Pitanje o „prvom gradu na svetu“ nema potpuno jednostavan odgovor, jer zavisi od toga šta smatramo gradom. Najstarija velika urbana naselja pojavila su se na Bliskom istoku tokom neolita i kasnije u Mesopotamiji.
Jedan od najpoznatijih kandidata je Jerihon, čiji tragovi naseljavanja sežu do približno 9000. godine pre nove ere. Međutim, najraniji Jerihon nije bio grad u smislu velikih urbanih centara koji će se razviti nekoliko hiljada godina kasnije.
U Mesopotamiji se tokom 4. milenijuma pre nove ere pojavljuju veliki urbani centri. Posebno mesto ima Uruk, koji je do oko 3200. godine p.n.e. postao ogroman grad za svoje vreme.
Uruk se često smatra jednim od prvih pravih gradova u istoriji. Imao je hramove, administraciju, razvijenu trgovinu i veliki broj stanovnika. Upravo u tom periodu nastaju i najraniji oblici pisma.
Razvoj gradova bio je povezan sa poljoprivredom. Kada su ljudi naučili da proizvode višak hrane, deo stanovništva mogao je da se bavi zanatima, trgovinom, administracijom i religijom.
Gradovi su zato predstavljali mnogo više od velikog broja kuća. Pojavljuju se društvene klase, organizovana vlast, porezi, skladišta, hramovi i sistem evidencije.
Drugim rečima, grad je nastao kada ljudsko društvo više nije moglo da se zadovolji samo time da proizvede dovoljno hrane za današnji dan. Čim se pojavila potreba da neko vodi računa o žitu, porezima, trgovini i ljudima – dobili smo administraciju. A čim smo dobili administraciju, istorija je pronašla još jedan razlog da bude komplikovana.
