Svetosavska večernja škola osnovana je 1887. godine u Beogradu pod pokroviteljstvom Društva Svetog Save i predstavljala je jedan od ključnih instrumenata u širenju srpske prosvete i nacionalne svesti među mladima iz tada neoslobođenih srpskih zemalja, uključujući Staru Srbiju i Makedoniju. Škola je imala za cilj obrazovanje u duhu srpstva i pravoslavlja, očuvanje maternjeg jezika, negovanje istorije i tradicije, te razvoj pismenosti i praktičnih zanata među učenicima. Zbog značajnog učešća zidarstva u nastavnom programu, škola je među učenicima često nazivana i “Zidarskom školom”.
Osnivanje
Glavni odbor Društva Svetog Save smatrao je obrazovanje najefikasnijim sredstvom širenja prosvete i negovanja nacionalnih osećanja. Ideja o osnivanju škole za mlade iz neoslobođenih krajeva postojala je ranije, ali je krajem 1887. godine realizovana u Beogradu, neposredno pred Božić.
Brzo nakon objavljivanja upisa, veliki broj učenika iz Stare Srbije i Makedonije, koji su se nalazili u Beogradu na različitim zanatima, prijavio se za školu, što je dovelo do proširenja prostora u Terazijskoj osnovnoj školi. Učenici su dolazili iz različitih mesta, uključujući Velesku i Prilepsku oblast, sela Vefčana, Labuništa, Piskupštine, Nereze, Podgorice, Jablanice (Debar), kao i iz Crne Gore i Sandžaka.
Za formalno uspostavljanje škole, Glavni odbor zatražio je odobrenje Ministarstva prosvete, pri kome se nalazilo Odeljenje za srpske škole u Turskoj. Ministarstvo je odobrilo nastavni program i prvih šest godina obezbeđivalo udžbenike, dok je kasnije Glavni odbor preuzimao troškove nabavke. Upravnik škole bio je Milojko Veselinović, istaknuti srpski diplomata i nacionalni radnik.
Nastavni program i predmeti
Svetosavska škola nudila je širok spektar predmeta koji su obuhvatali pismenost, zanatstvo i nacionalno obrazovanje:
- Hrišćanska nauka
- Srpski jezik
- Račun i geometrijski oblici
- Zidarstvo i crtanje
- Zemljopis i srpska istorija
- Osnovi prirodnih nauka i fizike
- Crkveno i narodno pevanje
- Deklamovanje pesama i krasnopis
Program je bio organizovan po razredima, s posebnim naglaskom na čitanje, pisanje i nacionalnu svest:
- Prvi razred – osnovna pismenost, brojenje, učenje o Hristu i praznicima, zidarstvo i pevanje.
- Drugi razred – proširenje čitalačkih i računskih veština, zemljopis, praktične veštine zidarstva i crtanja.
- Treći razred – napredna pismenost, prošireno računanje i geometrija, srpska istorija, praktične građevinske veštine i umetničko izražavanje kroz crtanje i pevanje.
Posebna pažnja posvećivana je srpskom jeziku, istoriji i pismenosti, s ciljem očuvanja nacionalnog identiteta među mladima.
Dalji razvoj i značaj
Već 1888. godine osnovana je Svetosavska Pripravna škola za učenike koji su završili osnovnu školu s odličnim uspehom. Idejni tvorac pripremne škole bio je Milojko Veselinović, koji je do svog premještaja u Carigrad aktivno učestvovao u radu Glavnog odbora.
Školska slava bila je Sveti Sava, a počela se slaviti 1889. godine u prisustvu članova Društva i gostiju. Kasnije, Svetosavske večernje škole otvorene su i u Nišu i Kragujevcu. Rad škole prestaje 1912. godine zbog mobilizacije uoči Balkanskih ratova.
Zaključak
Svetosavska večernja škola predstavljala je značajan doprinos srpskom obrazovanju i očuvanju nacionalnog identiteta u periodu intenzivne političke i kulturne borbe. Kroz kombinaciju praktičnih veština, pismenosti i religijsko-nacionalnog obrazovanja, škola je oblikovala generacije mladih ljudi iz neoslobođenih srpskih krajeva, čuvajući tradiciju i jezik za buduće generacije.
