Hamurabijev zakonik je jedan od najstarijih sačuvanih pisanih zakona u istoriji čovečanstva. Nastao je oko 1754. godine pre nove ere u vreme vladavine babilonskog kralja Hamurabija (oko 1792–1750. p. n. e.), vladara Prve vavilonske dinastije.
Hamurabi je vladao drevnim gradom Vavilonom u Mesopotamiji (područje današnjeg Iraka). Tokom svoje vladavine uspeo je da proširi državu i ujedini veliki deo južne Mesopotamije. Kako bi uredio odnose u velikoj državi, naredio je da se zakoni uklešu na veliku kamenu ploču — stelu od crnog diorita, visoku oko 2,25 metara.
Danas se ta stela čuva u Luvr.
Šta je sadržao Hamurabijev zakonik?
Zakonik ima 282 člana (zakonske odredbe) koje uređuju različite oblasti života:
- krivično pravo – kazne za krađe, ubistva, prevare i nasilje;
- porodično pravo – brak, razvod, nasleđivanje i položaj žene;
- trgovinu – ugovore, zajmove, kamate i odgovornost trgovaca;
- radne odnose – plate zanatlija, radnika i lekara;
- vlasništvo – zemljište, stoku i imovinu.
Najpoznatiji princip zakonika je:
„Oko za oko, zub za zub“ (lex talionis).
To znači da je kazna trebalo da bude srazmerna učinjenom delu. Na primer, ako je neko drugome naneo određenu povredu, mogao je biti kažnjen istom merom. Međutim, kazne nisu bile jednake za sve — zavisile su od društvenog položaja osobe.
Društvena podela u Hamurabijevom zakoniku
Vavilonsko društvo bilo je podeljeno na tri glavne grupe:
- Avilumi – slobodni građani višeg položaja (plemstvo, činovnici, ugledni ljudi).
- Muškenumi – slobodni ljudi nižeg društvenog položaja.
- Robovi – ljudi bez pune pravne slobode.
Ista povreda nije uvek nosila istu kaznu. Povreda uglednog čoveka bila je strože kažnjavana nego povreda roba.
Značaj Hamurabijevog zakonika
Hamurabijev zakonik nije bio prvi zakon u istoriji — stariji su, na primer, Ur-Namuov zakonik iz oko 2100–2050. godine pre nove ere i neki sumerski zakoni — ali je Hamurabijev zakonik najpoznatiji jer je veoma obiman i dobro očuvan.
Njegov značaj je u tome što pokazuje da su drevne civilizacije imale razvijene pravne sisteme mnogo pre modernih država. On predstavlja jedan od prvih pokušaja da se pravila života u društvu jasno napišu i učine dostupnim svima.
Ukratko: Hamurabijev zakonik je zbirka od 282 zakona iz XVIII veka pre nove ere, koju je doneo vavilonski kralj Hamurabi kako bi uredio život, trgovinu, imovinu i kažnjavanje u svojoj državi.
