Agiazma je posuda za čuvanje osvećene vode na Bogojavljenje. U srpskim srednjovekovnim crkvama agiazme su se nalazile na južnoj strani priprate.
Read MoreКатегорија: Ako neko pita
Šta je Amvon?
Amvon je uzdignuti podijum u pravoslavnim hramovima na soleji, obično za visinu jedne stepenice, ispred ikonostasa. Sa amvona se drži propoved.
Read MoreKo su bili Bakići?
Bakići su bili srpska srednjovekovna plemićka porodica koji su krajem 15. i početkom 16. veka imali posede na prostorima Šumadije. Godine 1525. prešli su u Ugarsku, postavši jedna od najuglednijih srpskih porodica u toj kraljevini. Vojvoda Pavle Bakić je 20. septembra 1537. godine od ugarskog kralja dobio titulu srpskog despota.
Read MoreŠta je Zemlja Brankovića?
Zemlja Brankovića je bila samostalna srednjovekovna srpska oblast nastala raspadom Srpskog carstva 1371. godine. Zemlja Brankovića se prostirala na najvećem delu današnjeg Kosova i Raške oblasti.
Read MoreKo su Bagaši?
Bagaši su srpska srenjovjekovna plemićka porodica koji su imali posede u Kraljevini Srbiji i Carevini Srbiji. Porodica se u 14. vijeku u Srbiju doselila iz Kostura ( zapadna Makedonija ). Antonije Bagaš je bio plemić u Srbiji koji se zamonašio na Svetoj gori i dobio ime Arsenije. Kao monah on je obnovio Manastir Svetog Pavla. Antonijev brat Nikola Bagaš delio je novac brojnim manastirima i selima.
Read MoreČirak
Čirak je stalak za svijeću ili ti svećnjak. Reč se koristi u terminologiji pravoslavne crkve.
Read MoreČasna trpeza
Časna trpeza u Pravoslavnoj Crkvi je središte i najvažniji deo oltarskog prostora na kome se priprema završni čin pričešća. Simbolizuje grob i Presto Gospodnji.
Read MoreNaos
Naos je arhitektonski pojam za unutrašnju centralnu i glavnu prostoriju u hramu. Naos je glavno mesto molitve vernih.
Read MoreNarteks
Narteks priprata je zapadni ulazni deo pravoslavne crkve koji je od ostatka crkve odvojen zidom i vratima. Služi za potrebe vršenja službe. Ponekad se ispred njega postavlja i egzonarteks ili tzv. spoljna priprata.
Read MoreŠta je na Zapis Hilandarskoj zavesi?
Zapis na hilandarskoj zavesi izvezla je Jelena Mrnjavčević kao monahinja 1398/1399. dok je živela sa kneginjom Milicom, tada već monahinjom Evgenijom. Zavesa je od crvenog svilenog atlasa (144 x 118 cm). Na njoj je zlatnom i srebrnom žicom izvezena kompozicija na kojoj Isus u arhijerejskoj odeždi služi službi sa sv. Vasilijem Velikim i sv. Jovanom Zlatoustim.
Read MoreŠta je Karejski tipik?
Karejski tipik je srednjovekovni spis na pergamentu u obliku svitka iz XII veka. Napisao ga je Sveti Sava 1199. godine u svojoj isposnici u Kareji . Tipik je najstariji sačuvani srpski dokument. Sadrži uputstva i pravila za monaški i isposnički život. Original tipika čuva se u riznici manastira Hilandar.
Read MoreŠta je Hilandarska povelja?
Hilandarska povelja je spis koji je krajem XII veka izdao Stefan Nemanja. Drugu verziju izdao je njegov sin Stefan. Original dokumenta se čuva u Hilandaru, a u spisu se opisuje život Stefana Nemanje. Pisana je na pergamentu, dugom 63 a širokom 32,5 cm. Ima ukupno 75 redova. Na kraju je Stefanov potpis ispod njega je datum („meseca septembra 29. dan“) i potvrda kralja Vladislava.
Read MoreNazivi za neke od rodbinskih veza?
Šta je Ravanička povelja?
Ravanička povelja je povelja iz 1381. godine, posvećena manastiru Ravanica od strane kneza Lazara. Napisana je na srpskom jeziku ćirilicom. Original nije sačuvan, ali je sačuvan prepis iz manastira Vrdnik iz 17. veka. Na povelji se nalazi srebrni pečat sa pozlatom na kome je lik kneza Lazara sa jedne strane, a sa druge Isus Hristos na prestolu. Povelja je izložena u Muzeju Srpske pravoslavne crkve u Beogradu.
