Google ima gotovo sve što je potrebno da bude jedan od neprikosnovenih lidera veštačke inteligencije – novac, ogromnu računarsku infrastrukturu, sopstvene AI čipove, milijarde korisnika i jednu od najpoznatijih istraživačkih laboratorija na svetu. Ipak, kompanija je ovih dana napravila veliki organizacioni zaokret. Razlog je sve očigledniji: razvoj Gemini modela nije dovoljno brz, konkurencija iz OpenAI-ja i Anthropica pritiska, a unutar samog Googlea postoje ozbiljne tenzije oko toga kako bi AI strategija trebalo da izgleda.
Alphabet je početkom avgusta napravio jednu od najvećih promena u upravljanju svojim AI poslovanjem. Demis Hassabis, suosnivač DeepMinda i jedan od najpoznatijih svetskih istraživača veštačke inteligencije, povukao se sa mesta svakodnevnog rukovođenja Google DeepMindom i postao predsednik laboratorije i glavni naučni direktor Alphabeta. Operativno vođenje preuzeo je Koray Kavukcuoglu, dugogodišnji Googleov AI arhitekta.
Na papiru, to izgleda kao klasična reorganizacija. U stvarnosti, međutim, iza promene stoji mnogo veći problem: Google pokušava da istovremeno bude kompanija koja razvija najnapredniju veštačku inteligenciju i kompanija koja od te tehnologije mora da napravi ogroman biznis.
Google više nema luksuz da čeka
Google je dugo imao jednu od najjačih istraživačkih pozicija u oblasti veštačke inteligencije. DeepMind je još pre ere ChatGPT-a napravio sisteme koji su pokazali koliko AI može da napreduje u rešavanju kompleksnih problema.
Međutim, kada je generativna AI eksplodirala krajem 2022. godine, prednost u istraživanju nije automatski značila i prednost u proizvodima.
OpenAI je sa ChatGPT-jem pokazao koliko brzo AI proizvod može da stigne do stotina miliona korisnika. Anthropic je izgradio snažnu poziciju sa Claudeom, naročito među profesionalnim korisnicima i programerima.
Google je, naravno, odgovorio Geminijem.
Problem je što se kompanija sada suočava sa pritiskom da Gemini razvija mnogo brže.
Prema Reutersovom izveštaju, suosnivač Googlea Sergey Brin poslednjih meseci vrši snažan pritisak na AI timove da ubrzaju razvoj Geminija i da maksimalno fokusiraju resurse na model. Reuters navodi i da su kašnjenja u razvoju, odlazak pojedinih ključnih ljudi i prebacivanje timova unutar organizacije doprineli odluci o promeni rukovodstva.
Drugim rečima, Google više nije u fazi u kojoj može mirno da kaže: „Imamo odličnu istraživačku laboratoriju, stići ćemo.“
Konkurencija očigledno nema nameru da čeka.
Šta se dogodilo sa DeepMindom?
Jedan od problema jeste upravo odnos između DeepMinda kao istraživačke laboratorije i Googlea kao ogromne komercijalne kompanije.
DeepMind je godinama imao relativno specifičnu kulturu. Fokus je bio na dugoročnom istraživanju, fundamentalnim problemima i ideji da će veliki naučni proboji jednog dana dovesti do mnogo naprednijih oblika veštačke inteligencije.
Google, sa druge strane, mora da razmišlja o Searchu, oglašavanju, Cloud-u, Workspaceu, Androidu i desetinama drugih proizvoda.
Sada se od DeepMinda traži da radi oba posla.
Da razvija buduću veštačku opštu inteligenciju, ali i da Gemini izlazi brzo, bude konkurentan i donosi novac.
To nisu nužno suprotstavljeni ciljevi, ali organizaciono mogu biti vrlo nezgodna kombinacija.
Demis Hassabis odlazi iz svakodnevnog upravljanja
Hassabis ostaje veoma važan za Googleovu AI strategiju, ali njegova nova pozicija menja način na koji će svakodnevno funkcionisati laboratorija.
Kao predsednik Google DeepMinda i glavni naučni direktor Alphabeta, trebalo bi da se više bavi dugoročnim istraživanjem, AGI-jem i širim naučnim pravcem kompanije.
Kavukcuoglu preuzima operativni deo posla, uključujući razvoj modela, Gemini, istraživanje i rad sa proizvodnim timovima. On direktno odgovara Sundaru Pichaiu.
To praktično razdvaja dve stvari koje su do sada bile mnogo više povezane: dugoročnu naučnu strategiju i svakodnevnu trku za AI proizvodima.
Google se nada da će time dobiti i jedno i drugo.
Problem nije samo u modelima
Googleova situacija je posebno zanimljiva zato što kompanija objektivno ima ogromne prednosti.
