Sankanje u Beogradu

Sankanje u Beogradu tokom 30-tih godina stariji, ali i mlađi koristili su sve skoro dostupne ulice u Beogradu za sankanje ali i klizanje koje nisu bile obezbeđene od strane grad, pa su se dešavale i teške nesreće. Zbog nekoliko teških nesreća koje su se desila Uprava grada Beograda je zabranila klizanja, skijanja i sankanja na ulicama ali i nije se mnogo poštovalo. Nakon Drugog svetskog rata ili tačnije 50-tih godina 20. veka kako gradske vlasti nisu mogle da obezbede u svakom reonu da deca imaju mesto za skinjanje i sankanje,…

Read More

Terazijski tunel u Beogradu

Terazijski tunel u Beogradu nalazi se na ulaz/izlaz raskrsnici Dečanske i Nušićeve ulice, i ulaz/izlaz predstavlja produžetak Brankove ulice. Prvobitna ideja za gradnju tunela pojavila se1955. godine koju je izneo arhitekta Dimitrije T. Leko predajući je nacrt za Gradsku kuću u kojem je ucrtan i Terazijski tunel. Terazijski tunel su projektovali arhitekti Ljubomir Porfirović i Miloslav Vidaković. Tunel je zvanično otvoren 4. decembra 1970. godine, kao i Most Gazela, Mostarska petlja i dragstor u Nušićevoj ulici koji je radio non-stop..

Read More

Zvono Saborne crkve u Beogradu

Saborna crkva u Beogradu nalazi se na raskršću ulica kneza Sime Markovića i kralja Petra – Kosančićev venac. Sagrađena je 1845. godine na mestu starije crkve koja je bila kao i današnja posvećena Svetom arhanđelu Mihailu. Stara crkva bila je građena i rušena tokom 18. veka više puta. Crkveni verodostojnici su rizikovali i sopstvene glave gradeći je jer je čak postojala i naredba turskih vlasti da se srpske crkve ne smeju obnavljati. Jedan od crkvenih verodostojnika koji je ponovo gradio Sabornu crkvu je Mitropolit beogradsko-karlovački Mojsije inače beograđanin po rođenju.…

Read More

Prvi noćni gradski prevoz u Beogradu

Prvi noćni gradski prevoz u Beogradu počeo je zvanično sa radom 20. februara 1952. godine i to dve trolejbuske linije i dve sutobuske linije. Prve trolejbuske linije saobraćale su na relacijama: Kalemegdan -Kruševačka ulica i Kalemegdan – Dušanovac. Razmak između linija je u početku bio na 15 minuta ali se tokom perioda produžilo čekanje sugrađana na pola sata. Prve autobske noćne linije saobraćale su na relaciji: Trg republike – Čukarica i Trg republike – Zemun ( autobus broj 34). U narednih mesec dana uvedeno je još nekoliko linija ali počeo…

Read More

Dečji zoološki vrt u Beogradu

Dečji zoološki vrt Država: Srbija Grad: Beograd Beogradski zoološki vrt je svečano otvoren 12. jula 1936. godine. Osnovao ga je tadašnji gradonačelnik gospodin Vlada Ilić od svojih para na svom imanju. Projektovao ga je inženjer Aleksandar Krstić. U godinama nakon otvaranja Beo zoo vrt se širio i dopunjavao novim životinjskim vrstama ali i izgradnjom posebnih sadržaja. Posebno je značajna 1938. godina jer su tada izgrađena zimska skloništa za bizone ikrokodile, bazeni za pingvine i medvede ali i prostorija za gmizavce. Zoološki vrt je polako gledao da približi životinjski svet najmlađima,…

