Postoji jedna od najiritantnijih situacija u nezi kose: opereš je, osušiš, uložiš vreme i trud… a kada se pogledaš u ogledalo, nemaš osećaj da izgleda sređeno. Kosa nije prljava.Nije masna.Nije čak ni nužno oštećena. Ali nešto jednostavno „ne radi“. Deluje beživotno, napuhano, bez forme ili kao da joj treba još jedno pranje, iako znaš da joj ne treba. Tajna je u tome što čista kosa i negovana kosa nisu ista stvar. Oblik je često važniji od same čistoće Prvo što ljudi primete kod kose nije koliko je puta oprana, nego…
Read MoreДан: 23. јул 2026.
Kako zaštititi kosu od feniranja, pegle i figara – a da ih ne izbaciš iz rutine
Toplota je jedan od najvećih neprijatelja kose, ali realnost je da većina žena neće prestati da koristi fen, peglu ili figaro. I ne mora. Problem nije u tome što koristiš toplotu. Problem je način na koji je koristiš. Jer razlika između kose koja izgleda negovano i one koja izgleda suvo i oštećeno često nije u tome da li se feniraš — nego kako to radiš. Zašto toplota toliko oštećuje kosu? Dlaka je građena od keratina, proteina koji daje kosi čvrstinu i strukturu. Kada se kosa izlaže visokim temperaturama, naročito često,…
Read MoreZašto se Dorćol smatra kolevkom Beograda?
Kada bi neko želeo da upozna istoriju Beograda kroz samo jedan deo grada, Dorćol bi bio najbolji izbor. Malo koji kraj u prestonici može da se pohvali kontinuitetom života koji traje više od dve hiljade godina. Još u 1. veku nove ere, Rimljani su na prostoru današnjeg Dorćola podigli vojni logor Singidunum, jednu od najvažnijih tvrđava na dunavskom limesu. Oko logora se razvilo civilno naselje sa ulicama, kupatilima, zanatskim radionicama i pristaništem na Dunavu. Arheološki ostaci rimskih termi i danas se mogu videti u podzemlju ovog dela grada. Nakon dolaska…
Read MoreKako je nastala Berlinska konferencija i kako je podelila Afriku?
Berlinska konferencija održana je od novembra 1884. do februara 1885. godine na inicijativu nemačkog kancelara Ota fon Bizmarka. Na konferenciji su učestvovale gotovo sve velike evropske sile, među kojima Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Belgija, Portugal i Italija. Nijedna afrička država nije bila pozvana da učestvuje u donošenju odluka. Cilj konferencije bio je da evropske sile utvrde pravila za zauzimanje afričkih teritorija kako bi izbegle međusobne sukobe. Posledica je bila ubrzana kolonizacija gotovo čitavog afričkog kontinenta. Granice su često povlačene bez obzira na etničke, verske ili kulturne razlike među narodima. Mnoge…
Read MoreKako je nastao Suecki kanal i zašto je promenio svetsku trgovinu?
Sueski kanal otvoren je 17. novembra 1869. godine nakon deset godina izgradnje pod rukovodstvom francuskog diplomate Ferdinanda de Lesepsa. Kanal povezuje Sredozemno i Crveno more, čime je omogućeno da brodovi više ne moraju da oplovljavaju čitavu Afriku oko Rta dobre nade. Put između Evrope i Azije skraćen je za hiljade kilometara. Vrlo brzo Suecki kanal postao je jedan od najvažnijih trgovačkih pravaca na svetu. Zbog njegovog značaja Velika Britanija je preuzela kontrolu nad njim krajem 19. veka kako bi zaštitila pomorsku vezu sa Indijom. Posebno važan događaj bila je Suecka…
Read MoreKako je nastala Inka civilizacija i zašto je tako brzo nestala?
