Bioskop „Kozara“ u Beogradu otvoren je nakon Drugog svetskog rata na mestu nekadašnjeg bioskopa „Grand“. Otvoren je kada i većina tadašnjih bioskopa u Beogradu na mestu gde su se nalazili bioskopi pre Drugog svetsko rata ali sa drugačijim nazivima. Prvi stalni bioskop u Beogradu „Grand“ otvoren je 1908. godine i nalazio se u nekadašnjem hotelu „Pariz“ na mestu današnjeg Bezistana koji je srušen radi izgradnje prolaza između Terazija i Trga Nikole Pašića. Bioskop „Kozara“ je bio jedan od popularnijih bioskopa u Beogradu gde su se premijerno prikazivali filmovi koji su…
Read MoreКатегорија: BEOGRADSKE ZANIMLJIVOSTI
Beogradske zanimljivosti, Beogradske priče, Beogradska priča,istrorija Beograda, Beogradska istorija
Kafana Ajduk Veljko u Beogradu
Kafana Ajduk Veljo u Beogradu nalazila se u Knez Mihailovoj ulici, ili ti tačnije u delu današnjih zgrada između Obilićevog venca i Sremske ulice. Sagrađena je u periodu 1850. – 1860. godine od strane Jefrema Petrovića koji je bio unuk Milutina Petrovića brata Veljka Petrovića, poznatijeg kao Hajduk Veljko. Zbog toga je i dao ime kafani „Ajduk Veljko“. Ono što treba napomenuti da je ceo jedan deo zemljišta pripadao Jefremu Petroviću, a ne samo kafana koju je sagradio već i još neki lokali ali je zbog velike zaduženosti prodao na…
Read MoreKarađorđev konak u Beogradu
Malo je poznato da je i Karađorđe imao konak u Beogradu, ali samo za neko kratko vreme. Konak je nestao tokom urbanizacije Beograda. Kao što je poznato, beogradski paša je srpskim ustanicima pod vodstvom Karađorđa 1807. godine predao Beograd. Karađorđe je morao naći ubrzo konak iz koga će rukovoditi ustanicima i našli su mu na Dorćolu u blizini Bajrakli džamije. Konak se nalazio u nekadašnjoj Trojanskoj ulici na broju 5 koja je urbanizacijom nestala, a to bi bilo negde u bloku zgrada ulica Cara Uroša, Gospodar Jovana, Strahinjića Bana i…
Read MoreDvorac kneza Mihaila u Beogradu
Dvorac kneza Mihaila u Beogradu nalazio se na mestu današnjeg Novog dvora. Nakon povratka kneza Miloša Obrenovića u Srbiju dao je naredbu 1859. godine da se izgradi dvor u dvorištu nekadašnje Simićeve kuće. Projektant novog dvora nije tačno poznat ali se misli da je u pitanju Kosta Šrepalović. Dvor je završen nakon 1860. godine ali knez Mihailo nikada nije boravio u njemu već u Simićevoj kući. Dvor je knez ustupio državi koji je koristilo Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo spoljnih poslova sve do 1909. godine. U dvoru je godinu dana…
Read MoreOpservatorija na Kalemegdanu
Opservatorija na Kalemegdanu ili Narodna opservatorija u Beogradu je ustanova Astronomskog društva Ruđer Bošković. Smeštena je u Dizdarevoj (Despotovoj) kuli na Kalemegdanu. Radovi na njenoj adaptaciji su trajali od 1962. do 1964. godine. Zvanično je počela sa radom 20. decembra 1964. godine. Za podizanje i opremanje Opservatorije najviše su se zauzeli Pero Đurković, prof. dr Radovan Danić i Nenad Janković. Na terasi Narodne opservatorije nalazi se teleskop-refraktor Cajs 110/2000, a po potrebi se iznosi i na svoje postolje postavlja teleskop-reflektor TAL 200K (200/2000).
