Sabor Presvete Bogorodice je veliki hrišćanski praznik koji Srpska pravoslavna crkva proslavlja 8. januara, drugog dana Božića. Sam naziv „sabor“ označava sabranje vernih u čast Presvete Bogorodice, kao blagodarnost za njenu ulogu u tajni Hristovog rođenja.
Značaj praznika
Nakon što se na Božić slavi rođenje Gospoda Isusa Hrista, Crkva već sledećeg dana posebno uznosi molitve Njegovoj Majci, Presvetoj Djevi Mariji. Ona je u pravoslavnom bogoslovlju poštovana kao Bogorodica, jer je rodila Sina Božijeg, ovaploćenog Logosa.
Sabor Presvete Bogorodice istovremeno je i sabor svih onih koji su bili neposredno povezani sa događajem Hristovog rođenja, pa se u bogoslužbenim pesmama pominju:
- Sveti Josif Obručnik,
- Sveti car David,
- Sveti apostol Jakov, brat Gospodnji.
Oni su, svaki na svoj način, bili svedoci i učesnici tajne Rođenja Hristovog.
Narodni običaji i verovanja
U srpskom narodu Sabor Presvete Bogorodice ima posebno mesto, naročito među ženama i majkama. Praznik je povezan sa:
- molitvama za zdravlje dece,
- zahvalnošću za materinstvo,
- verovanjem da Presveta Bogorodica štiti porodicu i dom.
U mnogim krajevima Srbije smatralo se da se na ovaj dan ne obavljaju teški poslovi, a žene su se posebno uzdržavale od rada, iz poštovanja prema Majci Božijoj. U nekim selima bio je običaj da se tog dana posećuju porodilje, uz darove i blagoslove za majku i novorođenče.
Bogoslužbena tradicija
Na Sabor Presvete Bogorodice služi se sveta liturgija, a u crkvenim pesmama Bogorodica se veliča kao:
„Časnija od Heruvima i neuporedivo slavnija od Serafima“.
Praznik nosi radosni, božićni karakter i smatra se nastavkom svetlosti i tišine Božića, kada se porodica sabira u miru i molitvi.
Mesto u narodnom kalendaru
Sabor Presvete Bogorodice spada u velike praznike, iako nije crveno slovo u svim kalendarima. Ipak, u duhovnom i narodnom pamćenju zauzima značajno mesto kao dan posvećen Majci, životu i blagoslovu porodice.
