnika srpskog realizma i jednim od najistaknutijih srpskih humorističkih pisaca kraja 19. i početka 20. veka. Najpoznatija dela su mu „Ivkova slava“, „Limunacija na selu“, „Pop Ćira i pop Spira“, „Vukadin“, „Zona Zamfirova“, „Čiča Jordan“ i „Kir Geras“. Sremac je u književnosti poznat po realističnom prikazivanju svakodnevnog života, naročito patrijarhalnih sredina Vojvodine, Niša i beogradske periferije. Njegovu prozu karakterišu humor, satira,…

Read More

Olivera Katarina

Olivera Katarina (rođena kao Olivera Petrović, Beograd, 5. mart 1940 – 21.07.2026) bila je srpska glumica, pevačica i umetnica koja je ostvarila značajnu karijeru u jugoslovenskom i evropskom filmu, pozorištu i muzici. Bila je jedna od najprepoznatljivijih umetnica sa prostora bivše Jugoslavije, poznata po snažnim filmskim ulogama, karakterističnom glasu i interpretacijama tradicionalnih pesama. Najveću međunarodnu slavu stekla je ulogom Lenče u filmu „Skupljači perja“ (1967) reditelja Aleksandra Petrovića, jednom od najznačajnijih ostvarenja jugoslovenske kinematografije, nagrađenom na Filmskom festivalu u Kanu i nominovanom za nagradu Oskar za najbolji film van engleskog…

Read More

Petar Ičko

Petar Ičko ostao je upamćen kao jedan od najznačajnijih srpskih diplomata s početka XIX veka, čovek koji je više verovao u snagu pregovora nego u sablju, ali je istovremeno razumeo da se uspešna diplomatija može voditi samo onda kada iza nje stoje vojni uspesi. Njegovo ime zauvek je povezano sa Ičkovim mirom, najvažnijim diplomatskim pokušajem tokom Prvog srpskog ustanka, ali njegova životna priča mnogo je bogatija od jednog sporazuma. Bio je trgovac, tumač, diplomata, obaveštajac, državni službenik i prvi predsednik beogradskog magistrata. Njegova karijera pokazuje koliko su sposobni pojedinci mogli…

Read More

Anka Konstantinović

Anka Obrenović Konstantinović, poznata i kao Anka Konstantinović ili Anka Pomodarka, bila je srpska plemkinja, književnica i jedna od prvih obrazovanih žena u modernoj Srbiji u post-osmanskom periodu. Rođena je 1. aprila 1821. godine, a ubijena 10. juna 1868. u atentatu na Košutnjaku zajedno sa knezom Mihailom Obrenovićem. Poreklo i porodica Anka je bila ćerka Jevrem Obrenović i Tomanija Obrenović, što je činilo delom najuticajnije dinastije u Srbiji tog vremena. Odrasla je u okruženju koje je bilo neuobičajeno otvoreno za obrazovanje, posebno zahvaljujući očevoj biblioteci i njegovim proevropskim stavovima. Upravo…

Read More

Predrag Koraksić Corax

Predrag Koraksić Corax (Gornja Gorevnica kod Čačka, 15. jun 1933 — Beograd, 16. maj 2026) bio je srpski karikaturista, ilustrator i publicista, poznat po političkim karikaturama koje su decenijama predstavljale jedan od najprepoznatljivijih oblika društvene i političke satire u Srbiji i nekadašnjoj Jugoslaviji. Njegov rad karakterisali su minimalistički crtež, odsustvo dijaloga i oštra kritika autoritarizma, nacionalizma i zloupotrebe vlasti — što je, naravno, uvek posebno nerviralo političare svih epoha koji su sebe smatrali nedodirljivim. Biografija Rođen je 15. juna 1933. godine u selu Gornja Gorevnica kod Čačka. Tokom Drugog svetskog…

Read More

Đurica Jojkić

Đurica Jojkić (Turija, kod Srbobrana, 1914 — Beograd, 12. februar 1981) – pravnik, partijski i društveno-politički radnik, predsednik Izvršnog veća SR Srbije Đurica Jojkić rođen je 1914. godine u selu Turija, kod Srbobrana. Gimnazijsko obrazovanje stekao je u Srbobranu i Vrbasu, a Pravni fakultet završio je u Beogradu. Kasnije je pohađao Višu partijsku školu „Đuro Đaković“ u Beogradu, pripremajući se za rad u partijskim i državnim organima. Jojkić je od ranih studentskih dana bio aktivan u komunističkom studentskom pokretu, a član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) postao je 1939. godine. Tokom…

Read More

Mihajlo Ratković (? — Beograd, 1953) – stolarski radnik i prvi posleratni gradonačelnik Beograda

Mihajlo Ratković bio je po zanimanju stolarski radnik i stanovao je u beogradskom naselju Kotež Neimar. Tokom nemačke okupacije Beograda (1941–1944), bio je aktivni učesnik Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP). Posebno je pomagao svom zetu, Đorđu Andrejeviću Kunu, u izradi falsifikovanih legitimacija za komunističke ilegalce i organizovanju skloništa za partijske aktiviste, čime je direktno doprinosio očuvanju partijske mreže u gradu. Nakon oslobođenja Beograda, 26. oktobra 1944. Glavni Narodnooslobodilački odbor Srbije ukinuo je Komandu grada i formirao Narodnooslobodilački odbor grada Beograda. Ratković je izabran za predsednika Izvršnog odbora ovog privremenog tela, čime je…

Read More

Jevrem Tomić (1894–?)

