Novak Đoković je prvi put pobedio Rafaela Nadala 25. avgusta 2007. To je bilo na Masters turniru u Montrealu (Rogers Cup), polufinale, i Đoković je slavio 7–5, 6–3.
Read MoreОзнака: Ako neko pita
Kada je Novak Đoković prvi put pobedio Federera?
Novak Đoković je prvi put pobedio Rodžera Federera 12. avgusta 2007. To je bilo u finalu Rogers Cupa u Montrealu, i Đoković je slavio rezultatom 7–6, 2–6, 7–6.
Read MoreKoja je najstarija sačuvana srpska crkva?
Petrova crkva – kolevka srpske duhovnosti U dolini reke Raške, nedaleko od današnjeg Novog Pazara, uzdiže se kamena građevina jednostavnog oblika, ali neprolazne vrednosti — Crkva svetih apostola Petra i Pavla, poznatija kao Petrova crkva. U njenim hladnim zidovima od kamena i kreča sabrano je više od hiljadu godina istorije, vere i identiteta srpskog naroda. Rani slojevi – temelji Vizantije i ranog hrišćanstva Arheološka istraživanja pokazala su da se ispod današnje crkve nalaze ostaci ranohršćanske bazilike iz VI veka, iz vremena cara Justinijana. U to doba prostor Raške bio je…
Read MoreKoja je razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara?
Julijanski kalendar uveo je rimski vladar Julije Cezar 46. godine pre nove ere. On je pretpostavljao da godina ima tačno 365 dana i 6 sati, ali se pokazalo da je stvarna dužina Sunčeve godine nešto kraća — oko 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi. Zbog te male razlike, julijanski kalendar je počeo da kasni oko jedan dan na svakih 128 godina. Da bi se ta greška ispravila, papa Grgur XIII je 1582. godine uveo gregorijanski kalendar, u kojem se prestupne godine računaju malo drugačije. Po tom pravilu,…
Read MoreKoji kalendar se danas najviše koristi u svetu?
Danas se u većini zemalja sveta koristi gregorijanski kalendar. On je uveden 1582. godine po naredbi pape Grgura XIII, da bi se ispravile greške julijanskog kalendara u računanju dužine godine. Gregorijanski kalendar tačnije prati Sunčevu godinu, pa su zbog toga datumi godišnjih doba i crkvenih praznika precizniji. Ovaj kalendar su kasnije prihvatile gotovo sve zemlje sveta.
Read MoreKada i gde je potpisano primirje koje je označilo kraj rata?
Primirje je potpisano 11. novembra 1918. godine u šumi Kompenj u Francuskoj, u železničkom vagonu maršala Ferdenanda Foša. Time je Nemačka priznala poraz, a oružani sukobi su prestali. Ovaj datum se danas obeležava kao Dan primirja u Prvom svetskom ratu u mnogim zemljama sveta, uključujući i Srbiju. Kasnije, 1919. godine, potpisan je i Versajski mirovni sporazum, koji je zvanično okončao rat.
Read MoreKoja bitka se smatra jednom od najvećih pobeda srpske vojske u Prvom svetskom ratu?
Bitka na Kolubari, vođena od novembra do decembra 1914. godine, smatra se jednom od najvećih pobeda srpske vojske. Nakon početnog povlačenja, srpska vojska pod komandom vojvode Živojina Mišića izvela je iznenadni kontraudar, potpuno razbila austrougarske trupe i oslobodila Beograd. Ova pobeda zadivila je svet i pokazala izuzetnu hrabrost i borbeni duh srpskog naroda.
Read MoreKada je Srbija napadnuta i ko ju je napao?
Srbija je napadnuta 28. jula 1914. godine od strane Austro-Ugarske, samo mesec dana nakon sarajevskog atentata. Austrougarska je optužila Srbiju da stoji iza atentata i uputila joj ultimatum sa zahtevima koji su narušavali suverenitet države. Srbija je prihvatila većinu uslova, ali ne i one koji su zadirali u njenu nezavisnost, što je Austro-Ugarska iskoristila kao povod da započne rat.
