Prvi plakat u Beogradu

Prvi plakat u Beogradu pojavio se 1832. godine i u pitanju je bila reklama za dolazak „Elephant Gastronome“ ili „Slona-Gastronoma“. Na prvom štampanom plakatu o dolasku slona u Beogradu pisalo je i: „U Beogradu s dopuštenjem visočajše srbske vlasti imaće Emilija Leserf čest predstaviti na viđenije velikog, lepo i muškog elefanta (slona, fila) koi velike zube ima, od najvećeg je roda, i koi je i u Parizu, Beču i Pešti od najveće gospode s velikim zadovoljstvom gledan… “ Svi koji su hteli da vide slona morali su da idu do…

Read More

Sala mira u Beogradu

Zgrada Sala mira u Beogradu se nalazila na mestu gde se danas nalazi Parking-servis na trgu Slavija. Sagrađena je 1888. godine po projektu inženjera Svetolika Popovića za Frensis H. Makenzija. Nakon izgradnje Frensis H. Makenzi je zgradu koristio kao školu gde je predavao astronomiju i biologiju od 1889.godine. Profesor Učiteljske škole Dimitrije Josić predavao je o događajima iz Starog i Novog zaveta. Samo godinu dana od početka predavanja dozidana je još jedna zgrada koja je služila kao muška večernja škola za nepismene i škola za ženski ručni rad – Ženska…

Read More

Crkva Svetog Aleksandra Nevskog u Beogradu

Crkva Svetog Aleksandra Nevskog u Beogradu nalazi se u Dušanovoj ulici. Planove za izgradnju izradila je arhitekta Jelisaveta Načić, prva žena-arhitekta u Srbiji, manje promene uradio je arhitekta Vasilije Androsov. Zgrada crkve je svečano osvećena 23.novembra 1930. godine. U Beogradu 1876. godine boravio je dobrovoljački ruski korpus koji je sa sobom nosio i pokretnu vojničku rusku crkvu koja se sastojala od gvozdene konstrukcije, platna, drvenog ikonostasa sa ikonama… Pokretna crkva je pratila dobrovoljce na svim bojnim poljima u Srbiji. Nakon rata vojnička crkva je stajala u porti Saborne crkve u Beogradu,…

Read More

Zaboravljena skulptura Beogradske tvrđave

Na Beogradskoj tvrđavi je postavljena, juna 1931. godine, bronzana skuptura devojke rad vajara Frane Kršinića. Bronzanu figuru „Devojke“ ili ti „Žena koja razmišlja“ poklonio je Beogradu dr.Ivan Švegl. Na mermernoj ploči ispred skulpture je pisalo: „Na uspomenu Urliha Celjskog, preteče ujedinjenja južnih Slovena, koji pogibe u ovom gradu, godine 1456 od neprijateljske ruke. Ovo delo kipara Frane Kršinića darovao Opštini grada Beograda Ivan Šveg, od Bleda, 1931.godine.“ Ulrih II Celjski, poslednji Celjski grof, poginuo je u Beograd, 9. novembar 1456. Bio je sin Fridriha II i Elizabete Frankopan. Oženio Katarinom…

Read More

Kafana Zlatna moruna u Beogradu

Kafana „Zlatna moruna“ nalazi se u Ulici kraljice Natalije 2, preko puta pijace Zeleni venac. Otvorena je krajem 19. veka kada se zvala „Kod morune“ jer se prodavala ispred kafane riba moruna, ali i ostale. Ime „Zlatna moruna“ dobila je nešto malo kasnije, a vlasnik joj je bio Đorđe Roš. Posle Prvog svetskog rata kafana je promenila naziv u „Triglav“ da bi krajem 80-tih ili početkom 90-tih vratila stari naziv. Kafana je postala poznata jer je su tu dolazili pripadnici „Mlade Bosne“ Trifko Grabež, Gavrilo Princip i Nedeljko Čabrinović, a…

