Barokna kapija

Barokna kapija Država: Srbija Grad: Beograd Beogradska tvrđava Barokna kapija je jedan od značajnih arhitektonskih elemenata u Beogradu. Radi se o ulaznoj kapiji u kompleks Beogradske tvrđave, koja je sagrađena u baroknom stilu tokom perioda austrougarske vladavine nad Beogradom u 18. veku. Istorija Beogradska Barokna kapija izgrađena je tokom austrijske okupacije Beograda (1717-1739). U tom periodu tvrđava je značajno obnovljena i proširena, a tada su izgrađeni mnogi barokni elementi, uključujući i Baroknu kapiju. Arhitektonski stil Barokna kapija je karakteristična po svom stilu koji odražava tipične elemente baroka, poput bogate dekoracije,…

Read More

Staro tursko kupatilo na Beogradskoj tvrđavi

Staro tursko kupatilo na Beogradskoj tvrđavi nalazi se u Donjem gradu, sagrađena u periodu između 1860. i 1867. godine, kada su Osmanlije napustile tvrđavu. Tokom Prvog svetskog rata objekat je korišćen kao vojno kupatilo. Amam je pretrpeo veliko oštećenje 1944. godine nakon savezničkog bombardovanja. Nakon osnivanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, 1962. godine pokrenuta je rekonstrukcija objekta i završena 1964. godine. Odlučeno je da Stari amam bude korišćen kao planetarijum Astronomskog društva Ruđer Bošković koji je nezvanično počeo sa radom 1969., a zvanično 1970. godine. U njemu se…

Read More

Opservatorija na Kalemegdanu

Opservatorija na Kalemegdanu ili Narodna opservatorija u Beogradu je ustanova Astronomskog društva Ruđer Bošković. Smeštena je u Dizdarevoj (Despotovoj) kuli na Kalemegdanu. Radovi na njenoj adaptaciji su trajali od 1962. do 1964. godine. Zvanično je počela sa radom 20. decembra 1964. godine. Za podizanje i opremanje Opservatorije najviše su se zauzeli Pero Đurković, prof. dr Radovan Danić i Nenad Janković. Na terasi Narodne opservatorije nalazi se teleskop-refraktor Cajs 110/2000, a po potrebi se iznosi i na svoje postolje postavlja teleskop-reflektor TAL 200K (200/2000).

Read More

Malo stepenište na Kalemegdanu

Malo stepenište na Kalemgdanu nalazi se na kraju savskog šetališta Velikog Kalemegdana i povezana je sa Pariskom ulicom. Podignuto je 1903. godine po projektu prve žene arhitekte u Srbiji, Jelisavete Načić. Na fasadi prema Pariskoj ulici je dekorativno obrađena sa česmom u vidu lavlje glave u tondu. Česma je retko u funkciji. Rekonstrukcija Malog stepeništa obavljena je 2018. godine.

Read More

Veliko stepenište na Kalemegdanu

Veliko stepenište nalaze se u Kalemegdanskom parku na jugozapadnom delu Beogradske tvrđave. Izgrađene su decembra 1928. godine rekonstrukcije parka Kalemegdan. Izrađene su po projekatu Aleksandara Krstića šefa službe za parkove u gradskoj upravi Beograda, dok je glavni projekat bio rad Đorđa Kovaljevskog. Za vreme Drugog svetskog rata stepenište je oštećeno tokom bombardovanja Beograda u aprilu 1941. godine, kao i kasnije tokom rata. Nakon Drugog svetskog rata stepenište je delimično rekostruisano. 1989.godine proradilo je klizište i došlo je do velikog oštećenja stepenica. Usledila je sanacija ali veoma loša. U oktobru 2006.godine…

Read More

Nadgrobne ploče kao staze na Kalemegdanu

Pre Novog groblja u Ruzveltovoj ulici, gradsko groblje se nalazilo na današnjem prostoru Tašmajdana sve do 1927. godine i ako je sahranjivanje prestalo zvanično početkom 19. veka. Novo groblje je otvoreno 1886. godine, pa je počelo preseljenje posmrtnih ostataka sa Tašmajdana na Novo groblje a nadgrobne ploče su prodavane. Ostao je dobar deo nadgrobnih spomen ploča koje nisu mogle da se prodaju, pa je nekom palo na pamet da ih iskoristi kao ploče za staze. U nadi da niko neće primetiti lice nadgrobnih ploča okretane su ka zemlji ali bilo…

