Drugo zasedanje Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) održano je 29. novembra 1943. godine u oslobođenom gradu Jajcu, u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, tokom Drugog svetskog rata. Ovo zasedanje smatra se jednim od ključnih političkih događaja u istoriji jugoslovenske državnosti, jer je postavilo temelje posleratnog ustrojstva socijalističke Jugoslavije.
Pozadina
Nakon uspešnog razvoja narodnooslobodilačkog pokreta pod vođstvom Komunističke partije Jugoslavije i Josipa Broza Tita, postojala je potreba za stvaranjem legitimne političke strukture koja bi predstavljala Jugoslaviju u ratu i u međunarodnim odnosima. Prvo zasedanje AVNOJ-a održano je 1942. godine u Bihaću, a drugo je sazvano u trenutku kada su partizani kontrolisali značajne teritorije i uživali rastuću međunarodnu podršku.
Rad zasedanja
Na zasedanju je prisustvovalo 142 delegata iz svih krajeva zemlje, a sednicu je otvorio predsjednik AVNOJ-a dr Ivan Ribar. Donesene su ključne odluke koje su definisale političku budućnost Jugoslavije:
Glavne odluke:
- Zabrana povratka kralju Petru II Karađorđeviću u zemlju do okončanja rata.
- Formiranje Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), koji je imao funkciju privremene jugoslovenske vlade, na čijem čelu je postavljen Josip Broz Tito.
- Odlučeno je da se Jugoslavija konstituiše kao federativna država ravnopravnih naroda i narodnosti.
- AVNOJ je proglasio sebe najvišim zakonodavnim i izvršnim predstavništvom naroda Jugoslavije.
Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije
Glavni članak: Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije
U odluci AVNOJ-a, Nacionalni komitet je najviši izvršni naredbodavni organ narodne vlasti u Jugoslaviji, preko koga AVNOJ ostvaruje izvršnu funkciju. Telo koje ima sva obeležja narodne vlasti. Na predlog Moše Pijade imenovani su članovi prvog sastava Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije:
- Predsednik i poverenik za narodnu odbranu – maršal Josip Broz Tito
- Prvi potpredsednik NKOJ-a – Edvard Kardelj
- Drugi potpredsednik NKOJ-a – Vladislav Ribnikar
- Treći potpredsednik – Božidar Magovac
- Poverenik za spoljne poslove – dr Josip Smodlaka
- Poverenik za unutrašnje poslove – Vlada Zečević
- Poverenik za prosvetu – Edvard Kocbek
- Poverenik za narodnu privredu – dr Ivan Milutinović
- Poverenik za finansije – Dušan Sernec
- Poverenik za saobraćaj – Sreten Žujović
- Poverenik za narodno zdravlje – dr Milivoj Jabrišak
- Poverenik za socijalnu politiku – dr Anton Kržišnik
- Poverenik za sudstvo – Frane Frol
- Poverenik za ishranu – Mile Peruničić
- Poverenik za građevine – dr Rade Pribićević
- Poverenik za šume i rude – dr Sulejman Filipović
Predsedništvo AVNOJ-a
Članovi Predsedništva AVNOJ-a izabrani na drugom zasedanju AVNOJ-a u Jajcu:
- Predsednik: dr Ivan Ribar
- Potpredsednici: Antun Augustinčić, Dimitar Vlahov, Marko Vujačić, Moša Pijade i Josip Rus
- Sekretari: Rodoljub Čolaković i Radonja Golubović
- Članovi: Jakob Rade Avšič, Metodije Andonov Čento, Mihailo Apostolski, Spasenija Cana Babović, dr Vladimir Bakarić, France Bevk, Milan Belovuković, Josip Broz Tito, dr Vaso Butozan, Josip Vidmar, Sreten Vukosavljević, Ante Vrkljan, dr Pavle Gregorić, Maca Gržetić, Nikola Grulović, Milovan Đilas, Sreten Žujović, Vlada Zečević, Josip Jeras, Osman Karabegović, Jevstatije Karamantijević, Edvard Kardelj, dr Vojislav Kecmanović, Boris Kidrič, Ivan Stevo Krajačić, Vicko Krstulović, Pavao Krce, Husnija Kurt, Filip Lakuš, Voja Leković, dr Ljubo Leontić, Franc Leskošek, Božidar Magovac, dr Ante Mandić, Moma Marković, dr Metod Mikuž, dr Niko Miljanić, Vladimir Nazor, dr Blagoje Nešković, Stanko Opačić Ćanica, Nikola Petrović, Vlado Pop-Tomov, Koča Popović, Aleksandar Preka, dr Rade Pribićević, Đuro Pucar Stari, Aleksandar Ranković, Vladislav Ribnikar, dr Josip Smodlaka, dr Zlatan Sremec, Petar Stambolić, Luka Stević, Mehmed Sudžuk, Tone Fajfar, Frane Frol i Andrija Hebrang.
Značaj
Drugo zasedanje AVNOJ-a smatra se događajem koji je praktično označio kraj starih jugoslovenskih institucija i uspostavljanje novog revolucionarnog poretka. Odluke donete u Jajcu postale su osnova za stvaranje Federativne Narodne Republike Jugoslavije 1945. godine.
Istorijski uticaj
Zasedanje je imalo dalekosežne posledice:
- Obezbedilo je međunarodni legitimitet partizanskom pokretu.
- Uspostavilo je temelje socijalističkog uređenja u Jugoslaviji.
- Označilo je politički prekid sa monarhijom i starim režimom.
- Postavilo je koncept federalizma koji je trajao do raspada Jugoslavije 1990-ih.
Foto: Wikipedia