Read More

Ada Ciganlija i prva srpska rečna flota

Ada Ciganlija je istorijsko mesto Beograda ali i Srbije. Poneke događaje smo zaboravili ili nismo ni čuli, a onaj ko je prvi krenuo da diže na mesto Adu Ciganliju koje joj pripada je svakako Branislav Nušić koji je bio i prvi organizaor nekog događaja na Beogradskom moru ili kako je on voleo da je zove „Vodeni cvet Beograda.“ Jedan od mnogih istorijkih događaja koji je ispisan na Adi Ciganliji je i stvararnje Prve srpske rečne flote zahvaljujući majoru Milanu J. Radjeviću , kasnije pukovniku. Ada Ciganlija je u prvim danima…

Read More

U zgradi u Ulici kralja Milana 23 živeli su Desanka Maksimović i Branko Ćopić

U zgradi u Ulici kralja Milana 23, u Beogradu, živeli su Desanka Maksimović i Branko Ćopić. Branko Ćopić živeo je u zgradu u Ulici kralja Milana 23 na četvrtom spratu u stanu broj 8, a Desanka Maksimović na petom spratu u stanu broj 10. Oba čuvena pisca živeli su u zgradi do svoje smrti. Branko Ćopić se u zgradu doseio 1972.godine, a Desanka Maksimović šest godina kasnije. Zadužbina Branka Ćopića osnovana je 1989. godine. i to u stanu gde je Branko Ćopić i to inicijativom njegove supruge dr Bogdanke Ilić-Ćopić.

Read More

Prva filmska projekcija u Beogradu

Prva filmska projekcija u Beogradu održana je 6. juna 1896. godine u kafani „Zlatni krst“ na Terazijama. Prikazani su dokumentarni filmovi produkcije „Braće Limijer“ i to iz života vladara i običnih ljudi. Dokumentarni filmovi su prikazivani u Beogradu 25 dana i to filmovi: Ulazak voza u stanicu, Rušenje zida, Dečja igranka, Kupanje u moru, Pariski bulevar, Riblja pijaca u Marselju… Svaki film je trajao nekoliko minuta i prikazivani su svakog dana. 16.juna 1896.godine filmskoj projekciji prisustvovali su i Nj.V. Kralj Aleksandar Obrenović i Nj.V. Kraljica Mati Natalija.

Read More

Zgrada prve hrvatske štedionice u Beogradu

Zgrada prve hrvatske štedionice u Beogradu nalazi se u Knez Mihailovoj ulici 42. Sagrađena je 1922.godine po projektu arhitekta Dionis Andrija Sunko i Rudolfa Jungmana. Interesantno je da je tokom gradnje pronađen ćup sa 150 rimskih zlatnika i zlatne poluge ali šta se desilo sa pronađenim blagom nije poznato. Od 1.jula 2010.godine zgrada je Muzej Cepter – prvi privatni umetnički muzej u Srbiji.

Read More

Knez Mihailova ulica u Beogradu

Knez Mihailova ulica Država: Srbija Grad: Beograd Dužina: 790 metara Stvorena: 1867–1870. Nazvana: 1870. Knez Mihailova ulica zauzima posebno mesto u istorijskom i urbanom pejzažu Beograda. Svojom dužinom, prostornošću, istorijskom dubinom i kontinuiranim značajem, ona predstavlja jednu od retkih beogradskih ulica koja tokom više vekova nije izgubila svoju centralnu funkciju. Iako je današnji urbani izgled rezultat brojnih rekonstrukcija, osnovna trasa ulice potiče iz antičke epohe, što je čini jednim od najstarijih očuvanih urbanih pravaca u gradu. Istorijski gledano, Knez Mihailova je tokom vekova bila komunikacioni koridor, trgovačka transverzala, reprezentativni javni…

Read More

Postavljanje mozaika u Hramu Svetog Save u Beogradu

Postavljanje mozaika u Hramu Svetog Save u Beogradu zvanično je počelo 30.avgusta 2016.godine. U Predsedništvu Srbije je potpisan ugovor o donaciji Rusije, čime su zvanično počeli radovi na unutrašnjoj dekoraciji Hrama Svetog Save. Projekat je finansiran iz nebudžetskih sredstava koje su obezbedile ruske kompanije koje posluju u Srbiji, a po ukazu predsednika Ruske Federacije, Vladimira Putina, Rošotrudničestvo je generalni koordinator radova za izradu unutrašnje dekoracije Hrama. Površina mozaične kompozicije u kupoli je 1230 kvadrata i izrađen je od prirodnog kamena i stakla. Mozaik je postavljen prvo u kupoli i potkupolnoj…

