Sveti apostoli Aristarh, Pud i Trofim

Aristarh bio je jedan od vernih saputnika Sveti apostol Pavle. Potiče iz Soluna i pominje se u Delima apostolskim kao čovek koji je prošao sve ono što bi većinu nateralo da promeni profesiju — progone, zatvore, haos po gradovima. Bio je uz Pavla i tokom njegovog boravka u Rimu, praktično kao saborac do kraja. Pud (Pudent) Pud je bio rimski senator — što znači da je imao sve predispozicije za lep, udoban život u sistemu… ali je odlučio da ga zakomplikuje prihvativši hrišćanstvo. Pominje ga Pavle u Drugoj poslanici Timoteju.…

Read More

Sveti Martin ispovedaonik

Pоstaо je papa 5 .jula 649. gоd.za vreme rasprave hrišćana sa jereticima mоnоtelitima (jedinоvоljnicima). Da bi uspоstaviо mir u crkvi sam car Коnstans II je napisaо knjižicu Tipоs, kоja je bila veоma pо vоlji jeretika. Papa Martin je sazvaо sabоr оd 105 episkоpa, na kоme se оsudila оva knjižica careva. U istо vreme je napisa papa pismо patrijarhu Pavlu mоleći ga da se drži čiste vere i da cara savetuje, da se оkane jeresi. Tо pismо je razljutilо i patrijarha i cara. I car je pоslaо nekоga vоjvоdu Оlimpija u…

Read More

Sveštenomučenik Antipa, episkop Pergamski

Sveštenomučenik Antipa Pergamski bio je jedan od ranih hrišćanskih episkopa u gradu Pergam (današnja zapadna Turska). Njegovo ime se pojavljuje i u Otkrivenje Jovanovo, gde se pominje kao verni svedok Hristov koji je stradao za veru. Ko je bio Antipa? Antipa je živeo u vreme kada hrišćanstvo nije bilo samo “nepopularno”, nego praktično ilegalno – što znači da je izbor bio prilično jednostavan: ili se pokloniš rimskim bogovima i caru, ili ideš u istoriju… bukvalno. Prema predanju, bio je učenik Sveti apostol Jovan Bogoslov, koji ga je postavio za episkopa…

Read More

Sveti apostoli Irodion, Agav, Ruf, Asinkrit, Flegont i Ermije

U hrišćanskoj tradiciji, pored Dvanaestorice apostola, posebno mesto zauzima širi krug učenika poznat kao Sedamdesetorica apostola. Među njima se u crkvenom predanju i liturgijskom sećanju pominju Irodion, Agav, Ruf, Asinkrit, Flegont i Ermije. Iako istorijski podaci o njima nisu uvek potpuni, njihovo mesto u predanju rane Crkve ima jasno teološko i istorijsko značenje. 1. Sedamdesetorica apostola u crkvenom predanju Prema Jevanđelju po Luki (Lk 10, 1–20), Isus Hristos pored Dvanaestorice šalje i veći broj učenika da propovedaju Jevanđelje po gradovima i mestima gde je On trebalo da dođe. Taj širi…

Read More

Pobusni ponedeljak

Srpska pravoslavna crkva obeležava Pobusani ponedeljak, odnosno „Vaskrs za mrtve.“  To je prvi ponedeljak nakon Vaskrsa. Narodni običaj kaže da treba pobusiti grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. Veruje se da ovaj dan treba da bude posvećen upokojenima i stoga treba otići na groblje i zapaliti sveću, urediti groblje, odneti farbana jaja na grob jer je taj dan posvećen upokojenima. Jaja se kucaju o spomenik preminulog a preostala jaja dele se sirotinji. Dodaci

Read More

Sveti Evtihije Carigradski

U kalendaru Srpske pravoslavne crkve danas se obeležava spomen na Svetog Evtihija Carigradskog, jednog od najuticajnijih, ali i najprogonjenijih patrijarha ranovizantijskog perioda. Njegov život ostaje primer vremena u kojem granica između vere i politike praktično nije postojala – ako je ikada i postojala. Rođen početkom 6. veka u Maloj Aziji, Evtihije je na čelo Carigradske patrijaršije došao 552. godine, u jeku vladavine cara Justinijan I. Period njegove službe obeležili su snažni teološki sporovi i pokušaji carskog dvora da nametne sopstvena tumačenja vere. Evtihije je bio aktivni učesnik Petog vaseljenskog sabora,…

