Radovi na vodovodnoj mreži u opštini Zvezdara, u sredu, 15. jula

Zbog planiranih radova na vodovodnoj mreži u opštini Zvezdara, u sredu, 15. jula 2026. godine, u periodu od 8.00 do 20.00 sati, bez vode će ostati potrošači u sledećim ulicama: Za najnužnije potrebe za pijaćom vodom obezbeđene su auto-cisterne.

Read More

Radovi na vodovodnoj mreži u opštini Vračar, u sredu, 15. jula

Zbog planiranih radova na vodovodnoj mreži u opštini Vračar, u sredu, 15. jula 2026. godine, u periodu od 8.30 do 18.00 sati, bez vode će ostati potrošači u Nevesinjskoj ulici. Za najnužnije potrebe za pijaćom vodom obezbeđena je auto-cisterna.

Read More

Radovi na vodovodnoj mreži u opštini Savski venac, u sredu, 15. jula

Zbog stavljanja u funkciju novopoloženog cevovoda u opštini Savski venac, u sredu, 15. jula 2026. godine, u periodu od 8.00 do 17.00 sati, bez vode će ostati potrošači u sledećim ulicama: Za najnužnije potrebe za pijaćom vodom obezbeđene su auto-cisterne.

Read More

Kako je nastao Beogradski univerzitet i zašto je važan za istoriju grada?

Beograd je danas poznat kao univerzitetski centar regiona, ali put do toga trajao je više od jednog veka. Prvi koraci napravljeni su još tokom Prvog srpskog ustanka. Godine 1808. Dositej Obradović i srpski ustanici osnivaju Veliku školu u Beogradu. Bila je to prva viša obrazovna ustanova u oslobođenoj Srbiji. Nakon sloma ustanka, razvoj obrazovanja je usporen, ali ideja nije nestala. Tokom 19. veka Srbija jača svoje institucije, a Beograd postaje kulturni i politički centar. Velika škola je kasnije dobila važnu ulogu u obrazovanju državnih službenika, naučnika i intelektualaca. Među njenim…

Read More

Zašto je Kapetan Mišino zdanje jedna od najvažnijih zgrada u Beogradu?

U samom srcu Beograda, na Studentskom trgu, nalazi se zgrada koja nije samo arhitektonski spomenik, već i simbol nastanka modernog obrazovanja u Srbiji. Kapetan Mišino zdanje izgrađeno je između 1857. i 1863. godine kao porodična kuća trgovca i brodovlasnika Miše Anastasijevića, poznatog kao kapetan Miša. Miša Anastasijević rođen je 1803. godine u Poreču (današnji Donji Milanovac). Zahvaljujući trgovini solju i dunavskoj plovidbi, postao je jedan od najbogatijih ljudi u Srbiji 19. veka. Njegova želja bila je da izgradi raskošnu palatu koja bi predstavljala ponos tadašnje Srbije. Međutim, sudbina zgrade bila…

Read More

Kako je nastao Terazijski tunel i zašto je promenio život u centru Beograda?

Beograd je vekovima imao problem sa jednim pitanjem: kako povezati različite delove grada koji se šire na brdovitom terenu? Jedno od najvažnijih rešenja u modernoj istoriji grada bio je Terazijski tunel. Ideja o izgradnji tunela ispod centralnog dela Beograda pojavila se sredinom 20. veka, kada je broj stanovnika grada naglo rastao. Posle Drugog svetskog rata, naročito nakon izgradnje Novog Beograda počev od 1948. godine, saobraćajne veze između starog jezgra i novih naselja postale su veliki izazov. Izgradnja tunela počela je tokom 1970-ih godina, u periodu kada je Beograd doživljavao veliki…

Read More

Kako je otkriće štampe promenilo svet?

Pronalazak štamparije vezuje se za nemačkog pronalazača Johana Gutenberga, koji je oko 1450. godine razvio tehniku štampanja pomoću pokretnih metalnih slova. Pre toga knjige su se ručno prepisivale, bile su skupe i dostupne uglavnom crkvenim i obrazovanim slojevima. Štamparija je omogućila brzo umnožavanje knjiga i širenje znanja. Jedna od prvih velikih knjiga štampanih Gutenbergovom tehnikom bila je Biblija oko 1455. godine. Ubrzo se štampa proširila Evropom i omogućila razvoj obrazovanja, nauke i širenje novih ideja. Štamparija je imala veliku ulogu u Reformaciji 16. veka, jer su verski i politički tekstovi…

Read More

Kako je nastala i razvijala se demokratija u Atini?

Atinska demokratija razvila se u 5. veku p.n.e. u grčkom gradu Atini. Pre toga Atinom su uglavnom vladali aristokratski slojevi. Velike reforme sproveo je Solon početkom 6. veka p.n.e., a kasnije je Klisten oko 508. godine p.n.e. uveo sistem koji se smatra osnovom atinske demokratije. Najveći razvoj demokratija doživljava u vreme državnika Perikla (oko 495–429. p.n.e.). Građani su direktno učestvovali u donošenju odluka kroz narodnu skupštinu. Međutim, atinska demokratija imala je ograničenja. Politička prava imali su samo slobodni muškarci građani, dok žene, robovi i doseljenici nisu mogli da učestvuju. I…

Read More

Kako je nastalo Mongolsko carstvo i zašto je bilo najprostiranije kopneno carstvo u istoriji?