Read MoreKoje su bile dve glavne zaraćene strane u ratu?
Dve glavne zaraćene strane bile su: Saveznici (Antanta) – čine ih Srbija, Rusija, Francuska i Velika Britanija, a kasnije su im se pridružile Italija (1915), Sjedinjene Američke Države (1917) i mnoge druge zemlje. Centralne sile – činile su ih Nemačka, Austro-Ugarska, Osmansko carstvo i Bugarska.Rat se vodio na više frontova – zapadnom (Francuska i Belgija), istočnom (Rusija), balkanskom i bliskoistočnom.
Read MoreKoji događaj je bio povod za izbijanje Prvog svetskog rata?
Povod za izbijanje rata bilo je ubistvo austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije u Sarajevu 28. juna 1914. godine. Atentat je izvršio Gavrilo Princip, pripadnik organizacije Mlada Bosna, koja se zalagala za oslobođenje južnoslovenskih naroda od Austro-Ugarske. Iako je atentat bio samo povod, pravi uzroci rata ležali su u sukobu interesa velikih sila i borbi za prevlast u Evropi.
Read MoreKada je počeo i kada je završen Prvi svetski rat?
Prvi svetski rat počeo je 28. jula 1914. godine, kada je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, a završio se 11. novembra 1918. godine, potpisivanjem primirja između Nemačke i saveznika. Rat je trajao više od četiri godine i obuhvatio gotovo ceo svet, jer su u njega bile uključene velike evropske sile i njihove kolonije na svim kontinentima.
Read MoreDa li znate ko je na Mitrovdan proslavio 50. godina svoga književnog rada?
Na Mitrovdan 1863. godine proslavio je pedeset godina svoga rada srpski lingvista, filolog, antropolog, književnik, prevodilac i akademik. Godne 1863. pedeset godina svoga književnog rada proslavio je Vuk Stefanović Karadžić. Vuk Stefanović Karadžić rođen je u Tršićiu 6. novembar 1787., a preminuo je 7. februar 1864. Bio je srpski lingvista, filolog, antropolog, književnik, prevodilac i akademik. Stefanović Karadžić je najznačajniji srpski lingvista XIX veka, reformator srpskog jezika, sakupljač narodnih umotvorina i pisac prvog rečnika srpskog jezika. Najznačajnija je ličnost srpske književnosti prve polovine XIX veka.
Read MoreŠta su zadušnice?
Zadušnice su crkveni praznik kada hrišćani posećuju grobove svojih bližnjih i govore molitve Bogu za njih. U svim pravoslavnim crkvama služi se Sveta Liturgija, na kojem sveštenik vinom preliva žito, a onda se obilaze grobovi najbližih gde pali sveća. Zadušnice uvek se obeležavaju subotom. Obeležavaju se četiri puta godišnje: Zimske zadušnice – obeležavaju se u subotu pred Mesne poklade Letnje zadušnice – obeležavaju se u subotu pred Duhove Miholjdanske zadušnice – obeležavaju se pred Miholjdan Jesenje zadušnice – nazivaju se drugačije i mitrovske zadušnice jer obeležavaju u subotu pred Mitrovdan
Read MoreŠta je Krstovdan?
Krstovdan je dan strogog posta. Krstovdan se proslavlja 27.septembra kao dan kada je pronađen Časni krst na Golgoti i njegov povratak iz Persije u Jerusalim. Carica Jelena, majka cara Konstantina, ode na poklonjenje Hristovom grobu u Jerusalim i tamo pronađe na đubrištu Krst u ruševinama Venerinog hrama, kojim ožive jednog mrtvaca i od tada se praznuje Podizanje Časnog Krsta. Carica je sa sobom ponela samo deo Časnog krsta i svete klince kojim je Isus Hrist bio prikovan za Krsta ,a sam Krst položi u srebrni kovčeg i predade ga patrijarhu Makariju. Blaženi car Konstantin položi životvorno…
Read MoreKoja je jedina zemlja na svetu koja je dobila ime po ženi?