Jevrem Tomić rođen je 1894. godine u Valjevu. Srednju školu i pravni fakultet završio je u Beogradu, gde je započeo karijeru kao advokat, istovremeno aktivno učestvujući u političkom životu. Pripadnik je Demokratske stranke pokojnog Ljube Davidovića, u kojoj je zauzimao ugledno mesto. Gradonačelnik Beograda u periodu 20. jun 1940. 12. april 1941. Prvi put je izabran za oblasnog poslanika 1927. godine, dok je u Narodnu skupštinu ušao 1935. godine kao poslanik za srezo Jaša Tomić u Dunavskoj banovini. Po osnivanju Jugoslovenske radikalne zajednice, postao je član vođstva JRZ, prvo potpredsednik…

Read More

Matija Ban

Matija Ban rođen je 16. decembra 1818. u Petrovu Selu kod Dubrovnika, u porodici dubrovačkih Srba koja je negovala nacionalnu svest i obrazovanje. Njegovo rano školovanje odigravalo se u Dubrovniku, gde je završio gimnaziju, a potom se posvetio filozofskim i pedagoškim naukama, pokazujući izuzetnu radoznalost i disciplinu. Godine 1834. stupio je u franjevački red, ali je ubrzo odustao, jer ga je privlačio svet sekularnog obrazovanja i šira društvena angažovanost, a ne monaški život. Nakon napuštanja reda, započeo je profesionalni rad kao pisar u advokatskoj kancelariji, a zatim u katastru Dubrovnika,…

Read More

Evstahija Arsić (1776–1843)

Rođenje i porekloEvstahija Arsić, takođe pisana kao Eustahija, rođena je 14. marta 1776. godine u Irigu. Bila je ćerka Gavrila Cinćića (1743–1812) i Marta Cinćić (umrla 1828). Porodica je kasnije preselila u Arad, gde će Evstahija provesti značajan deo svog života. Smatra se pionirkom među srpskim pesnikinjama – od vremena monahinje Jefimije, koja je u srednjem veku stvarala vezom, nije se pojavila srpska pesnikinja koja je koristila pero, dok je Evstahija nastavila tradiciju pisane poezije i proze. Njeno zalaganje za obrazovanje žena i interesovanje za savremenu kulturu često je stavljalo…

Read More

Stojan Simić (1797–1852) – političar, trgovac i orator

Rođenje i poreklo:Stojan Simić je rođen 25. marta 1797. godine u selu Boljevci u Sremu. Njegov otac bio je austrijski „vendrek“. Rani život i karijera:U mladosti je bio pandur u Bukureštu kod Mihaila Germana, a potom prelazi u Srbiju u službu kneza Miloša Obrenovića. Već 1831. godine postaje član srpske deputacije u Carigradu. Politička aktivnost: Li karakter i reputacija:Po Vuku St. Karadžiću, Stojan i njegov brat Aleksa ubrajali su se među najbogatije ljude u Srbiji i prve činovnike kneza Miloša. Njegov uspeh pripisuje se njegovoj beskompromisnoj duhovitosti i majstoriji u…

Read More

Josif Pančić

Josif Pančić (Ugrini kod Bribira, 17. april 1814 -Beograd, 25. februar 1888) bio je srpski lekar, botaničar, univerzitetski profesor i akademik. Pančić je bio prvi predsednik Srpske kraljevske akademije. Priča o životu Josif Pančić ne može se ispričati kroz suve datume i nabrajanja. Njegov život više liči na dugu planinarsku stazu: počinje skromno, penje se kroz teškoće, a završava na vrhu sa kojeg se vidi čitava jedna zemlja koju je pomogao da upozna samu sebe. Pančić je rođen 1814. godine u malom selu Ugrini na obroncima Velebita. Porodica je bila…

Read More

Stanoje Glavaš – Stanoje Stamatović

(Stanoje Stamatović; Glibovac, 21. februar 1763 — Baničina, 15. februar 1815) Stanoje Stamatović, u istoriji i narodnoj tradiciji poznat kao Stanoje Glavaš, bio je hajduk u predustaničkom periodu, vojvoda Smederevske nahije i jedan od najistaknutijih starešina u Prvi srpski ustanak. Smatran je jednim od mogućih kandidata za vođu ustanka 1804. godine, ali je, prema predanju i istorijskim svedočenjima, upravo on predložio da na čelo ustanka stane Karađorđe Petrović. Njegovo junaštvo zauzelo je istaknuto mesto u epskoj tradiciji, dok je književnu obradu dobilo u drami „Stanoje Glavaš“ koju je napisao Đura…

Read More

Zarija Popović (1856–1934) – nacionalni i prosvetni radnik

Zarija Popović (Gnjilane, 5. februar 1856 — Beograd, 25. avgust 1934) bio je istaknuti srpski nacionalni i prosvetni radnik, književnik i načelnik Državne statistike, poznat po doprinosu obrazovanju i očuvanju srpskog identiteta u neoslobođenim krajevima. Rani život i obrazovanje Popović je rođen u Gnjilanu, u bratstvu Gulić. Osnovno obrazovanje sticao je u Gnjilanu i Prištini, kod učitelja Milana Kovačevića, koji je u to vreme važio za izuzetno cenjenog pedagoga. Godine 1870. upisuje Bogosloviju u Beogradu, gde se ističe kao odličan đak, postajući u završnim godinama pitomac mitropolita Mihaila, koji ga…

Read More