Read More

Ostaci Mitropolitskog dvora

Ostaci mitropolitskog dvora su otkriveni prilikom iskopavanja na Donjem gradu Beogradske tvrđave 1977. godine. Otkrivanjem ostataka došlo se do saznanja da je u pitanju mitropolitska dvor u okviru koga se nalazio i Hram Uspenja Bogorodice sa ktitorskim natpisom despota Stefana Lazarevića. Poznato je da je ovaj hram 1315. godine pohodila kraljica Simonida, žena kralja Milutina, da bi se poklonila čudotvornoj ikoni Presvete Bogorodice, najvećoj gradskoj svetinji. Zahvaljujući Despotu Stefanu Lazareviću beogradska crkva je obnovljena u 15.veku. U Hramu su pored čudotvorne ikone Bogorodice, nalazile su se i mošti Svete Petke…

Read More

Veliki barutni magacin

Veliki barutni magacin jedna je od podzemnih građevina ukopana u steni Beogradske tvrđave. Barutni magacin je izrađen po projektu austrijanca majora Fran Nikole Sule i građen je u periodu 1718. -1739.godine. Objekat je služio kao skladište municije i tokom 19.veka. Veliki barutni magacin sastoji se od dve sale oslonjene na po devet stubova i velikog prostornog hodnika. Svaka sala imala je površinu od oko 400 kvadratnh metara.

Read More

Kula Nebojša na Beogradskoj tvrđavi

Kula Nebojša nalazi se u Donjem gradu Beogradske tvrđave. Nastala je oko 1460. godine i izgradili su je Ugari da bi zaštitili prilaz Dunavskom pristaništu. Turci su prilikom osvajanja Beograda 29.avgusta 1521. godine uspeli da prodru u Donji grad tek kada su artiljerijom srušili Kulu Nebojšu. Turci su je ponovo izgradili ali je nosila naziv Bela Kula ili Temišvarska kula koja je imala i zvono. Kula Nebojša je tokom vekova više puta bila rušena i građena tokom osvajanja Beograda. Ime Nebojša počinje da se pojavljuje tokom 18.veka na osnovu imena…

Read More

Despotova kapija na Beogradskoj tvrđavi

Despotova kapija ili Kapija despota Stefana Lazarevića nalazi se na Beogradskoj tvrđavi. Pored kapije se nalazi se i Dizdareva kula u kojoj je sada Opservatorija Astronomskog društva „Ruđer Bošković”. Na mestu Despotove kapije nalazila se kapija koja je predstavljala glavni ulaz u Beogradsku tvđavu, a onda u vreme vladavine despota Stefana Lazarevića, između 1404. i 1427. godine, zamenjena Despotovom kapijom i Despotovom kulom.

Read More

Kapija Karla VI – Beogradska tvrđeva

Kapija Karla VI je kapija na severoistočnom bedemu Donjeg grada Beogradske tvrđave. Kapija je izgrađena između 1718. i 1720. godine po projektu Baltazara Nojmana za vreme austrijske vladavine Beogradom i posvećena je austrijskom caru Karlu VI iz dinastije Habzburg. Fasade kapije je jedino izvorno očuvano ostvarenje barokne arhitekture na područjima južno od Save i Dunava. Na spoljnoj strani kapije, nalazi se monogram cara Karla VI, a nekada je postojao i natpis „Karlo VI, rimski car, avgust, pobornik prave vere protiv hrišćanskih neprijatelja, podigao je ova vrata, veličanstveno delo, posle osvajanja…

Read More

Vojna kuhinja – Beogradska tvrđava

Vojna kuhinja na Beogradskoj tvrđavi nalazi se između kapije Karla VI i kule Nebojša. Izgrađena je u drugoj polovini 18. veka. Tokom Prvog srpskog ustanka, kada su srpski ustanici zauzeli tvrđavu 1807.godine, korišćena je kao topolivnica. Kada su Turci ugušili srpski ustanak pretvorili su je u vojnu kuhinju dogradivši visoke dimnjake. Nakon predaje predaje gradova Srbima 1867. godine, u objekat se uselila srpska vojska. Danas se u ovoj zgradi nalazi Naučnoistraživački centar za Beogradsku tvrđavu, arheološkog instituta SANU.

Read More

Skulptura Slepi guslar u Beogradu

Skulptura Slepi guslar nalazi se Beogradu na Kalemegdanu. Skulptura je deo kompozicije spomenika Karađorđu koji je bio postavljen na Kalemegdanu 13.avgusta 1913.godine. Spomenik Karađorđu je bio kompozicija koje su činile skulpture slepog guslara, dva vojnika, iz Prvog srpskog ustanka i Balkanskih ratova, žene koja drži dete, boginje Nike i Vožda Srbije na vrhu. Spomenik su srušili Austrijanci u vreme Prvog svetskog rata, 1916. godine. Danas na mestu voždovog spomenika stoji Spomenik zahvalnosti Francuskoj, delo Ivana Meštrovića. Sačuvana skulptura „Slepog guslara“ postavljena je 11.novembra 2020.godine u blizini Spomenika zahvalnosti Francuskoj na…

Read More