Read More

Sveti mučenici Agatopod i Teodul

Agatopod i Teodul su hrišćanski mučenici iz ranog 4. veka, iz vremena kada je Rim imao prilično „kreativan“ pristup rešavanju verskih neslaganja — uglavnom kroz zatvor, torturu i brzo uklanjanje problema. Obojica su bili hrišćani u Solunu (Tesaloniki), u periodu Dioklecijanovih progona, kada je carska administracija odlučila da bi bilo najbolje da se nova vera „objasni“ batinama i pritiskom, umesto dijalogom (jer, naravno, dijalog je bio precenjen koncept). Prema predanju: Obojica su uhapšeni jer nisu hteli da se odreknu hrišćanstva i prinesu žrtvu rimskim bogovima — što je tada bilo…

Read More

Tit Čudotvorac

Tit Čudotvorac je rano je otišao u manastir i posvetio se duhovnom životu. Bio je veoma smeran i poslušan i „u ovim dobrodeteljima on prevaziđe ne samo bratiju nego i sve ljude“. Za vreme ikonoboračkog pokreta podržavao je ikone. Veruje se da mu je zbog njegove velike smernosti i čistote od Boga darovan dar čudotvorstva i za života i po smrti. Imao je brojne učenike. Umro je u IX veku. Foto:ilustracija/pixabay Dodaci

Read More

Vaskrsni utorak

Vaskrsni utorak je treći dan slavlja i na taj dan se praktikuju običaji kao i predhodnih dana.Nastavljaju gozbe i veselja,ugošćavaju kumovi, rodbina, prijatelji. Pоnеgdе sе u sеlima, mada niје raširеn оbičaј, оdržavaјu svadbе, јеr sе vrеmе praznоvanja Hrišćanskе Pashе smatra pоsеbnоm blagоdaću, pa sе ta blagоdat žеli prеnеti i na nоvе supružnikе i njihоvu nоvооsnоvanu pоrоdicu. Dodaci

Read More

Vaskrsni ponedeljak – narodni običaji i verovanja

Vaskrsni ponedeljak  je drugi dan proslavljanja Vaskrsenja Hristova. Na uskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, ali kako je dan ranije predviđen za najužu porodicu, ovog dana se ugošćavaju kumovi, rodbina, prijatelji. U nekim vojvođanskim selima je običaj da momci tog dana polivaju devojke vodom. Slobodni momci obilaze devojke u selu i sa sobom vode tamburaše ili sami sviraju ali nose i kantice sa vodom kojom će politi devojku. Polivanje vodom predstavlja skidanje predhodnih devojačkih grehova kao što je Isus svojim apostolima oprao noge.Takodje, smatralo se da što više momak…

Read More

Uskrs

Uskrs je jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika, koji se u Srbiji i širom pravoslavnog sveta obeležava kao praznik nade, života i pobede svetlosti nad tamom. On simbolizuje vaskrsenje Isusa Hrista nakon raspeća i predstavlja temelj hrišćanske vere. U narodnoj tradiciji, Uskrs je mnogo više od verskog praznika – on je i porodični i kulturni događaj, duboko ukorenjen u običaje, simboliku i zajedništvo. Značenje Uskrsa U hrišćanskom učenju, Uskrs predstavlja trenutak kada se, prema Jevanđeljima, Isus Hristos trećeg dana nakon raspeća vratio u život. Taj događaj simbolizuje pobedu života nad smrću…

Read More

Velika subota

U subоtu pо raspеću, dоđоšе prvоsvеštеnici i farisејi kоd Pilata da tražе оd njеga da pоstavi stražu isprеd Hristоvоg grоba. Оvо su uradili zatо štо su sе plašili da ćе nеkо оd Hristоvih učеnika ukrasti NJеgоvо Tеlо, i takо ćе narоd pоvеrоvati da је Isus vaskrsaо, kaо štо је i naјavljivaо, “Pоsliје tri dana ustaću” (Mt. 27, 63). „Rеčе im Pilat: Imatе stražu, iditе tе utvrditе kakо znatе. А оni оtišavši utvrdišе grоb sa stražоm i zapеčatišе kamеn“ (Mt. 27, 65-66). Na Vеliku Subоtu, tеlоm u grоbu, a dušоm u…

Read More

Narodni običaji – Velika subota

Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Sprema se i čisti kuća, boje jaja, po pravilu izjutra pre izlaska sunca. U Homolju mese kolač – vaskršnjak – okićen bosiljkom, kao i manji kolačići. U jugoistočnom Banatu mese kolačiće koji se posle bdenija nose na groblje. Grob se preliva vinom i okadi. Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove. U Republici Srpskoj, Popovom polju, Veliku subotu zovu i Crvena subota i tada „maste“, odnosno boje…

Read More

Veliki petak

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Veliki petak. Veliki petak je sećanja na dan kada je Isus Hristos raspet na krstu na Golgoti. Ovaj dan se obeležava strogim postom i treba se uzdržavati od bilo kakve proslave. Takođe,ono što je strogo zabranjeno je pijenje vina jer ono predstavlja krv Gospodnju. Na današnji dan je Isus iz kuće prvosveštenika Kajafe odveden do rimskog prokuratora Pontija Pilata. U nоći između Velikоg četvrtka i Velikоg petka, Hrista su mučili i bičevali. Pоntije Pilat je predaо Isusa Judejima, rekavši da ne mоže da ga оsudi,…