Read More

Gestapo zatvori u Beogradu

Nemačke okupacione snage ušle su u Beograd 12. aprila 1941. godine. Prvi logor u Beogradu formiran je 5. jula 1941. godine na Banjici u bivšoj kasarni 18. pešadijskog puka. Upravnik logora bio je Svetozar Vujković. Prvo sedište Nemačke policije za vreme Drugog svetskog rata bilo je u zgradi Ministarstva pravde, preko puta bioskopa Zvezda u Ulici kralja Milana. Ubrzo se sedište Nemačke policije preselilo u Ratnički dom ili ti današnji Dom Vojske leta 1941. koje je bilo do kraja samog rata. Tačnije, to je bilo sedište Operativne grupe Policije bezbednosti…

Read More

Arheološko nalazište kod Doma Narodne skupštine

Arheološka iskopavanja u parku kod Doma Narodne skupštine počela su marta 2023. godine kako bi se na istom mestu izgradila javna garaža, predstavlja deo arheološkog nalazišta Antički Singidunum. Arheološka iskopavanja sprovodio je Muzej grada Beograda, pod rukovodstvom kustosa Zbirke za antiku Milorada Ignjatovića. Arheloškim iskopavanjem otkriveni su u početku ostaci kuća koje su srušene savezničkim bombardovanjem 1944. i antičke grobnice. Na površini grobnice nađena je kolenasta fibula iz 3. vek nove ere, fragmente keramike i bronzani novčić koji potiče iz 4. veka. Naišli su i na zaboravljeno naselje Beograda 17.-18.…

Read More

Beogradski Gran Pri 1939. godine

Beogradski Gran Pri 1939. godine Država: Srbija Grad: Beograd Održana: 3. septembar 1939. Dužina kruga: 2,79 km Dužina trke: 139,55 km Rekord kruga: 1:04.03 Kraljevina Italija Tacio Nuvolari Broj krugova: 50 Beogradski Gran Pri ili Velika nagrada Beograda je poslednja automobilska trka ovog tipa održana pred Drugi svetski rat, 3. septembra 1939. Održana je pod pokroviteljstvom jugoslovenskog kralj Petra II. Trka je održana oko Kalemegdana. Trku je gledalo oko 50.000 gledalaca koji su se okupili u 11 časova kada su prvo održale tri motociklističke trke i četiri manje automobilske. Trke…

Read More

Olimpijski stadion na Kalemegdanu

Olimpijski stadion na Kalemegdanu je bila ideja koja je nastala 1936. godine kada je Jugoslovenski olimpijski odbor podneo zahtev da se Olimpijada u Beogradu održi 1948. godine. U isto vreme Verner Marh projektovao Olimpijski stadion za XI Olimpijadu u Berlinu, pa je na poziv tadašnjeg predsednika Vlade Kraljevine Jugoslavije Milana Stojadinovića doputovao u Beograd maja 1938. godine. Nakon obilaska Beograda Verner Marh predlaže da se stadion napravi na Kalemegdanu ili ti tačnije u Donjem gradu. Ideju Vernera Marha podržalo je Ministarstvo građevine i on je sa svojim timom započeo projekat…

Read More

Arheološko nalazište Antički Singidunum

Arheološko nalazište Antički Singidunum Država: Srbija Grad: Beograd Arheološko nalazište Antički Singidunum obuhvata lokalitete u opštinama Stari grad, Savski venac, Vračar, Palilula i Zvezdara. Arheološko nalazište Antički Singidunum obuhvata kastrum, civilno naselje i nekropole. Singidunum ( Beograd) je predstavljao važno strateško uporište, pa se često spominje da je u I veku bila stacionirana IV Flavijeva legija za čije potrebe je izgrađeno veliko utvrđenje ( kastrum) na današnjem platou Gornjeg grada Beogradske tvrđave. Otkriveni su mnogobrojni arheološki predmeti i ostaci profane, kultne i grobne arhitekture, skulpture, brojni epigrafski spomenici, keramika i…