Read MoreAbadžijska čaršija u Beogradu
Abadžijska čaršija u Beogradu je nestala četvrt ili naselje koje je izgrađeno po naredbi Miloša Obrenovića. Miloš Obrenović imao je želju da napravi trgovačku četvrt za one koje se bave izradom narodnih nošnji i izradom raznih vrsta odevnih predmeta. Ustupio je zemljište u ulici koju danas poznajemo kao Lomina, ulica između Zelenog venca i Balkanske ulice, gde je izgrađeno 46 kuća 1842. godine koji su i formirali današnju Lominu ulicu. U to vreme brinulo se i o hifijenskim merama ili ti zdravlju građana, pa je naredba bila i da se…
Read MoreFukara mahana u Beogradu
Dorćol je najstarije gradsko jezgro Beograda još od vremena antičkog Singidunuma. Dorćol je reč iz turskog jezika i znači četiri puta ili ti raskrsnicu četiri puta. Raskrsnicu četiri puta označavala je današnja raskrsnica ulica Cara Dušana i Kralja Petra, odnosno Dubrovačke. Na Doćolu su se nalazila mnoga naselja koja su tokom razvijanja Beograda i nestajala. Zerek je najstarije beogradsko naselje gde su Turci imali svoje kuće okružene baštama. Ispod Dušanove ulice nalazilo se naselje Jevrejska Mahala, pa je i današnja ulica Jevrejska ostala kao podsećanje na nekadašnje naselje. Takođe, zaboravljeno…
Read MoreKalenić gumno u Beogradu
Kalenić gumno je nekadašnje područje na kome se danas nalazi pijaca Kalenić. Kalenić gumno bila je velika poljana koja do izgradnje pijace nije imala nikakvu značajnu namenu. Pijaca Kalenić u Beogradu nalazi se na teritoriji opštine Vračar, na uglu ulica Maksima Gorkog i Njegoševe. Kalenić pijaca je otvorena 1. novembra 1926.godine, na Kalenić gumnu, na zemlji beogradskog dobrotvora i industrijalca Vlajka Kalenića. Pijaca je, kako posle otvaranja, tako i danas jedna od najposećenijih pijaca u Beogradu. Tokom bombordavanja Beograda 6. aprila 1941. godine pijaca je pretrpela velika oštećenja. Pijaca je…
Read MoreNestale fontane u Beogradu
U nekim, današnjim trenucima, neshvatljivim okolnostima nestale su neke fontane koje bi i danas bile prepoznatljiv ukras Beograda. Prva fontana u Beogradu podignuta je 1927. godine na Terazijama, a srušena je 1947. godine zbog rekonstrukcije Terazija. Fontana je bila sa dva bazena. Manji je stajao u sredini uzdignut, a oko njegove ivice bilo je postavljeno osam lavljih glava, iz čijih su čeljusti isticali slapovi vode. Velika fontana u Topčiderskom parku i danas je tu ali nestala skulptura koja je krasila fontanu, za neke kao da je i fontana srušena. Skulptura…
Read MoreKafana „57“ u Beogradu
Srpska kafana je jedan od pisaca istorije boemskog Beograda, kao i glumaca koji su skoro svaki dan svraćali, kako bi se opustili posle napornih predstava, premijera ali i od teške publike. U kafani je znalo da bude veselo do duboko u noć, a ponekad i do jutanjih sati. Pored pomenute kafane izdvajalo se još nekoliko, kao i kafana „57“ koja se nalazila u današnjoj Svetogorskoj ulici. Naziv je dobila po nekadašnjim cigaretama istog naziva. Kafana je bila popularna u uskim krugovima, tokom 80-tih godina 20. veka, koliko me sećanje služi.…
Read MoreŠah na Kalemegdanu
Šah na Kalemegdanu kada se pomene postaje asocijacija za penzionerske dane. Šah u Srbiji pominje Vuk Karadžić 1828. godine, ali postoje i raniji podaci iz čak 13. veka. Prva šahovska rubrika na našem jeziku objavljena u časopisu Srbadija 1876. Nekoliko godina kasnije počelo je i osnivanje šahovskih klubova u Srbiji, a 1886. godine Beogradski šahovski klub je objavio „Pravila za igranje šaha“. Šah je svoju ekspanziju u Srbiji doživeo nakon Drugog svetskog rata i to 50-tih godina 20. veka, kada je i počelo igranje šaha na Kalemegdanu u većem obimu.…
Read MoreKalemegdan: Od mini golfa do…
Kalemegdan je danas najveći park u Beogradu. Nakon predaje Beogradske tvrđave Srbima 1867. godine počelo je i sa preuređenjem Kalemegdana po naređenju Miloša Obrenovića. Prve idejne skice za preuređenje Kalemegdana napravio je prvi beogradski urbanista Emilijan Josimović. Početkom 19. veka Kalemegdan je počeo da dobija jasne konture sređevanjem Malog Kalemegdana ( prostor od Paviljona Cvijeta Zuzorić do Beo zoo vrta. Negde do 1922. godine na Malom Kalemegdanu nalazio se i vašar sa malim kućicama, ringišpilom, šatorom za brzo fotografisanje, mala pozorišta, izložbe … Možda se i nikada tu ne bi…
Read MoreKosančićev venac: „Šta će biti s kućom?“
Коsančićеv vеnac prеdstavlja pоdručjе najstarijеg nasеlja u Bеоgradu sa sačuvanim starim ulicama, drvоrеdima, starim kućama i javnim građеvinama kоjе predstavljaju istоrijski razvоj ne samo оvоg dеla Bеоgrada оd prvе pоlоvinе 18. vеka već i razvoj cele prestonice. Na Kosančićevom vencu snimane su mnoge kultne scene, a jedan od mnogih je i film „Maratonci trče počasni krug“ iz 1982. godine čije replike se koriste i danas. Kuća u kojoj su živeli Topalovići nalazi se na uglu Zadarske i Srebreničke ulice. Kuća je sagrađena 1945. godine i u njoj je živela porodica…
Read MoreMalo stepenište na Kalemegdanu
Malo stepenište na Kalemgdanu nalazi se na kraju savskog šetališta Velikog Kalemegdana i povezana je sa Pariskom ulicom. Podignuto je 1903. godine po projektu prve žene arhitekte u Srbiji, Jelisavete Načić. Na fasadi prema Pariskoj ulici je dekorativno obrađena sa česmom u vidu lavlje glave u tondu. Česma je retko u funkciji. Rekonstrukcija Malog stepeništa obavljena je 2018. godine.