Carstvo Inka nastalo je početkom 13. veka na području Anda u Južnoj Americi. Njegov glavni grad bio je Kusko, a tokom vladavine cara Pačakutija (1438–1471) država se pretvorila u najveće carstvo pretkolumbovske Amerike. Inke su izgradile više od 40.000 kilometara puteva koji su povezivali planinske oblasti današnjeg Perua, Bolivije, Ekvadora, Čilea i Argentine. Iako nisu poznavali točak niti koristili gvozdene alate, gradili su impresivne građevine od ogromnih kamenih blokova koji su savršeno uklapani bez maltera. Njihova država bila je strogo organizovana. Stanovništvo je plaćalo porez radom, a država je vodila…
Read MoreKako je nastala Mletačka republika i kako je postala gospodar Mediterana?
Mletačka republika nastala je tokom 7. veka u lagunama severnog Jadrana, kada su stanovnici bežali pred najezdama Langobarda. Ono što je počelo kao niz malih ostrvskih naselja vremenom je preraslo u jednu od najbogatijih pomorskih republika u istoriji. Već od 9. veka Venecija razvija snažnu trgovačku flotu i uspostavlja trgovinske veze sa Vizantijom, severnom Afrikom i Bliskim istokom. Njeni brodovi prevozili su začine, svilu, zlato i druge luksuzne proizvode između Evrope i Azije. Poseban uspon doživljava nakon Četvrtog krstaškog rata 1204. godine, kada Mlečani preuzimaju kontrolu nad brojnim lukama i…
Read MoreKako je nastao Veliki kineski zid i da li je zaista izgrađen kao jedinstvena građevina?
Veliki kineski zid predstavlja jedan od najprepoznatljivijih spomenika na svetu, ali suprotno raširenom mišljenju, nije izgrađen odjednom niti za vreme jednog vladara. Njegova izgradnja trajala je više od dve hiljade godina. Prve utvrđene bedeme podizale su kineske države još u 7. veku pre nove ere kako bi se zaštitile od napada nomadskih plemena sa severa. Nakon što je car Ćin Ši Huang 221. godine pre nove ere ujedinio Kinu, naredio je povezivanje postojećih zidova u jedinstveni odbrambeni sistem. Hiljade vojnika, seljaka i zatvorenika radilo je na njegovoj izgradnji u izuzetno…
Read MoreGrad pod nadzorom: kada bezbednost postane izgovor za kontrolu
Beograd dobija novi „integrisani bezbednosni sistem“. Zvuči moderno, gotovo kao naslov iz nekog futurističkog filma: komandni centri, veštačka inteligencija, pametne kamere, mobilne patrole, pozorničke jedinice, desetine novih stanica i hiljade angažovanih ljudi. Problem je što se iza jezika tehnologije i bezbednosti krije pitanje koje bi svako ozbiljno društvo moralo da postavi: gde prestaje zaštita građana, a počinje njihovo stalno nadgledanje? Grad Beograd planira da privatnom partneru na deset godina poveri uspostavljanje i upravljanje sistemom čija je procenjena vrednost stotina miliona evra. Privatna kompanija bi finansirala izgradnju i opremanje sistema, a…
Read MoreBez struje u Beogradu 25. jul
Bez struje u Beogradu 25. jul 2026. Novi Beograd 08:00 – 14:00 BULEVAR ARSENIJA ČARNOJEVIĆA: 128-128, BULEVAR UMETNOSTI (Ho Ši Minova): 19-23, BULEVAR ZORANA ĐINĐIĆA : 109-115, MILUTINA MILANKOVIĆA: 120-120G, Zemun 05:30 – 19:30 BATAJNIČKI DRUM: bb,3-3, Obrenovac 09:00 – 17:00 Naselje Orašac: ŠEVAR: 16A, Surčin 09:00 – 16:00 Naselje DOBANOVCI: DUŠANOVA: 378m-378v,375o, Naselje SURČIN: CARA DUŠANA: 56, HIPOKRATOVA: 2, ILIRSKA: 16-22,1-3,7-9, SREMSKIH PARTIZANA: 139, TAŠKA NAČIĆA: 4,8,1-5, VOJVOĐANSKA: 370m,376-380i,384č-384z,373-375s,
Read More