Sveta mučenica Agripina jedna je od poštovanih ranohrišćanskih svetiteljki koja je stradala za veru u Hrista u vreme progona hrišćana, najverovatnije tokom 3. veka.
Prema crkvenom predanju, Agripina je rođena u Rimu u uglednoj hrišćanskoj porodici. Od mladosti je svoj život posvetila Hristu, odbijajući brak i odlučivši da sačuva devstvenost. Kada je izvedena pred vlasti i primorana da se odrekne hrišćanske vere, ostala je nepokolebljiva.
Zbog svoje vere bila je podvrgnuta teškim mučenjima. Predanje govori da je preminula od posledica mučenja, a njeno telo su tri pobožne hrišćanke – Vasa, Pavla i Agatonika – tajno prenele na Siciliju, u grad Kataniju, gde je sahranjena. Nad njenim grobom kasnije je podignut hram, a brojna predanja govore o isceljenjima i čudesima koja su se događala molitvama ovoj svetiteljki.
U pravoslavnoj tradiciji Sveta Agripina smatra se zaštitnicom onih koji stradaju zbog vere, kao i pomoćnicom bolesnima i nevoljnima koji joj se obraćaju sa iskrenom molitvom.
Tropar (glas 4):
„Ovčica Tvoja Isuse, Agripina, zove silnim glasom: Tebe, Ženiče moj, ljubim i Tebe tražeći stradam; i raspinjem se i sahranjujem se krštenjem Tvojim; i stradam radi Tebe da bih carovala u Tebi; i umirem za Tebe da bih živela sa Tobom. No, kao žrtvu neporočnu primi mene koja Ti se sa ljubavlju prinosim. Njenim molitvama, kao Milostiv, spasi duše naše.“
Dan proslavljanja
Sveta mučenica Agripina se po kalendaru Srpska pravoslavna crkva proslavlja 6. jula po gregorijanskom kalendaru (23. juna po julijanskom kalendaru).
Narodno predanje u pojedinim krajevima vezuje ovaj dan za molitve za zdravlje dece i ukućana, a vernici ga obeležavaju odlaskom u crkvu, molitvom i činjenjem dobrih dela u znak sećanja na njenu čvrstu veru i mučeničko stradanje.
Foto: Ilustracija/ pixabay