Read More

Arheološko nalazište Agino brdo u Beogradu

Arheološko nalazište Agino brdo Država: Srbija Grad: Beograd Opština: Grocka Arheološki lokalitet Agino brdo prostire se na visokoj zaravni na obali Dunava pri izlasku iz Grocke. Na arheološkom lokalitetu Agino brdo nađeni su ostaci neolitskog naselja. Nađeni su i ostaci rimskih i slovenskih grobova, ali i nekropola iz vremena seobe naroda. Arheološko nalazište vezuje se za neolitska naselja Belo brdo u Vinči, Čaršija u Ripnju, Mali drum u Popoviću i Usek na Banjici. Veliki značaj ovog nalazišta je što se može pratiti kontinuitet od neolita, preko starijeg gvozdenog doba, rimskog…

Read More

Piramida u Knez Mihailovoj ulici

Piramida u Knez Mihailovoj ulici nalazi se isprеd zgradе Srpskе akadеmijе nauka i umеtnоsti postavljena jе 1995. gоdinе od strane Grada Bеоgrada. Na piramidi su navedene gеоgrafska dužina i širina tačkе na kоjоj sе nalazi piramida, pоtоm nadmоrska visina i ubrzanjе zеmljinе tеžе u tоj tački. Grad Bеоgrad nalazi sе na 44° 49’49” sеvеrnе gеоgrafskе širinе i 20°27’44” istоčnе gеоgrafskе dužinе i na nadmоrskоj visini оd 116,75 mеtara. Neki dovode u vezu piramidu ispred SANU sa masonskom ložom. Slična piramida stajala je nekada na zgradi Kapetan Mišinog zdanja (Rektorat Beogradskog…

Read More

Arheološki lokalitet Pionirski park u Beogradu

Arheološki lokalitet Pionirski park Država: Srbija Grad: Beograd Otkriven: 2003. Arheološko nalalzište Pionirski park otkriven je 2003. godine prilikom izgradnje podzemne garaže, Otkriveno je 15 rimskih grobova, četiri slobodno ukopana groba bez mogućnosti datovanja i jedan kameni sarkofag. Ovim otkrićem je potvrđeno da je lokalitet Pionirski park deo jugoistočne nekropole antičkog Singidunuma, na kojoj se sahranjivanje pokojnika obavljalo tokom 3. i 4. veka naše ere. Sve grobne konstrukcije izgrađene su od rimskih opeka, dimenzija 0,40 m x 0,27 m x 0,04 m, vezanih krečnim malterom, dok je unutrašnjost oblepljena hidrostatičkim…

Read More

Kiosk K67 – Crveni kiosk

Kiosk K67 je nastao 1966. godine koji je kreirao slovenački arhitekta i dizajner Saša J. Machtig. Pojavljuje se u različitim kombinacijama boja ( bela, žuta, plave, crvne) ali je crvena boja ostala njegov prepoznatljiv znak. Kiosci K67 su prestali sa proizvodnjom 1999. godine i do tada je proizvedeno oko 7.500 komada. Crveni kiosk, kako su ga zvali, ostao je prepoznatljiv simbol nekadašnje Jugoslavije i prodaja PKB viršli u zemički ali i kobasica. Ovakav vid prodaje nastao je na osnovu ideje tadašnjeg PKB koji je i raspisao konkurs za kiosk pod…

Read More

Spomen-česma Jasmini Jovanović u Beogradu

Spomen-česma Jasmini Jovanović u Beogradu Država: Srbija Grad: Beograd Opština Savski venac Spomen-česma Jasmini Jovanović nalazi se u parku „Lep izgled“ kod Mostarske petlje, između Ulice kneza Miloša i Sarajevske ulice u Beogradu. Česmu je podigla Gradska opština Savski venac 5. oktobra 2002. godine u spomen na drugu godišnjicu stradanja Jasmine Jovanović, aktivistkinje Demokratske stranke Srbije iz Miloševca kod Velike Plane. Poginula je tako što je pala pod točkove kamiona tokom demonstracija 5. oktobra 2000. godine. Na spomen-tabli koja se nalazi na česmu, stoji tekst: „Jasmina Jovanović (1961-2000), čitavu deceniju…