Ima sopstvene TPU AI čipove, ogromne data centre, jednu od najvećih baza korisnika na svetu i pristup ogromnoj količini podataka.
Gemini je integrisan u veliki broj Google proizvoda, a kompanija tvrdi da njegova aplikacija ima stotine miliona korisnika mesečno.
Dakle, Google nema problem sa distribucijom.
Ako napravi dobar AI proizvod, ima gde da ga plasira.
Problem je brzina organizacije.
Reutersova analiza navodi da su unutrašnje promene povezane sa pritiskom da se uklone organizacione prepreke, ubrza razvoj i Gemini usmeri ka konkurentnijem položaju. U kompaniji su se prethodno pojavile tenzije između različitih timova, promena odgovornosti i odlazaka pojedinih ključnih AI stručnjaka.
A u AI industriji nekoliko meseci može biti večnost.
Odlazak ljudi postaje ozbiljan problem
Još jedan znak upozorenja jeste odlazak poznatih imena.
Jeff Dean, jedan od najvažnijih Googleovih AI stručnjaka i nekadašnji lider Google Braina, napustio je kompaniju i pokrenuo novi startup. Njegov odlazak dolazi u trenutku kada Google pokušava da dodatno konsoliduje AI organizaciju.
Istovremeno, Fortune navodi da DeepMind ima probleme sa zadržavanjem vrhunskih istraživača, kašnjenjima modela i nezadovoljstvom dela zaposlenih zbog rada na odbrambenim projektima.
To je možda i najveći rizik.
Novac može da kupi računarsku snagu.
Može da kupi GPU-ove.
Može da izgradi data centar.
Ali ne može preko noći da proizvede istraživača koji je proveo deset godina radeći na najtežim problemima mašinskog učenja.
Google sada mora da izabere tempo
Veliko pitanje je šta će nova struktura doneti.
Jedna mogućnost jeste da će koncentracija moći oko Gemini razvoja omogućiti Googleu da ubrza donošenje odluka i skraćivanje vremena od istraživačkog rezultata do proizvoda.
Druga mogućnost jeste da će jača kontrola centralnog Googlea dodatno smanjiti autonomiju DeepMinda i otežati rad istraživačima koji su navikli na drugačiji način funkcionisanja.
Upravo zbog toga se reorganizacija posmatra kao svojevrsna opklada.
Google pokušava da reši problem koji je sam sebi napravio ogromnom veličinom: kompanija ima sve resurse, ali resursi nisu isto što i brzina.
Sergey Brin ponovo ulazi u AI trku
Posebno je zanimljiva uloga Sergeya Brina.
Googleov suosnivač poslednjih meseci ponovo se snažnije uključuje u AI razvoj. Prema Reutersu, Brin je zaposlenima poručivao da treba maksimalno da se fokusiraju na Gemini i da ubrzaju napredak. U pojedinim internim razgovorima zagovarao je i ambicioznije pristupe poput rekurzivnog samounapređivanja AI sistema.
To pokazuje koliko je situacija ozbiljna.
Kada jedan od osnivača kompanije ponovo počne da se direktno uključuje u razvoj ključne tehnologije, teško je to posmatrati samo kao rutinsku reorganizaciju.
Google ipak nije autsajder
Bilo bi pogrešno zaključiti da je Google „izgubio AI trku“.
To jednostavno nije tačno.
Kompanija ima jednu od najjačih AI infrastruktura na svetu, sopstvene procesore, ogromnu bazu korisnika i istraživački potencijal koji konkurencija teško može da kopira.
Čak i kritičari priznaju da Google poseduje izuzetno snažnu poziciju u distribuciji AI proizvoda. Problem je što prednost u infrastrukturi i korisnicima ne znači automatski i prednost u svakom pojedinačnom AI modelu.
Zato je ovo pre kriza organizacije i strategije nego kriza tehnologije.
Najveći test tek dolazi
Google sada pokušava da spoji dve različite filozofije.
Jedna kaže: razvijaj najbolju tehnologiju na svetu, čak i ako treba godinama.
Druga kaže: tržište neće čekati; izbaci proizvod, poboljšavaj ga i pobedi konkurenciju sada.
Upravo između te dve filozofije nalazi se budućnost Geminija.
Ako nova organizacija uspe da ubrza razvoj bez gušenja istraživačke kulture DeepMinda, Google bi mogao ponovo da postane jedan od glavnih predvodnika AI revolucije.
Ako ne uspe, kompanija bi mogla da ostane u prilično apsurdnoj situaciji: da poseduje neke od najboljih AI istraživača, najmoćniju infrastrukturu i milijarde korisnika, ali da je konkurenti sa mnogo manjim organizacijama stalno prestižu u najvažnijim trenucima.
A u Silicijumskoj dolini, gde se milijarde troše da bi se dobilo nekoliko meseci prednosti, to nije baš mala mana.
Foto: Ilustracija/ pixabay