Read More

Narodni običaji – Veliki Četvrtak

Veliki Četvrtak se u jednom delu Srbije smatra i oračkom slavom ili ti težačkom slavom. U manastiru Tronoši nekada se palila velika sveća ili ti oračka sveća koja se palila tokom godina na svim većim praznicima. Važilo je pravilo da se uprezala stoka pa se išlo u polja ali se nije radilo već se sedelo u polju jer se verovalo da će na taj dan stoka napredovati i biti zdrava tokom cele godine. Veruje se da se na ovaj dan jedino sme saditi lubenice jer će onaj ko zasadi na ovaj…

Read More

Veliki Četvrtak – Tajna večera

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak u znak sećanja na Tajnu večeru. Na današnji dan u hramovima se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog. Ovaj dan se slavi kao dan kada je Isus ustanovio Svetu Tajnu Pričešća uz reči: „Uzmite, jedite; ovo je telo moje.“ i „Pijte iz nje svi; Jer ovo je krv moja Novoga Zaveta koja se prolijeva za mnoge radi otpuštenja grehova.“ Veruje se da na ovaj dan ko okaje grehe svoje da će mu biti oprošteni. Isus je svojim učenicima oprao noge učeći ih tako sopstvenim…

Read More

Sveti Arhangel Gavril – istorijski i teološki pregled

U hrišćanskoj tradiciji, Sveti Arhangel Gavril zauzima mesto jednog od najznačajnijih nebeskih glasnika, čija se uloga oblikovala kroz tekstove Starog zaveta i Novog zaveta. Njegovo ime, izvedeno iz hebrejskog „Gavri-El“, nosi značenje „Bog je moja snaga“, što odražava njegovu funkciju posrednika između božanskog i ljudskog sveta. Najraniji pomen Gavrila nalazi se u Knjizi proroka Danilo, gde se javlja kao tumač apokaliptičnih viđenja, uvodeći elemente eshatološke simbolike koji će kasnije biti razvijeni u judeo-hrišćanskoj tradiciji. Međutim, njegov istorijski i teološki značaj kulminira u evanđeoskim narativima, naročito u događaju Blagovesti, kada objavljuje…

Read More

Blagovesti – praznik između neba i zemlje

U kalendaru pravoslavnog sveta malo je praznika koji u sebi nose tako jasno ukrštene slojeve vere, istorije i narodne imaginacije kao što su Blagovesti. Obeležavane 7. aprila, one stoje na granici dva sveta: između zime i proleća, između starog verovanja i hrišćanske dogme, između straha i nade. U crkvenom smislu, praznik označava trenutak kada je arhangel Arhangel Gavrilo doneo vest Bogorodica da će roditi Sina Božijeg. Taj trenutak, poznat kao Blagoveštenje, predstavlja početak hrišćanske istorije spasenja – trenutak kada reč postaje sudbina, a sudbina – istorija. Međutim, izvan zidova crkava…

Read More

Cveti – praznik između vere i naroda

Cveti spadaju među najpoetičnije, ali i najsloženije praznike u pravoslavnom kalendaru. Slavljene nedelju dana pre Uskrsa, Cveti formalno obeležavaju ulazak Isusa Hrista u Jerusalim, trenutak kada ga narod dočekuje granama i cvećem. Međutim, u srpskoj tradiciji ovaj praznik daleko prevazilazi biblijski okvir: on je prelomna tačka između zime i proleća, vere i običaja, liturgije i arhaičnih obreda. Istorijski i religijski kontekst U hrišćanskoj simbolici, događaj koji Cveti obeležavaju nosi dvostruku poruku. S jedne strane, to je trijumfalni ulazak Hrista u Jerusalim – trenutak kolektivnog oduševljenja i priznanja. S druge, to…

Read More

Lazareva subota – Vrbica

Srpska pravoslavna crkva slavi Lazarevu subotu ili Vrbicu.  Vrbica se slavi dan pred Cveti i ovaj praznik posvećen je deci jer je Hristos, prema Jevanđelju, ulazeći u Jerusalim rekao: „Pustite decu meni, jer takvih je Carstvo nebesko“. Na ovaj dan je,prema verovanju, Isus Hrist vaskrsao Lazara iz groba, koji je četiri dana bio mrtav. U našim crkvama i hramovima u popodnevnim časovima služi se večernje bogosluženje, i u crkvu se unose vrbove grančice. Nakon što se grančice vrbe osveti, deli se deci a zatim se oko crkve obiđe tri puta sa…

Read More