Read MoreVeliko stepenište na Kalemegdanu
Veliko stepenište nalaze se u Kalemegdanskom parku na jugozapadnom delu Beogradske tvrđave. Izgrađene su decembra 1928. godine rekonstrukcije parka Kalemegdan. Izrađene su po projekatu Aleksandara Krstića šefa službe za parkove u gradskoj upravi Beograda, dok je glavni projekat bio rad Đorđa Kovaljevskog. Za vreme Drugog svetskog rata stepenište je oštećeno tokom bombardovanja Beograda u aprilu 1941. godine, kao i kasnije tokom rata. Nakon Drugog svetskog rata stepenište je delimično rekostruisano. 1989.godine proradilo je klizište i došlo je do velikog oštećenja stepenica. Usledila je sanacija ali veoma loša. U oktobru 2006.godine…
Read More„Srpska kafana“ u Beogradu
Kuću u Svetogorskoj ulici broj 25 podigao je Predrag Luka Đurić 1923.godine. Godinu dana kasnije prostor je izdao nekom Užičaninu koji je otvorio restoran „Kod Ere“. Kao „Srpska kafana“ počela sa radom 1932.godine ali kafana postala poznata nakon doseljenja pozorišta Atelje 212( 1967.godine) i kada su stalni gosti postali glumci, novinari, slikari… Prostor restorana „Srpska kafana“ nacionalizovan je 1960.godine. U kafani je „rođena“ i manifestacija koja je jedan od simbola Beograda – „Ulica otvorenog srca“ koja se održava svakog 1.januara. U restoranu postoje tri stolice izlivene u bakru, sa ugraviranim…
Read MoreNadgrobne ploče kao staze na Kalemegdanu
Pre Novog groblja u Ruzveltovoj ulici, gradsko groblje se nalazilo na današnjem prostoru Tašmajdana sve do 1927. godine i ako je sahranjivanje prestalo zvanično početkom 19. veka. Novo groblje je otvoreno 1886. godine, pa je počelo preseljenje posmrtnih ostataka sa Tašmajdana na Novo groblje a nadgrobne ploče su prodavane. Ostao je dobar deo nadgrobnih spomen ploča koje nisu mogle da se prodaju, pa je nekom palo na pamet da ih iskoristi kao ploče za staze. U nadi da niko neće primetiti lice nadgrobnih ploča okretane su ka zemlji ali bilo…
Read MoreKafana Zeleni venac u Beogradu
Kafana Zeleni venac u Beogradu nalazila se na uglu Zelenog venca, Brankove i Jug Bogdanove. Otvorena je 1840. godine, a otvorila ju je Nemica Sofija Herman. Došla je u Beograd sa troje dece i želela je da otvori radnju za prodaju šešira. Prodaja šešira i nije bio pravi potez, pa je otvorila kafanu i nazvala je Zeleni venac. Upravo zbog ove kafane ceo kraj je dobio naziv Zeleni venac, kao i pijaca koja se sada tu nalazi. Zgrada je srušena 1960. godine Foto: Ilustracija / A.M
Read MoreSlika „Krunisanje cara Dušana“
Krunisanje cara Dušana je istorijska kompozicija Paje Jovanovića rađena 1900. godine po narudžbini Kraljevine Srbije za potreba Svetske izložbe u Parizu na kojoj je nagrađena zlatnom medaljom ali tom slikom nije bio zadovoljan, pa je uradio novu u periodu 1925. – 1926. godine. Slika koju je tada uradio gospodin Jovanović je prodao i nalazi se u SAD. Slika prikazuje proglašenje Dušanovog zakonika u Skoplju 1346. godine, sa 31 istorijskim ličnostima koje su tom činu prisustvovale. Postoji sedam skoro istih slika koje je radio sam Paja Jovanović, od kojih se najveća…
Read MoreKafana „Dva jablana“ u Beogradu
Kafana „Dva jablana”, na čijem mestu je kasnije nastao „Ruski car”, a posle Drugog svetskog rata preimenovana u „Zagreb”, otvorena je 1852. godine. Kafana je dobila naziv po dva jablana koja su u blizini rasli. Neugledna kafana, čak i za to vreme, bila je mesto i za prenoćište. Od 1912. godine u dvorištu kafane prikazivale su se pozorišne predstave i muzički koncerti. Kafana je postojala sve do 1920. godine kada su se u nju uselile trgovačke radnje. Ubrzo je i srušena kada je u periodu od 1922. fo 1926. godine…
Read More