Danas je teško zamisliti Beograd bez Novog Beograda, ali do sredine 20. veka na prostoru između Zemuna i starog dela grada uglavnom su se nalazile močvare, pesak i livade koje su često plavile Sava i Dunav.
Ideja o izgradnji novog grada postojala je još između dva svetska rata, ali je tek nakon Drugog svetskog rata započeta realizacija jednog od najvećih urbanističkih poduhvata u istoriji Srbije. Hiljade omladinaca iz cele tadašnje Jugoslavije učestvovale su u nasipanju terena i pripremi zemljišta za buduću izgradnju.
Kamioni, vozovi i brodovi godinama su dovozili pesak kako bi se podigao nivo zemljišta i stvorili uslovi za gradnju. Na prostoru gde su nekada bile močvare počeli su da niču široki bulevari, stambeni blokovi, škole, parkovi i poslovne zgrade.
Novi Beograd zamišljen je kao grad budućnosti. Za razliku od uskih ulica starog jezgra, projektovan je sa mnogo zelenih površina, širokim saobraćajnicama i velikim stambenim celinama. Mnogi blokovi danas imaju više stanovnika nego pojedini gradovi u Srbiji.
Od administrativnog centra socijalističke Jugoslavije do modernog poslovnog središta Srbije, Novi Beograd je prošao dug put. Danas predstavlja deo grada koji se najbrže razvija i u kojem se nalaze neke od najviših poslovnih zgrada u zemlji.
