Bitka kod Bratačića odigrala se 1. avgusta 1806. godine između srpskih ustanika i turskih snaga, u okviru Prvog srpskog ustanka. Završena je pobedom Srba, koja je omogućila da pravac od Valjeva prema Obrenovcu bude bezbedan za predstojeću bitku na Mišaru.
Pozadina
Tokom turske ofanzive 1806. godine, turska vojska pod komandom srebrničkog Hadži-bega, u jačini od 7.000 ljudi, prešla je Drinu i krenula od Soko-grada preko valjevske nahije prema Paležu (današnji Obrenovac), sa ciljem da se spoji sa glavnom bosanskom vojskom za pohod na Beograd. Ustanici valjevske nahije povukli su se i zadržali u selu Osečina, dok je Karađorđe nameravao da prvo razbije snage Hadži-bega, a zatim napadne glavnu tursku vojsku kod Šapca.
Tok bitke
Srpske snage, u jačini od oko 1.500 pešaka sa dva topa i 200 konjanika, rasporežene su oko Osečine i Bratačića. Turci su istog dana izvršili napad na Srbe, ali su ih 60 konjanika pod komandom Matije Nenadovića uspelo zadržati. Turci su pogrešno procenili da Srbima dolaze veća pojačanja i povukli se u Bratačić.
Srpski ustanici su istog dana zauzeli kose oko Bratačića i napali Turke. Noćnim povlačenjem turske vojske prema Rožnju i Drini, Karađorđu je omogućeno da bezbedno nastavi manevar i pripremi se za predstojeću bitku na Mišaru.
Posledice
Pobeda kod Bratačića učvrstila je kontrolu srpskih ustanika nad pravcem od Valjeva prema Obrenovcu i predstavljala je značajan uspeh u strategiji Prvog srpskog ustanka, omogućavajući da se usmeri glavni udar na tursku vojsku kod Mišara.
Foto: Ilustracija
