Zemun danas deluje kao prirodni deo Beograda, ali njegov razvoj je dugo tekao potpuno odvojeno. Prvi pisani tragovi o naselju na ovom prostoru potiču još iz rimskog perioda, kada je ovde postojalo utvrđenje Taurunum, deo odbrambenog sistema Dunava.
Savremeni Zemun počinje da se formira u srednjem veku, ali ključni istorijski prelom dolazi nakon 1717. godine, kada Austrija preuzima ovaj deo Posavine i Podunavlja od Osmanlija. Već 1717–1739. Zemun postaje važna vojna i trgovačka tačka Habsburške monarhije.
Poseban status dobija nakon 1740. godine, kada se razvija kao slobodan trgovački grad unutar austrijskog sistema. Tokom 18. i 19. veka Zemun se razvija u tipičan srednjoevropski grad, sa baroknom arhitekturom, zanatskim radionicama i jakim trgovačkim slojem.
U tom periodu granica između Osmanskog carstva i Habsburške monarhije prolazila je upravo ovim područjem, pa je Zemun bio svojevrsni „granični grad“. Carina, kontrola robe i stroga vojna prisutnost oblikovali su njegov identitet.
Nakon Prvog svetskog rata, 1918. godine, Zemun ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ali i dalje zadržava poseban urbani karakter. Konačno, 1929. godine postaje deo šire administrativne celine sa Beogradom, iako će dugo zadržati prepoznatljivu zasebnost u mentalitetu i izgledu.
Danas Zemun i dalje nosi slojeve te prošlosti — od austrougarskih fasada do dunavskog keja koji čuva sećanje na vreme kada je bio poslednja stanica jedne imperije.