Mongolsko carstvo nastalo je početkom 13. veka pod vođstvom Temudžina, koji je 1206. godine dobio titulu Džingis-kana („veliki kan“) nakon što je ujedinio mongolska plemena. Mongolska vojska bila je izuzetno pokretna i organizovana. Njihovi konjanici mogli su brzo da prelaze velike udaljenosti, a koristili su naprednu taktiku, disciplinu i obaveštajni sistem. Tokom 13. veka Mongoli osvajaju ogromne teritorije: Kinu, Centralnu Aziju, Persiju i delove Rusije i istočne Evrope. Pod njegovim naslednicima carstvo se dalje širi, a Kublaj-kan 1271. godine osniva dinastiju Juan u Kini. Iako su Mongoli često povezivani sa…

Read More

Kako je Aleksandar Veliki stvorio jedno od najvećih carstava starog sveta?

Aleksandar Veliki rođen je 356. godine p.n.e. u Peli, prestonici Makedonije. Bio je sin kralja Filipa II, koji je pre njega ujedinio grčke gradove i stvorio snažnu vojsku. Nakon što je 336. godine p.n.e. postao kralj sa samo 20 godina, Aleksandar je krenuo u osvajanje Persijskog carstva. Godine 334. p.n.e. prelazi u Malu Aziju i počinje pohod protiv persijskog cara Darija III. Najvažnije pobede ostvario je u bitkama kod Isa (333. p.n.e.) i Gaugamele (331. p.n.e.), nakon kojih osvaja Persiju, Egipat i velike delove Azije. Stigao je sve do Indije,…

Read More

Kako je nastala civilizacija Mesopotamije i zašto se smatra kolevkom civilizacije?

Mesopotamska civilizacija razvila se između reka Tigra i Eufrata, na prostoru današnjeg Iraka, oko 3500. godine p.n.e. Naziv Mesopotamija znači „zemlja između reka“, a ovaj prostor se često smatra jednom od prvih oblasti u kojima su nastali gradovi, država i pismo. Najvažniji narod rane Mesopotamije bili su Sumeri, koji su osnovali prve gradske države poput Ura, Uuruka i Lagaša. Oko 3200. godine p.n.e. razvili su klinasto pismo, jedno od najstarijih poznatih pisama u istoriji. Mesopotamci su razvili naprednu poljoprivredu zahvaljujući sistemima za navodnjavanje, kao i prve zakone, administraciju i organizovanu…

Read More

Bez struje u Beogradu 16. jul

Bez struje u Beogradu 16. jul 2026. Zvezdara 08:30 – 14:00 BUL KRALj.ALEKSANDRA: 532-536,548-556, Naselje M.MOKRI LUG: BOSANSKA: 1, NARODNOG FRONTA: 14-24A,44,3-5, Palilula 08:00 – 13:00 DALMATINSKA: 78-80,84-84/, IVANKOVAČKA: 2-4,12,18,1-3,9-13, KNEZA DANILA: 58-60,57, SVETOZARA ĆOROVIĆA: 19-25, Palilula 09:00 – 12:00 Naselje BORČA: ALEKSANDRA BAJINA: 3,9,15, BENKOVAČKA: 2-10,1-5, BEOĆANSKA: 20A, BEOČINSKA: 32-40,44-56,41A,45-49,53A,59-67B,75A-75V,79-87, BEŠENOVSKA: 2-16,1-15, BIJELjINSKA: 2-8,1-7, BRANKA PLEŠE: 2-10,14-26,32,1-23, DOBRIĆEVSKA: 2-8,12,22,1,5,9-13, DOBRUNSKA: 4-12, DUŠKA DAMNjANOVIĆA: 2-4, ELEMIRSKA: 2-10,18,22-24,158-158,1-11, GRGETEČKA: 32,36,42-42A,50-56B,64-68A,72-74,78-80,94A-98,27-29,39-45,49-51B,55-55A,59-65E,79-85, JOVANA TEKEKIJE: 2-6,10A,14,18,22,1-17,21, KARAŠKA: 14,1A-5,9-11, KIKINDSKA: 42-48,69-71, KOVILjSKA: 4,1-3,7-11A, LUKE ĆELOVIĆA TREBINjCA: 6, MARKA FOTEZA: 4-8,12-18,1-21, MIHAILA PETROVIĆA: 4-12R,16,66E,84E-86Ž,90-90A,102,136B-138V,7-13,25-27, MILOVANA JAKŠIĆA:…

Read More

Sveti Vrači – Sveti Kozma i Damjan

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Svete Vrače – Sveti Kozma i Damjan. Sveti Kozma i Damjan su bili vračevi (lekari) a i bili rođena braća, rodom iz Rima, kao deca su kršteni i u hrišćanskom duhu vaspitani. Verovanje je da su od Boga dobili dar za isceljenje raznih bolesti i lečili su ljude bez ikakve naknade. Bog im je dao zapovest koja glasi: „Zabadava ste dobili, zabadava i dajte”. Kozma se jednom naljutio na Damjana zato što je uzeo tri jajeta od žene koju su izlečili, po imenu Paladija. Njegova ljutnja je bila…

Read More