U zgradi u Ulici kralja Milana 23 živeli su Desanka Maksimović i Branko Ćopić

U zgradi u Ulici kralja Milana 23, u Beogradu, živeli su Desanka Maksimović i Branko Ćopić. Branko Ćopić živeo je u zgradu u Ulici kralja Milana 23 na četvrtom spratu u stanu broj 8, a Desanka Maksimović na petom spratu u stanu broj 10. Oba čuvena pisca živeli su u zgradi do svoje smrti. Branko Ćopić se u zgradu doseio 1972.godine, a Desanka Maksimović šest godina kasnije. Zadužbina Branka Ćopića osnovana je 1989. godine. i to u stanu gde je Branko Ćopić i to inicijativom njegove supruge dr Bogdanke Ilić-Ćopić.

Read More

Prva filmska projekcija u Beogradu

Prva filmska projekcija u Beogradu održana je 6. juna 1896. godine u kafani „Zlatni krst“ na Terazijama. Prikazani su dokumentarni filmovi produkcije „Braće Limijer“ i to iz života vladara i običnih ljudi. Dokumentarni filmovi su prikazivani u Beogradu 25 dana i to filmovi: Ulazak voza u stanicu, Rušenje zida, Dečja igranka, Kupanje u moru, Pariski bulevar, Riblja pijaca u Marselju… Svaki film je trajao nekoliko minuta i prikazivani su svakog dana. 16.juna 1896.godine filmskoj projekciji prisustvovali su i Nj.V. Kralj Aleksandar Obrenović i Nj.V. Kraljica Mati Natalija.

Read More

Zgrada prve hrvatske štedionice u Beogradu

Zgrada prve hrvatske štedionice u Beogradu nalazi se u Knez Mihailovoj ulici 42. Sagrađena je 1922.godine po projektu arhitekta Dionis Andrija Sunko i Rudolfa Jungmana. Interesantno je da je tokom gradnje pronađen ćup sa 150 rimskih zlatnika i zlatne poluge ali šta se desilo sa pronađenim blagom nije poznato. Od 1.jula 2010.godine zgrada je Muzej Cepter – prvi privatni umetnički muzej u Srbiji.

Read More

Knez Mihailova ulica u Beogradu

Knez Mihailova ulica Država: Srbija Grad: Beograd Dužina: 790 metara Stvorena: 1867–1870. Nazvana: 1870. Knez Mihailova ulica zauzima posebno mesto u istorijskom i urbanom pejzažu Beograda. Svojom dužinom, prostornošću, istorijskom dubinom i kontinuiranim značajem, ona predstavlja jednu od retkih beogradskih ulica koja tokom više vekova nije izgubila svoju centralnu funkciju. Iako je današnji urbani izgled rezultat brojnih rekonstrukcija, osnovna trasa ulice potiče iz antičke epohe, što je čini jednim od najstarijih očuvanih urbanih pravaca u gradu. Istorijski gledano, Knez Mihailova je tokom vekova bila komunikacioni koridor, trgovačka transverzala, reprezentativni javni…

Read More

Postavljanje mozaika u Hramu Svetog Save u Beogradu

Postavljanje mozaika u Hramu Svetog Save u Beogradu zvanično je počelo 30.avgusta 2016.godine. U Predsedništvu Srbije je potpisan ugovor o donaciji Rusije, čime su zvanično počeli radovi na unutrašnjoj dekoraciji Hrama Svetog Save. Projekat je finansiran iz nebudžetskih sredstava koje su obezbedile ruske kompanije koje posluju u Srbiji, a po ukazu predsednika Ruske Federacije, Vladimira Putina, Rošotrudničestvo je generalni koordinator radova za izradu unutrašnje dekoracije Hrama. Površina mozaične kompozicije u kupoli je 1230 kvadrata i izrađen je od prirodnog kamena i stakla. Mozaik je postavljen prvo u kupoli i potkupolnoj…

