Crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Topčideru

Crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Topčideru je hram Srpske pravoslavne crkve koji se nalazi na opštini Savski venac u Beogradu. Zadužbina je kneza Miloša Obrenovića koji je i bio njen ktitor. Podignuta je između 1832. i 1834. godine. Crkva je do 1863. godine bila dvorska crkva kneza Miloša, kao deo dvorskog kompleksa uz konak kneza Miloša. Sadašnji ikonostas su 1874. godine radili Stevan Todorović i Nikola Marković. Crkva je rekonstruisana od 2013. do 2016. godine. LEGENDA Prema legendi, knez Miloš je sagradio crkvu na ovom mestu jer je…

Read More

Konak kneza Miloša u Topčideru

Konak kneza Miloša u Topčideru, nalazi se u Beogradu na teritoriji opštine Savski venac. Podignut je u periodu od marta 1831. godine do 1834. godine po nalogu kneza Miloša. Gradili su ga neimari Janja Mihailović i Nikola Đorđević pod nadzorom glavnog kneževog neimara, Hadži-Nikole Živkovića. Konak je bio dvor vladara Kneževine Srbije u kome je zasedala Kneževska skupština. Svoje poslednje dane života u njemu je proveo knez Miloš Obrenović za vreme svoje druge vladavine 1859 – 1860. godine. Ispred ovog nalazi se jedan od najstarijih i najlepših platana u Evropi.…

Read More

Crkva Svetog velikomučenika Dimitrija na Novom Beogradu

Crkva Svetog velikomučenika Dimitrija na Novom Beogradu se nalazi između ulica Omladinskih brigada i Bulevara Zorana Đinđićana adresi Omladinskih brigada 3a. Zemljište za hram Svetog velikomučenika Dimitrija osveštano je na Mitrovdan, 8. novembra 1996. godine. Gradnja hrama počela je 22. aprila 1998. godine, ali od septembra 1998. do juna 1999. godine prekinuta je gradnja. Radove je izvodio KMG Trudbenik kao generalni izvođač. Temelje hrama osveštao je Njegova Svetost Patrijarh srpski g. Pavle 15. novembra 1998. godine. Predmet izrade glavnog projekta je prva faza koja obuhvata hram koji je u osnovi…

Read More

Predgrađe Kraljice Marije u Beogradu

Predgrađe Kraljice Marije u Beogradu nalazi se na teritoriji opštine Voždovac duž ulice Vojvode Stepe, od Voždovačke crkve do Trošarine. Prostor predgrađa počeo je da se naseljava početkom 20. veka Nakon Prvog svetskog rata današnji prostor predgrađa Kraljice Marije je bio naseljen. Odlukom Beogradske opštine naselje je dobilo zvaničan naziv Predgrađe Kraljice Marije koje je bilo u sastavu seoske opštine Kumodraž. Od 1930. godine predgrađe prelazi u nadležnost grada Beograd gde je glavna ulica Vojvode Stepe. U predgrađu je uspostavljena i tramvajska linija 10 koja je imala trasu Slavija –…

Read More

Prva beogradska ulica koja je dobila ime po jednom junaku

Ulica Uzun Mirkova u Beogradu se nalazi na teritoriji opštine Stari grad. Prostire se od Studentskog trga do Pariske ulice – spaja Studentski trg i Kalemegdan. Ulica je dobila ime 1872. godine i to četiri godine nakon smrti Mirka Apostolovića po kome je ulica dobila i ime. Mirko Apostolović bio je vojni zapovednik u Prvom i u Drugom srpskom ustanku. Zbog svoje visine je dobio nadimak „uzun“, što na turskom jeziku znači „visok“. Uzun Mirkova ulica je prva beogradska ulica koja je dobila ime po jednom junaku. ZNAMENITOSTI Zgrada Jugoslovenske…

Read More

Studentski trg u Beogradu

Studentski trg u Beogradu je najstariji gradski trg i nalazi se na teritoriji opštine Stari grad. Nalazi se između ulica Vase Čarapića i Uzun-Mirkove. Na današnjem Studentskom trgu nalazilo se jednim delom tursko groblje, a 1824. godine otvoreno je Pazarište, koje je kasnije preimenovano u Velika pijaca. Urbanističkim planom 1869. Studentski trg dobija svoje prve oblike. Uklonjeno je tursko groblje i napravljen je park 11. maja 1897. godine, a Velika pijaca je ostala. Godine 1927. uklonjena je Velika pijaca i napravljen je Univerzitetski park. Današnji Studentski park je sve do…

