Obrezanje Gospoda i Boga i Spasa našega Isusa Hrista je veliki hrišćanski praznik koji Pravoslavna crkva proslavlja 14. januara (1. januara po julijanskom kalendaru).
Jevanđelski događaj
Osmog dana po rođenju, po starozavetnom zakonu, Mladenac Isus je obrezan i tada Mu je dato ime Isus, kako je arhanđeo Gavrilo blagovestio Presvetoj Bogorodici:
„I kad se navrši osam dana da se obreže, nadenuše Mu ime Isus“
(Lk 2, 21)
Iako je On Sin Božiji i Tvorac Zakona, Hristos se smireno potčinjava Zakonu, pokazujući da je istinski postao čovek.
Duhovni smisao praznika
Obrezanje ima duboko bogoslovsko značenje:
- Potvrda Hristovog ovaploćenja – Isus nije prividno, već stvarno postao čovek
- Ispunjenje Zakona – Hristos dolazi „ne da ukine Zakon, nego da ga ispuni“
- Predznak Novog zaveta – telesno obrezanje zamenjuje se obrezanjem srca, krštenjem i duhovnim preobraženjem
- Smirenje i poslušnost – Bog prihvata ljudske propise radi spasenja čoveka
Praznik u Crkvi
Na ovaj dan Crkva istovremeno praznuje i Svetog Vasilija Velikog, jednog od najvećih otaca Crkve, autora Liturgije koja se služi upravo 14. januara.
Poruka praznika
Praznik Obrezanja Gospodnjeg nas podseća da:
- spasenje počinje poslušnošću Bogu,
- istinska promena nije spoljašnja, već unutrašnja,
- Hristos ulazi u ljudsku istoriju ne silom, već smirenjem.
Foto:ilustracja/pixabay