Read More

Evropsko prvenstvo u košarci 1961. u Beogradu

Evropsko prvenstvo u košarci 1961. održano je u Beogradu pod pokroviteljstvom FIBE. Takmičenje održano od 29. aprila do 8. maja. Učestvovale su reprezentacije Belgije, Bugarske, Čehoslovačke, Engleske, Zapdne Nemačke, Finske, Francuske, Istočne Nemačke, Grčke, Mađarske, Izraela, Holandije, Poljske, Rumunije, Sovjetskog Saveza, Španija, Švedske, Turske i reprezentacija Jugoslavije. Reprezentacija Jugoslavije osvojila je srebrnu medalju izgubivši u finalu od SSSR-a – 60:53. Finale igralo se u Hali 1 Beogradskog sajma pred 12.000 gledalaca. SSSR: Valdmanis 6, Valtin, Alačačan 4, Zupkov 8, Ugrehelidze, Kruminš 18, Novikov 2, Kornjejev 12, Petrov, Voljnov 6, Mužnijeks…

Read More

Kafana „Kolarac“ u Beogradu

Kafana „Kolarac“ u Beogradu nalazila se na današnjem Trgu republike, a tada Pozorišnom trgu, i osnovao ju je Ilija Milosavljević Kolarac. Zgrada kafane izgrađena je 1858. godine, a sama kafana otvorena je oko 1870.godine i smatrala se jednom od uglednijih kafana. Interesantno je da je unutrašnjost bila dekorisana slikama srpskih junaka. Takođe, upravo u ovoj kafani je 1893. godine održana prva izložba knjiga. Zgrada je porušena bombardovanjem aprila 1941.godine.

Read More

Beogradski trolejbusi

Prvi beogradski trolejbus predstavljen je na prvomajskoj paradi u prestonici 1947. godine. Prva trolejbuska linija u Beogradu krenula je 22.juna 1947.godine i to od Kalemegdana do Slavije. Do kraj a1947.godine uvedene su još dve linije i to: od Sla­vi­je do Cr­ve­nog kr­sta( kasnije do Ka­le­meg­da­na) i od Slavije do Du­ša­nov­ca. Godine 1956. uspostavljene su i trolejbuske linije ka Zemunu koje su vozile do 1973: 14 (Ze­le­ni ve­nac – Ze­mun / Gor­nji grad), 15 (Ze­le­ni ve­nac – Ze­mun / No­vi grad) 16 (Ze­le­ni ve­nac – No­vi Be­o­grad / Po­hor­ska). Uspostavljaju se…

Read More

Prvi fudbalski trijagonal turnir u Beogradu

Dana 18. aprila 1999. godine, u Beogradu je odigran prvi fudbalski trijagonalni turnir, na Stadion Partizana, u organizaciji Radio-televizija Srbije. U specifičnom formatu takmičenja, tri beogradska kluba — FK Partizan, FK Rad i OFK Beograd — odigrala su mečeve po sistemu „svako sa svakim“, uz skraćeno trajanje utakmica od po 45 minuta. Turnir je protekao u znaku domaćih ekipa i borbene igre, a najviše uspeha imao je Partizan, koji je ostvario najbolje rezultate i osvojio prvo mesto, čime je postao pobednik ovog nesvakidašnjeg takmičenja. Organizacija turnira predstavljala je pokušaj da…

Read More

Pozorište za decu „Roda“

Pozorište za decu sa nazivom „Povlašćeno pozorište za decu i omladinu Roda“, osnovano je 1937. godine od Gite Predić-Nušić, ćerke Branislava Nušića, Milivoje-Mime Predić, dramaturga i Sofije Vukadinović, glumice. Premijera prve predstave bila je zakazana za 19.januar 1938.godine ali bila je otkazana zbog smrti Branislava Nušića. U pozorištu su glumili skoro svi poznati glumci tog doba. Najviše uspeha imala je predstava „Rista Sportista“ sa maestralnom Ljubinkom Bobić. Predstava kasnije dobija i svoj strip. Pozorište nije imalo svoju zgradu pa su nastupali u zgradi Manježa i još nekim prostorima. Pozorište je…

