Bulevar kralja Aleksandra danas je jedna od najdužih i najvažnijih gradskih arterija, ali njegova priča počinje mnogo pre nego što je Beograd dobio današnji izgled.
Njegova osnova formirana je još u 19. veku, kada se Beograd širio ka istoku, prema tadašnjim periferijama kao što su Palilula i Kragujevački drum. Taj put je vodio ka unutrašnjosti Srbije i bio je ključan za trgovinu i kretanje robe.
Prvo zvanično ime ove saobraćajnice bilo je „Kragujevački drum“, jer je povezivala Beograd sa Kragujevcem, tadašnjom prestonicom Srbije do 1841. godine. Kasnije, kako se grad širio i modernizovao, ulica dobija urbani karakter i postaje gradski bulevar.
Tokom istorije, ime se više puta menjalo, što je gotovo sudbina svih velikih beogradskih ulica. Nakon Prvog svetskog rata, 1920-ih godina, nazvan je po kralju Aleksandru I Karađorđeviću, simbolu nove jugoslovenske države.
Tokom Drugog svetskog rata, u periodu okupacije 1941–1944, ulica dobija ime po nemačkoj administraciji, kao i mnoge druge beogradske ulice tog vremena. Nakon oslobođenja 1944. godine, vraćeno je ime kralja Aleksandra, da bi u socijalističkom periodu ponovo bilo promenjeno u Bulevar revolucije.
Tek 1997. godine vraćeno je današnje ime – Bulevar kralja Aleksandra, čime je zatvoren jedan dug istorijski krug.
Danas ovaj bulevar nije samo saobraćajnica, već živi zapis promena kroz koje je Beograd prolazio: od provincijskog grada 19. veka, preko ratova i ideologija 20. veka, do savremenog evropskog centra.