Read More

Englezovac naselje u Beogradu

Englezovac je naselje u Beogradu oivičen ulicama Beogradske, Njegoševe, Kursuline i Krušedolske, Bulevara Oslobođenja i Trga Slavija. Ime je dobio po svom osnivaču Škotu Fransisu H. Makenziju za kojeg su stanovnici mislili da je iz Engleske, pa su je nazvali Englezovac. Pre nego što je nazvan Englezovac, do pred kraj 19. veka, naselje je nosilo naziv Simića majur. Nazvan je Simića majur po vlasniku tog dela zemlje Stojanu Simiću, trgovcu i političaru koga je nasledio sin Đorđe koji je zemlju prodao škotskom službeniku britanske ambasade Frensis H. Makenzi 1887. godine,…

Read More

Zerek u Beogradu

Zerek u Beogradu je deo Dorćola koji je okružen ulicama Tadeuša Košćuškog, Cara Dušana, Francuskom i Vasinom ulicom. Naziv dolazi od turske reči koja označava uzvišeno mesto sa pogledom – Vidikovac . Zerek je raskršće ulica Kralja Petra Prvog i Uzun Mirkove. Prve zgrade na Zereku sagradila su dva Dubrovčanina, pa se prvobitno današnja ulica kralja Petra zvala Dubrovačka. Na Zereku su živeli uglavnom Turci i Jevreji i bila je preupna kafana, da ih je u jednom trenutku bilo čak 25. Zerek je bio pravi trgovački centar svoga vremena, pa…

Read More

Trg Nikole Pašića u Beogradu

Trg Nikole Pašića u Beogradu se nalazi na prostoru između Terazija, Bulevara kralja Aleksandra i Dečanske ulice, na teritoriji opštine Stari grad. Izgrađen je 1953. godine po ideji arhitekte Hranislava Stojanović kao i centralna fontana koja krasi trg. Prvobitan naziv je bio Trg Marksa i Engelsa sve do 1997. godine kada je odlukom Skupštine grada Beograda dodeljen Naziv Trg NIkole Pašića po bivšem gradonačelniku Beograda i premijeru Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Na današnjem prostoru trga nalazile su se prizemne kuće, a onda je izgrađena zgrada Agrarne banke i Palata…

Read More

Trg Slavija u Beogradu

Trg Slavija u Beogradu prostire se između ulica Kralja Milana, Beogradske, Makenzijeve, Svetosavske, Bulevara oslobođenja, Deligradske i Nemanjine. Područje Slavije je bila velika bara gde su građani išli u lov sve do 1880. godine kada Fransis Makenzi kupio veliki deo parcele i kasnije je podelio i prodavao. Izgradio je za sebe kuću, koja je 1910. godine pretvorena u Socijalistički narodni dom, a nakon Drugog svetskog rata tu je bio bioskop „Slavija“. Na Slaviji se ništa nije radilo sve do jeseni 1942. godine tokom okupacije. Nemačke okupacione vlasti naredile su tadašnjoj…

Read More

Savinac naselje Beograda

Savinac je naselje Beograda i nalazi se na opštini Vračar. Proteže se od trga Slavija do Hrama Svetog Save, a oivičen je ulicama Svetog Save, Makenzijeva i Bulevar oslobođenja. Gradnja naselja je započela 1880. godine, kada je škotski biznismen Fransis Makenzi kupio veliki komad zemlje ( poznat kao Englezovac), a onda ga razdvoji na parcele i prodavao isključivo Srbima. Jedan deo parcele poklonio je Srpskoj pravoslavnoj crkvi za izgradnju Hrama Svetog Save. Beogradskom Gradskom veću je 31.marta 1894. godine Društvo za ulepšavanje Vračara dalo predlog da se deo koji je…

Read More

Naselje Šoferski raj u Beogradu

Naselje Šoferski raj u Beogradu nalazi se u Mirijevu, na teritoriji opštine Zvezdara. Prve placeve kupili su vozači kamiona, autobusa i taksija 1997/98. godine, odakle je i potekao naziv Šoferski raj ( Mirijevo IV). Ubrzo je ilegalno naselje počelo da se širi. Prva tabla sa natpisom“Šoferski raj“ postavljena je , koliko je poznato, 2003/04. godine od strane građana naselja. Od 2008. godine počelo je sa legalizacijom nekih kuća. Foto:Ilustracija/A.M

Read More

Prvi arhitekta u obnovljenoj Srbiji

Prvi arhitekta u obnovljenoj Srbiji kneza Miloša Obrenovića je bio Nikola Živković (Hadži-Neimar). Hadži-Nikola Živković je rođen u Vodenu ( Edesa – Grčka) 1979. godine. Za vreme vladavine kneza Miloša Obrenovića rukovodio skoro svim građevinskim radovima. Nakon izgnanstva kneza Miloša 1839. godine i on napušta Srbiju kako bi sačuvao život. Razlog napuštanja Srbije zajedno sa knezom Milošem može se naći i u priči iz 1836. godine kada je u Konaku kneginje Ljubice dograđivao amam. Tada se posvađao sa Tomom Vučićem Perišićem, zbog koga je i knez Miloš bio prinuđen da…