Read More

Savski trg u Beogradu

Savski trg u Beogradu nalazi se na opštini Savski venac. Trg se nalazi ispred zgrade Stare Železničke stanice, a između Karađorđeve, Nemanjine i Savske ulice. Savski trg počeo je da se formira početkom izgradnje Železničke stanice 1884.godine. Na trgu su održavane manifestacije početkom 20. veka što se opet može dovesti sa železničkim saobraćajem. Na prostoru današnjeg Savskog trga se do druge polovine 19. veka, nalazila velika bara koju su nazivali Bara Venecija. Polovinom 20.veka Savski trg je nosio naziv VIlsonov trg po američkom predsedniku Vuldrou Vilsonu. Nakon Drugog svetskog rata…

Read More

Kuća Nikole Pašića trebala da bude mesara

Kuća Nikole Pašića se nalazi u Beogradu, u Francuskoj ulici 21. Sagrađena je oko 1872. godine na imanju trgovaca braće Nikole i Koste Džanga. Nikola Pašić je kuću braće Džanga kupio posle njihove smrti na javnoj licitaciji 1893. godine. Početkom Prvog svetskog rata, kao što je poznato, 02.decembra 1914.godine Austro-ugari su ušli u Beograd i u ovom prvom naletu zadržali su se u Beogradu 13 dana. U 13 dana okupatori su uspeli da opljačkaju sve što se opljačkatii moglo i ubijali su u svom pohodu ne štedeći ni decu. Vojničke kasarne…

Read More

Upad policije u prostorije dnevnog lista „Borba“

Policija je u 15 časova upala u prostorije dnevnog lista „Borba“ u Beogradu kako bi ispitala glavnog i odgovornog urednika Borbe Oliveru Zekić povodom teksta da je Vlada Srbije odlučila da plati milion dolara kao obeštećenje porodici američkog studenta Brajana Stajnhauera, kojeg je Miladin Kovačević pretukao. Upad policije je pravdan kako bi se otkrilo ko je bio izvor za odavanje državne tajne. Policija je najavila da će ponovo doći u 18 časova ali nije došla. Na upad policije reagovala su novinarska udruženja i zaštitnik građana. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić…

Read More

Hećim-Toma Kostić

Hećim-Toma Kostić, od majke Ćira Mana, rođen je u Kožanama 4.aprila 1777.godine. Zajedno sa svojom majkom došao je u Srbiji. Prvi put se čulo 1804.godine kada je on sa svojom majkom lečio ranjenike u Smederevu. 15.jula 1807.godine tokom vidanja rana sa svojom majkom u Smederevu „Upravni Savet“ svedočivši o njegovim izuzetnim veštinama postavlja za vojnog lekara. U objavljenom dekretu određuje mu se plata od 60 groša mesečno koje će primiti i kad ne bude lečio nikoga. Godine 1807. Haćim-Toma zajedno sa svojom majkom dolazi u Beograd jer se i „Upravni…

Read More

Ćira-Mana

Ćira-Mana je bila poznata vidarka ( lekarka) tokom Prvog i Drugog srpskog ustanka. Koliko je poznato došla je iz Kožana u Srbiji sa svojim sinom Hećim-Tomom Kostićem. Prvi put se za nju pročulo u Smederevu 1804.godine gde je vidala rane ranjenicima. Tokom Prvog i Drugog srpskog ustanka lečila je srpske vojnike. Svoje vidačke veštine prenela je i na svog sina Hećim-Tomu Kostića. 1833.godine preminula je u Beogradu, a po naredbi kneza Miloša Obrenovića sahranjena je sa južne strane tadašnje Saborne crkve u Beogradu. Autor: Aleksandar od Beograda

Read More