Read More

Evropsko prvenstvo u košarci 1961. u Beogradu

Evropsko prvenstvo u košarci 1961. održano je u Beogradu pod pokroviteljstvom FIBE. Takmičenje održano od 29. aprila do 8. maja. Učestvovale su reprezentacije Belgije, Bugarske, Čehoslovačke, Engleske, Zapdne Nemačke, Finske, Francuske, Istočne Nemačke, Grčke, Mađarske, Izraela, Holandije, Poljske, Rumunije, Sovjetskog Saveza, Španija, Švedske, Turske i reprezentacija Jugoslavije. Reprezentacija Jugoslavije osvojila je srebrnu medalju izgubivši u finalu od SSSR-a – 60:53. Finale igralo se u Hali 1 Beogradskog sajma pred 12.000 gledalaca. SSSR: Valdmanis 6, Valtin, Alačačan 4, Zupkov 8, Ugrehelidze, Kruminš 18, Novikov 2, Kornjejev 12, Petrov, Voljnov 6, Mužnijeks…

Read More

Kafana „Kolarac“ u Beogradu

Kafana „Kolarac“ u Beogradu nalazila se na današnjem Trgu republike, a tada Pozorišnom trgu, i osnovao ju je Ilija Milosavljević Kolarac. Zgrada kafane izgrađena je 1858. godine, a sama kafana otvorena je oko 1870.godine i smatrala se jednom od uglednijih kafana. Interesantno je da je unutrašnjost bila dekorisana slikama srpskih junaka. Takođe, upravo u ovoj kafani je 1893. godine održana prva izložba knjiga. Zgrada je porušena bombardovanjem aprila 1941.godine.

Read More

Beogradski trolejbusi

Prvi beogradski trolejbus predstavljen je na prvomajskoj paradi u prestonici 1947. godine. Prva trolejbuska linija u Beogradu krenula je 22.juna 1947.godine i to od Kalemegdana do Slavije. Do kraj a1947.godine uvedene su još dve linije i to: od Sla­vi­je do Cr­ve­nog kr­sta( kasnije do Ka­le­meg­da­na) i od Slavije do Du­ša­nov­ca. Godine 1956. uspostavljene su i trolejbuske linije ka Zemunu koje su vozile do 1973: 14 (Ze­le­ni ve­nac – Ze­mun / Gor­nji grad), 15 (Ze­le­ni ve­nac – Ze­mun / No­vi grad) 16 (Ze­le­ni ve­nac – No­vi Be­o­grad / Po­hor­ska). Uspostavljaju se…

Read More

Prvi fudbalski trijagonal turnir u Beogradu

Dana 18. aprila 1999. godine, u Beogradu je odigran prvi fudbalski trijagonalni turnir, na Stadion Partizana, u organizaciji Radio-televizija Srbije. U specifičnom formatu takmičenja, tri beogradska kluba — FK Partizan, FK Rad i OFK Beograd — odigrala su mečeve po sistemu „svako sa svakim“, uz skraćeno trajanje utakmica od po 45 minuta. Turnir je protekao u znaku domaćih ekipa i borbene igre, a najviše uspeha imao je Partizan, koji je ostvario najbolje rezultate i osvojio prvo mesto, čime je postao pobednik ovog nesvakidašnjeg takmičenja. Organizacija turnira predstavljala je pokušaj da…

Read More

Pozorište za decu „Roda“

Pozorište za decu sa nazivom „Povlašćeno pozorište za decu i omladinu Roda“, osnovano je 1937. godine od Gite Predić-Nušić, ćerke Branislava Nušića, Milivoje-Mime Predić, dramaturga i Sofije Vukadinović, glumice. Premijera prve predstave bila je zakazana za 19.januar 1938.godine ali bila je otkazana zbog smrti Branislava Nušića. U pozorištu su glumili skoro svi poznati glumci tog doba. Najviše uspeha imala je predstava „Rista Sportista“ sa maestralnom Ljubinkom Bobić. Predstava kasnije dobija i svoj strip. Pozorište nije imalo svoju zgradu pa su nastupali u zgradi Manježa i još nekim prostorima. Pozorište je…

Read More