Read More

Prvi plakat u Beogradu

Prvi plakat u Beogradu pojavio se 1832. godine i u pitanju je bila reklama za dolazak „Elephant Gastronome“ ili „Slona-Gastronoma“. Na prvom štampanom plakatu o dolasku slona u Beogradu pisalo je i: „U Beogradu s dopuštenjem visočajše srbske vlasti imaće Emilija Leserf čest predstaviti na viđenije velikog, lepo i muškog elefanta (slona, fila) koi velike zube ima, od najvećeg je roda, i koi je i u Parizu, Beču i Pešti od najveće gospode s velikim zadovoljstvom gledan… “ Svi koji su hteli da vide slona morali su da idu do…

Read More

Sala mira u Beogradu

Zgrada Sala mira u Beogradu se nalazila na mestu gde se danas nalazi Parking-servis na trgu Slavija. Sagrađena je 1888. godine po projektu inženjera Svetolika Popovića za Frensis H. Makenzija. Nakon izgradnje Frensis H. Makenzi je zgradu koristio kao školu gde je predavao astronomiju i biologiju od 1889.godine. Profesor Učiteljske škole Dimitrije Josić predavao je o događajima iz Starog i Novog zaveta. Samo godinu dana od početka predavanja dozidana je još jedna zgrada koja je služila kao muška večernja škola za nepismene i škola za ženski ručni rad – Ženska…

Read More

Crkva Svetog Aleksandra Nevskog u Beogradu

Crkva Svetog Aleksandra Nevskog u Beogradu nalazi se u Dušanovoj ulici. Planove za izgradnju izradila je arhitekta Jelisaveta Načić, prva žena-arhitekta u Srbiji, manje promene uradio je arhitekta Vasilije Androsov. Zgrada crkve je svečano osvećena 23.novembra 1930. godine. U Beogradu 1876. godine boravio je dobrovoljački ruski korpus koji je sa sobom nosio i pokretnu vojničku rusku crkvu koja se sastojala od gvozdene konstrukcije, platna, drvenog ikonostasa sa ikonama… Pokretna crkva je pratila dobrovoljce na svim bojnim poljima u Srbiji. Nakon rata vojnička crkva je stajala u porti Saborne crkve u Beogradu,…

Read More

Zaboravljena skulptura Beogradske tvrđave

Na Beogradskoj tvrđavi je postavljena, juna 1931. godine, bronzana skuptura devojke rad vajara Frane Kršinića. Bronzanu figuru „Devojke“ ili ti „Žena koja razmišlja“ poklonio je Beogradu dr.Ivan Švegl. Na mermernoj ploči ispred skulpture je pisalo: „Na uspomenu Urliha Celjskog, preteče ujedinjenja južnih Slovena, koji pogibe u ovom gradu, godine 1456 od neprijateljske ruke. Ovo delo kipara Frane Kršinića darovao Opštini grada Beograda Ivan Šveg, od Bleda, 1931.godine.“ Ulrih II Celjski, poslednji Celjski grof, poginuo je u Beograd, 9. novembar 1456. Bio je sin Fridriha II i Elizabete Frankopan. Oženio Katarinom…

Read More

Kafana Zlatna moruna u Beogradu

Kafana „Zlatna moruna“ nalazi se u Ulici kraljice Natalije 2, preko puta pijace Zeleni venac. Otvorena je krajem 19. veka kada se zvala „Kod morune“ jer se prodavala ispred kafane riba moruna, ali i ostale. Ime „Zlatna moruna“ dobila je nešto malo kasnije, a vlasnik joj je bio Đorđe Roš. Posle Prvog svetskog rata kafana je promenila naziv u „Triglav“ da bi krajem 80-tih ili početkom 90-tih vratila stari naziv. Kafana je postala poznata jer je su tu dolazili pripadnici „Mlade Bosne“ Trifko Grabež, Gavrilo Princip i Nedeljko Čabrinović, a…

Read More

Ada Ciganlija i prva srpska rečna flota

Ada Ciganlija je istorijsko mesto Beograda ali i Srbije. Poneke događaje smo zaboravili ili nismo ni čuli, a onaj ko je prvi krenuo da diže na mesto Adu Ciganliju koje joj pripada je svakako Branislav Nušić koji je bio i prvi organizaor nekog događaja na Beogradskom moru ili kako je on voleo da je zove „Vodeni cvet Beograda.“ Jedan od mnogih istorijkih događaja koji je ispisan na Adi Ciganliji je i stvararnje Prve srpske rečne flote zahvaljujući majoru Milanu J. Radjeviću , kasnije pukovniku. Ada Ciganlija je u prvim danima…

Read More