Izbori za beogradsko časništvo održani su po novom Zakonu o opštinama, koji je stupio na snagu 25. novembra 1889. godine. Ministar unutrašnjih dela odredio je način sprovođenja izbora, uključujući:
- sastavljanje biračkih spiskova po kvartovima (svi koji su imali pravo glasa i plaćali porez prethodnih 15 godina i za prvo polugodište tekuće godine);
- formiranje kvartovskih biračkih odbora: prvih 30 birača odabire 4 člana, od kojih odbor bira predsednika;
- najstariji predsednik kvartovskih odbora postaje predsednik glavnog biračkog odbora;
- nakon zatvaranja biračkih mesta, akte predaju predsedniku glavnog odbora, koji broji glasove i objavljuje rezultate.
Izbori su raspisani 6. decembra 1889. godine i zakazani za 17. decembar. Birači su trebalo da izaberu predsednika opštine, dva člana suda i šest kmetovskih pomoćnika za šest beogradskih kvartova: varoški, dorćolski, terazijski, savamalski, palilulski i vračarski. Mandat je bio dvogodišnji.
Prvi izbori i ponovljeni izbori
Prvi izbori 17. decembra bili su neuspešni zbog male izlaznosti, pa su ponovljeni 21. decembra. Radikalna i Liberalna stranka zadržale su iste kandidate, dok je Napredna stranka ponovo bojkotovala izbore. Liberali su kandidovali Dragutina Gođevca, a radikali Nikolu Pašića za predsednika opštine.
Rezultati
Na ponovljenim izborima 21. decembra pobedila je Radikalna stranka:
Radikalna lista: 772 glasa
Liberalna lista: 13 glasova
Novi predsednik opštine varoši Beograda postao je Nikola Pašić.
Nakon izbora
Članovi nove opštinske uprave i predsednik Pašić primili su dužnost 30. decembra 1889. godine. Nikola Pašić ostao je na funkciji do 14. januara 1891, kada je postao predsednik Vlade Srbije. Do imenovanja novog predsednika Beograda, vršilac dužnosti bio je kmet Svetozar Kara-Pešić, a 26. maja 1891. na čelo opštine došao je Milovan Marinković, izabran na izborima.
