Bitka kod Termopila odigrala se 480. godine pre nove ere, tokom velike invazije Persijskog carstva na Grčku. Persijsku vojsku predvodio je kralj Kserks I, naslednik Darija I, dok je spartanski kralj Leonida I komandovao grčkim snagama koje su branile prolaz.
Termopili su bili uzak planinski prolaz između planina i mora. Upravo zbog geografskog položaja mali broj branilaca mogao je da zaustavi mnogo veću vojsku, jer Persijanci nisu mogli da iskoriste svoju brojčanu nadmoć na širokom prostoru.
Leonida je sa sobom imao oko 300 spartanskih hoplita, ali oni nisu bili jedini Grci koji su učestvovali u borbi. Ukupne grčke snage u različitim fazama bitke brojale su nekoliko hiljada ljudi.
Persijska vojska bila je mnogo brojnija, iako antički izvori, naročito Herodot, daju ogromne brojke koje savremeni istoričari uglavnom ne prihvataju. Kserksova vojska ipak je bila dovoljno velika da predstavlja ozbiljnu pretnju čitavoj Grčkoj.
Grci su prva dva dana uspešno koristili teren i odbijali napade. Međutim, jedan lokalni stanovnik po imenu Efijalt pokazao je Persijancima planinski put kojim su mogli da zaobiđu grčke položaje.
Kada je Leonida shvatio da će biti opkoljen, većinu grčkih snaga poslao je u povlačenje. Spartanci i deo saveznika ostali su da pruže poslednji otpor.
Leonida je poginuo, a Persijanci su zauzeli prolaz.
Ipak, Termopili nisu bili konačna persijska pobeda. Nekoliko nedelja kasnije grčka flota porazila je Persijance kod Salamine, a sledeće godine grčke snage odnеле su odlučujuću pobedu kod Plateje.
Zbog toga je Termopil postao simbol vojne hrabrosti i spremnosti na žrtvu, iako je stvarni istorijski događaj bio mnogo složeniji od legende o „300 Spartanaca“.
