Sveti Meletije, arhiepiskop (patrijarh) antiohijski, jedan je od najznačajnijih crkvenih jerarha IV veka i istaknuti borac protiv arijanske jeresi. Njegov život obeležen je teškim progonstvima, ali i velikim doprinosom učvršćivanju pravoslavnog učenja o Svetoj Trojici.
Život i izbor za episkopa
Rođen je početkom IV veka u Jermeniji (oko 300. godine). Zbog svoje učenosti, blagosti i ugleda među hrišćanima, izabran je najpre za episkopa u Sebastiji, a potom, 360. godine, za arhiepiskopa u Antiohiji – jednom od najvažnijih hrišćanskih centara tog vremena.
U to vreme Crkvu je potresala arijanska kriza. Arije je učio da Sin Božiji nije iste suštine (jednosuštan) sa Ocem, već stvorenje. Iako su ga pojedine struje smatrale kompromisnim kandidatom, Meletije je ubrzo javno ispovedio pravoslavno učenje o jednosušnosti Sina sa Ocem, zbog čega je bio prognan.
Progoni i „meletijanski raskol“
Zbog čvrstog ispovedanja vere, bio je više puta proterivan iz Antiohije od strane careva naklonjenih arijanstvu, naročito za vreme cara Konstancija II i Valenta. Tokom njegovog izgnanstva, u Antiohiji je došlo do podele (poznate kao „meletijanski raskol“), jer su paralelno postavljani drugi episkopi.
Ipak, mnogi pravoslavni su ga priznavali kao zakonitog arhiepiskopa, među njima i veliki oci Crkve poput:
- Sveti Vasilije Veliki
- Sveti Grigorije Bogoslov
- Sveti Jovan Zlatousti
Sveti Jovan Zlatousti je posebno poštovao Meletija i smatrao ga svojim duhovnim ocem.
Drugi vaseljenski sabor
Godine 381. učestvovao je na Drugi vaseljenski sabor u Carigradu, koji je potvrdio Nikejsko ispovedanje vere i osudio arijanstvo i druge jeresi. Meletije je predsedavao saborom u njegovom početku, ali je tokom trajanja sabora preminuo iste godine.
Njegova smrt izazvala je veliko poštovanje i tugu među episkopima i vernicima.
Značaj
Sveti Meletije ostao je upamćen kao:
- Ispovednik pravoslavne vere
- Stradalnik zbog istine
- Pomiritelj u vremenu dubokih crkvenih podela
- Učitelj i uzor velikim svetiteljima IV veka
