Beograd je, čini se, dobio novi model održavanja gradskih ulica. Građani obeležavaju rupe granama, daskama i drugim improvizovanim „saobraćajnim signalizacijama“, aktivisti ih javno pokazuju, a gradske službe pokazuju posebnu ažurnost kada treba ukloniti grafite. Rupe, međutim, ostaju tamo gde su i bile. Kao da čekaju svoj red. Ili, još bolje, neku novu vlast koja će ih primetiti.
Pokret „Kreni–Promeni“ juče je u Batajnici ukazivao na stanje puteva i obeležavao rupe na kolovozu. Umesto da građani nagađaju gde se nalazi rupa, sada mogu sasvim precizno da je pronađu zahvaljujući onima koji su odlučili da problem označe tamo gde ga gradske službe očigledno nisu dovoljno brzo rešile.
U međuvremenu, građani širom Beograda sve češće sami upozoravaju na oštećenja kolovoza. Grana ubačena u rupu, daska postavljena preko oštećenja ili neki drugi improvizovani znak postaju svojevrsna komunalna signalizacija. Nije baš standard koji se očekuje od glavnog grada, ali jeste praktično rešenje kada vozač treba da sazna da se nekoliko metara ispred njega nalazi rupa dovoljno velika da mu automobil pošalje pozdrav iz servisa.
Najnoviji talas građanskog besa dobija i satiričan nastavak. Aktuelna ideja je da se na svaku rupu u Beogradu postavi fotografija gradonačelnika. Ako već rupe ne mogu da budu zakrpljene, možda mogu da budu personalizovane. Tako bi građani konačno dobili odgovor na pitanje ko je nadležan za problem – makar u obliku fotografije koja za neke građane može biti uznemirujuća.
Cela situacija postaje još apsurdnija kada se uporedi sa onim što gradske službe rade na terenu. Dok rupe ostaju na ulicama, grafiti se brišu. Naravno, i grafiti treba da budu uklonjeni kada predstavljaju problem, ali teško je građaninu objasniti prioritete kada mu je važnije da izbegne rupu duboku nekoliko centimetara nego da sa asfalta nestane još jedan natpis.
Tako nastaje novi sistem održavanja Beograda: građani obeležavaju rupe, komunalci brišu grafite, a vlast čeka da se problem sam zakrpi.
U tom sistemu jedino još nedostaje da građani počnu sami da donose asfalt. Ako već postavljaju grane i daske, možda je sledeći korak da organizuju i radne akcije. Jedni nose lopate, drugi asfalt, treći obeležavaju gde treba raditi, a gradska vlast bi mogla da se pojavi kada sve bude gotovo i objavi da je problem uspešno rešen. Uz očekivanu paradu glavnih „fotelja“ opštinske i gradske vlasti koji reklamiraju asfalt.
Beograd, međutim, nije samo pitanje estetike. Oštećene ulice predstavljaju problem za vozače, bicikliste, motocikliste i pešake, a naročito za one delove grada u kojima se kolovoz godinama krpi parcijalno, pa ponovo propada. Zakrpljena rupa često samo privremeno nestane, dok se nova pojavi nekoliko metara dalje. Grad tako dobija svojevrsni asfaltni „whack-a-mole“ – zakrpiš jednu, pojavi se druga.
Poseban problem je što građani više ne reaguju samo kada vide veliku rupu. Oni počinju da ih obeležavaju, fotografišu i međusobno upozoravaju jedni druge. To govori mnogo više od same rupe. Govori o tome da se deo građana navikao da na komunalne probleme reaguje kao da je sam deo gradske službe.
A kada građani moraju granama da označavaju rupe, i da ih redovno „zalivaju“, kako bi upozorili druge građane, onda pitanje više nije samo koliko rupa ima Beograd. Pitanje je koliko je dugo normalno da građani preuzimaju posao koji bi trebalo da bude odgovornost grada.
Možda bi zato fotografija gradonačelnika na svakoj rupi zaista mogla da bude korisna. Ne zato što će zakrpiti asfalt, već zato što bi Beograd dobio novu turističku mapu: „Beograd kroz rupe i gradsku vlast“. Samo bi trebalo paziti da fotografija bude dovoljno velika. Neke rupe su, izgleda, već ozbiljna znamenitost, pa jedna fotografija neće biti dovoljna. Fotografije i opštinskih „fotelja“ može biti dodata.
Do tada, ostaje jednostavan sistem koji građani već primenjuju: vide rupu, obeleže je i nadaju se da će je neko zakrpiti.
Jer ako grad već ne može da zakrpi rupe, građani će mu napraviti izložbu na beogradskim ulicama. Fotografije će završiti na društvenim mrežama, a Beograd će možda dobiti novu turističku atrakciju: galeriju rupa na otvorenom.