Read More

Nuklearna nesreća u Vinči

Nuklearna nesreća u Vinči ili Slučaj Vinča se dogodila 15. oktobra 1958. godine u poslepodnevnim časovima u Institutu za nuklearne nauke u Vinči kada je došlo do isticanja radioaktivnog materijala iz nuklearnog reaktora, prvog u tadašnjoj Jugoslaviji. Pokušano je tada da se napravi atomska bomba u strogoj tajnosti. Ozračeno šestoro mladih istraživača: Radojko Maksić, Roksanda Dangubić, Draško Grujić, Stjepko Hajduković, Živorad Bogojević i Života Vranić. Zahvaljujući akademiku Pavlu Saviću, i njegovim vezama u inostranstvu, uspeo je da ugovori da se ozračeni istraživači prebace u Pariz, u roku od 24 časa,…

Read More

Miloš Bogićević

Miloš Bogićević Datum rođenja: 1811. Mesto rođenja: Jarebice, Karađorđeva Srbija Datum smrti: 01. novembra 1844. (32/33 god.) Mesto smrti: Šabac, Kneževina Srbija Miloš A. Bogićević je bio upravitelj varoši Beograda (gradonačelnik) u periodu 27/28.5.1840 – 24.9.1840. Miloš Bogićević bio je sin Podrinskog (Lozničkog) vojvode Antonija-Ante Bogićevića. Godine 1828. postao pisar svog zeta Jevrema Obrenovića, brata kneza Miloša, a od naredne godine i njegov sekretar. 1832. je dao ostavku na ovaj položaj. 1.marta, 1839. je postavljen za načelnika „okružja Šabačkog“, a ubrzo i prebačen na novu dužnost 1840. postao upravitelj varoši Beograda.…

Read More

Ilija Čarapić

Ilija Čarapić Datum rođenja: 1792. Mesto rođenja: Beli Potok, Beograd Datum smrti: 1844. Mesto smrti: Beograd, Kneževina Srbija Ilija Čarapić je bio, prema nekim podacima, prvi srpski upravnik Beograda 1839 -1840. U stvari je obavljao funkciju glavnog policajca za grad Beograd, pa je ta pozicija predstavljala i automatski upravnikom prestonice. Rođen je 1792. godine u Belom Potoku. Bio je sin vojvode Vase Čarapića, postao je gročanski vojvoda sa samo 18 godina nakon smrti strica Atanasija Čarapića. Ilija Čarapić je bio oženjen Stamenkom Karađorđević i nije imao dece. Bio je očuh…

Read More

Ejnehenova mahala u Beogradu

Ejnehenova mahala u Beogradu nalazila se u području kod današnjeg Doma Narodne skupštine, a tada Batal džamije. Ostaci ovog naselja otkriveni su ovih dana prilikom arheoloških iskopavanja u parku kod Doma Narodne skupštine pre nego što će biti izgrađena podzemna garaža. Ejnehan-begova džamija koja je kasnije poznata kao Batal džamija izgradio je Ejnehan-beg krajem 16. veka kada je počelo i da se formira manje naselje Ejnehenova mahala. Naselje je tokom ratova Turske i Austrije napušteno. Foto: Ilustracija / A.M

Read More

Zadužbina Dimitrija Milojevića i žene mu Natalije

Zadužbina Dimitrija Milojevića i žene mu Natalije Ratnim invalidima nalazi se u ulici Džordža Vašingtona u Beogradu. Zgrada je sagrađena 1924. godine kao zadužbina Dimitrija Milojevića i žene mu Natalije Ratnim invalidima. Rad Zadužbina je zvanično odobren 13. marta 1924. godine za dobrotvorne i prosvetne ciljeve, a rukovođenje je dato Udruženju ratnih invalida. Zadužbina je dovođenja u pitanje zbog nestanka novac za šta su neki krivili Dimitrija Milojevića koji je novac namenjen za ratne invalide navodno trošio. Samo godinu dana nakon osnivanja Državna Hipotekarna banka traži od Dimitrija Milojevića da…

Read More