Jedina zemlja nazvana po ženi je Sveta Lucija, karipska ostrvska nacija koju su francuski doseljenici nazvali u čast Svete Lucije Sirakuške, hrišćanske mučenice iz 3. veka, jer su se iskrcali na ostrvo na njen praznik. Francuski doseljenici koji su stigli na ostrvo 1502. godine, tokom božićnih svečanosti, iskrcali su se 13. decembra, što se slavi kao Dan Svete Lucije. Da bi to obeležili, nazvali su ostrvo po Svetoj Luci. Ko je bila Sveta Lucija? Sveta Lucija je bila mlada žena sa Sicilije koja je mučeno poginula u 4. veku zbog…
Read MoreŠta je Sekuritizacija?
Sekuritizacija podrazumeva društveni proces u kojem se nekom pitanju, pojavi ili problemu pridaje ekstremno sigurnosno značenje, shvatanje ugrožavanja kao pojava koja dovodi u pitanje egzistencijalnost. Retorička struktura akta sekuritizacije ima tri elementa: Karl Šmit ( 11. jul 1888 – 7. april 1985) je nemački pravnik, filozof, politički teoretičar i sociolog. Ostao je najpoznatiji u ulozi pravnika u Vajmarskoj republici za vreme Trećeg rajha. U opsegu njegovih tema se, između ostalog, nalazilo i pisanje o posedovanju političke moći, o čemu je raspravljao i u svom eseju Diktatura. Njegov rad je izvršio…
Read MoreŠta je lilanje?
Naziv Lilanje vezan je za praznik Petrovdan posvećen Svetim Apostolima Petru i Pavlu, koji se proslavlja 12. jula. Lila je zapaljena suva kora divlje trešnje umetnuta u procep ili nanizana na drveni štap. Lilanje je običaj koji je vekovima prisutan kod stočarskog stanovništva na području zapadne Srbije i Bosanske Krajine. Magijsko-religijski narodni običaj koji se kod Srba, osim na Petrovdan, upražnjava i pred Velike poklade, uoči Ivanjdana, Spasovdana i Đurđevdana. Uglavnom deca pali lile koje baca preko krovova i nosi oko torova izgovarajući: „Lila gori , žito rodi“, ili „Bogami,…
Read MoreŠta je diktatura?
Diktatura je naziv za oblik vladavine u kome se sva vlast nalazi u rukama jednog čovjeka ili manje grupe ljudi te koja nije ograničena nikakvim institucionalnim okvirima kao što su ustav, zakoni ili običaji. Diktatura je oruđe za korumpirane režime čija je jedina svrha osobno bogaćenje.
Read MoreŠta je plenum?
Studentski plenumi su primeri direktne demokratije. Plenum ima dva princima i to da svako može na njemu da iskaže svoje mišljenje, i da odluke donose svi članovi plenuma. Plenumom predsedava grupa od par studenata ili osoba, ako se radi o drugoj vrsti plenuma. Zaduženja su da jedan moderira, drugi da mu pomaže a treći da vodi zapisnik. Na kraju svakog plenuma se izglasava nova grupa moderatora koja će pripremiti i voditi sledeći plenum. Plenum je otvoreni forum koji nema lidera ili neku hijerarhiju jer se akcenat stavlja na ravnopravnost svih…
Read MoreŠta je Ćacilend?
Ćacilend je naziv za okupljene navodne „studenti koji hoće da uče“ u Pionirskom parku u Beogradu. Ćacillend je nazvan kao podsmeh za lažne studente ili studente bliske Srpskoj naprednoj stranci. Ko su Ćaci? Ćaci je uopšten naziv za neobrazovanu osobu ali je tokom vremena označavalo neobrazovanu osobu iz Srpske napredne stranke. Takođe, termin označava i osobe koji ne razmišljaju svojom glavom. Nastanak naziva Ćaci Dana 22. januara 2025. godine, na ulazu u Gimnaziju „Jovan Jovanović Zmaj“ ( popularno zvana Jovina gimnazija) u Novom Sadu pojavio se grafit “Ćaci u školu”,…
Read More