Read MoreŠta su Žitije Stefana Dečanskog?
„Žitije Stefana Dečanskog“ je hagiografija iz 15. veka ( nastala u periodu 1402, do 1406. godine) koju je napisao Grigorije Camblak, bugarski monah i iguman manastira Visoki Dečani u vreme despota Stefana Lazarevića. To je biografija koja obuhvata čitav život Stefana, sina kralja Milutina.
Read MoreKoji su običaji na Blagovesti?
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici proslavljaju Blagovesti – 7.aprila. Veruje se da je na taj arhanđel Gavrilo javio Mariji da će roditi Isusa. Arhanđel Gavrilo joj reče: „Raduj sе, blagоdatna! Gоspоd jе s tоbоm, blagоslоvеna si ti mеđu žеnama!“ Veruje se da od Blagovesti dobro je započeti neki veliki posao ili neke životne odluke. Verovalo se da na ovaj dan se završava zima. U narodu je običaj bio da se rano ustaje, a devojke dan su započinjale pesmom. Deca trče oko kuće i štapovima udarali o metalne predmete kako bi…
Read MoreŠta je Danilov zbornik?
Danilov zbornik je naziv je za zbirku biografija srpskih vladara i arhiepiskopa pisanih od arhiepiskopa Danila (1324-1337), Danilovog učenika i drugih autora. Danilov zbornik je najobimnije delo srpske srednjovekovne književnosti. Obuhvata period srpske istorije od vladavine kralja Radoslava, do prvih pet godina vladavine cara Dušana i period istorije srpske crkve. Zbornik sadrži žitija: Radoslava, Vladislava (kratke biografije), Uroša-Dragutina, Jelene, Milutina, Stefana Dečanskog, Dušana, Arsenija Sremca, Joanikija I, Jevstatija I, Save II, Danila I, Jakova, Jevstatija II, Save III, Danila II, Nikodima, patrijarha Joanikija I, patrijarha Save I, Jefrema. Dodaci
Read MoreŠta je Ostromirovo jevanđelje?
Ostromirovo jevanđelje je jedan od najstarijih i najbolje očuvanih rukopisa staroslovenske, odnosno staroruske književnosti iz sredine XI veka. Napisan je u dve kolone sa 18 redova na površini od oko 20 × 24 cm. Ukrašen koricama s dragim kamenjem. Izradio ga je đakon Grigorije tokom 1056 -1057. godine po porudžbini kneza novgorodskog Ostromira za Sofijsku sabornu crkvu Velikog Novgoroda. U početku je čuvan u Sofijskoj crkvi, a zatim je prenet u Moskovski Kremlj. Godine 1720. ukazom Petra Prvog prenet je u Sankt Peterburg. Od 1806. godine Ostromirovo jevanđelje se čuva…
Read MoreŠta je Bitoljski natpis?
Bitoljski natpis iz 1015. / 1016. godine je srednjovekovni natpis cara Bugarske Jovana Vladislava (1015 – 1018) . Na natpisu je uklesano da je on podigao Bitoljsku tvrđavu za utočište i spas Bugara i da je on samodržac bugarski, car Bugara, bugarskog roda. Ploča je pronađena 1956. u Bitolju kod Čauš džamije, a bila je okrenuta u zemlju i služila kao stepenica. Danas se natpis nalazi u Istorijskom muzeju u Bitolju.
Read MoreŠta je Zbornik popa Dragolja?
Zbornik Popa Dragolja je srednjovekovni starosrpski rukopis pravoslavnog sveštenika Vasilija Dragolja iz 1259. godine. Napisan je ćirilicom na pergamentu. Rukopis je izrađen na koži i pronađen je 1875. od strane Pante Srećkovića u srpskom selu Vraka blizu Skadra. Od 1902. godine rukopis se čuvao u Narodnoj biblioteci Srbije ali je nestao tokom povlačenja srpske vojske u Prvom svetskom ratu 1915. Vraćen je Narodnoj biblioteci Srbije 1969. godine. Zbornik popa Dragolja sadrži uputstva za otkrivanje bogumila, namenjena pravoslavnom sveštenstvu, kao i molitve protiv zlih sila.
Read More